Asseria – Podgrađe kod Benkovca

ImageFotografije i tekst: Zavičajni muzej Benkovac

Na razmeđu današnje Bukovice i Ravnih Kotara smjestio se nekoć veleban, a danas ponovno otkriven grad Asseria. Jedan od najvažnijih liburnskih i kasnije rimskih naselja na području sjeverne Dalmacije, smješten je na području današnjeg sela Podgrađe nedaleko od grada Benkovca. Kontinuitet življenja na ovom mjestu seže u željezno doba, a u predrimsko vrijeme značajno je središte Liburna, odnosno njihove zajednice Aserijata.

Image

Asseria na Tabuli Peutingeriani

Grad se nalazio na važnoj cesti koja je vodila od kolonije Jader (Zadar) prema unutrašnjosti i rimskim municipalnim središtima Nedinumu (Nadin), Varvariji (Bribir), odnosno dalje prema Scardoni (Skradin), vojnom logoru Burnumu (Ivoševci kod Kistanja) i dalje prema Saloni (Solin) glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. Unutar perimetra zidina nalazio se prostor dužine oko 400 m i širine oko 150 m. U grad se ulazilo na njegovom sjeverozapadnom dijelu gdje su se nalazila starija gradska vrata. Njihovu je ulogu kasnije preuzeo slavoluk ugrađen u sjeverni bedem grada. Velebni ulaz u grad podignut je u čast cara Trajana oko 113.

Image

Zapadni ulaz u Aseriju

Image

Idejna rekonstrukcija Trajanova slavoluka

Glavni gradski trg, forum, nalazio se na jugozapadnom dijelu uz sam rub grada iskorištavajući tako prirodnu pogodnost zaštićenosti od hladnoće i nesmetanog pogleda, koji je omogućavala strma padina ispod koje se pruža plodno polje. Sam forum bio je širok oko 30 metara. Danas se nad njim nalazi crkva sv. Duha, a na istom mjestu je utvrđeno postojanje starije ranokršćanske crkve. Tragovi foruma i njegov originalan pod mogu se vidjeti i danas s južne strane crkve u čije je zidove uzidano mnoštvo rimskih kamenih spomenika – spolija.
Grad je pitkom vodom bio opskrbljen akveduktom dugim oko 3 km, koji je vodu dovodio s izvora Čatrnja u današnjem selu Lisičiću. Osim akvedukta za opskrbu pitkom vodom koristile su se i cisterne za vodu od kojih je jedna i pronađena u novim istraživanjima.

Image

Stara istraživanja Aserije početak 20. st. – Trajanov slavoluk

Image

Nova istraživanja Aserije ispred zapadnog ulaza u grad, prostor kasnoantičkog bedema

Najimpresivniji dio Aserije danas su svakako njezine zidine široke oko 3 m. Na sjevernom dijelu perimetra sačuvane su u visini oko 4 m. Građene su od vapnenačkih poluklesanaca impozantnih dimenzija, a njihov današnji izgled vjerojatno potječe iz carskog vremena kada su obnovljene starije liburnske zidine. Zanimljivi su i kasnoantički zidovi ispred bedema, nastali u vrijeme opće nesigurnosti i neizvjesnosti smiraja antičke civilazicije, kada je za njihovu gradnju upotrijebljeno sve ono što je građanima bilo pri ruci, od mnogih imposta (baza) i dijelova stupova, fragmenata arhitekture sve do skulptura i reljefa. Novija istraživanja otkrila su na prostoru sjevernog bedema i ostatke starijeg bedema iz vremena 5. st. pr. Kr, koji je građen od lomljenaca bez vezivnog materijala.

Image

Sjeverni bedemi Aserije
Image

Južni bedemi Aserije

Asseria je značajna i po cipusima, vrsti liburnskog nadgrobnog spomenika kojih je najveći broj pronađen upravo na ovom području, a koji su se prema novim rezultatima istraživanja i izrađivali u Aseriji. Osim cipusa, tu su pronađeni i brojni drugi kameni spomenici: portretne stele, dekorativni ukrasi s javnih zdanja, žrtvene are i brojni drugi. Sve ovo svjedoči o jako razvijenoj kamenoklesarskoj privredi čija tradicija se zadržala do današnjih dana.

Image

Liburnski cipusi – nadgrobni spomenici I.-II. st.

Život u Aseriji zamro je u doba velikih seoba, provale Avara i Slavena u vrijeme kraja VI. i početka VII. st. Prvi noviji građevinski zahvati datiraju se tek u XV. st. kada je na ruševinama rimskog foruma podignuta grobljanska crkva Sv. Duha, koja je tu funkciju zadržala i do današnjih dana.

Image

Crkva sv.Duha – 18.st., nastala na mjestu antičkog foruma

Video prilog o Asseriji

 

Zavičajni muzej Benkovac

Adresa: Obitelji Benković bb

Telefon: 023/681-055

Radno vrijeme: 7.00 -15.00

Otvoreno za posjetitelje
– ljeti (2. ožujka – 31. listopada) ponedjeljak – petak 9 – 14
– zimi (1. studenog – 1. ožujka) ponedjeljak – petak 9 – 14 ili uz najavu

 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s