Dvorac Oršić (Muzej seljačkih buna) – Gornja Stubica

Image

Fotografije: Darko Antolković

Tekst: wikipedia.org i mhz.hr

Dvorac Oršić nalazi se u Gornjoj Stubici, a podigao ga je 1756. grof Krsto Oršić (1718.-1782.), član plemićke obitelji Oršić, na mjestu starije srednjovjekovne utvrde.

Image

Ostatci starog kaštela koji se nalaze u dvorištu dvorca. Utvrda datira iz 12. stoljeća, a u pisanim dokumentima se spominje kao Samci.

Novi dvorac nije više imao nikakvu obrambenu funkciju, već je isključivo služio za stanovanje. Tlocrt dvorca je u obliku slova L, a treće krilo nekada se nastavljalo na stariju utvrdu (kaštel). Krila dvorca su s dvorišne strane otvorena arkadama koje prate hodnik nadsvođen češkim svodovima.

Image Image

Vanjska su pročelja jednostavna, oživljena ritmičnim prozorima, s malo ugaone rustike na glavnom pročelju. Bočno krilo koje se nadovezalo na stariju utvrdu ima jedanaest prozorskih osi, dok glavno pročelje sadrži petnaest prozorskih osi. Glavno pročelje je dodatno raščlanjeno trima neznatno istaknutim rizalitima, od kojih su bočna u dvije osi a centralno u tri osi. Jedini plastički izražen element pročelja je centralno postavljen portal glavnom pročelju. Iza njega se nalazi prostrana ulazna veža u širini cijelog centralnog rizalita koja vodi do arkadnog hodnika. Nešto izmaknut od osi glavnog portala i ulazne veže na dvorišnoj strani postavljen je na polovini arkadnog hodnika naglašen volumen trokrakog stubišta. Sve prizemne prostorije svođene su bačvasto dok su prostorije kata svođene koritasto. Jedina iznimka je jedinica dvorske kapele, koja je svođena češkim svodom. Sve prostorije prizemlja i kata imaju dvije prozorske osi, osim glavne dvorane u središnjem rizalitu koja ima tri prozorske osi.

Image Image

Glavni ulaz je lučno završen, sa dvokrilnim vratima, oivičen složenim portalom. Otvor je uokviren sa svake strane kamenim okvirom koji je dekoriran izduženim kvadratima sa odsječenim uglovima i zaglavnim kamenom u luku iznad otvora. Oko kamenog otvora su na bočnim stranama široki i visoki pilastri koji završavaju plitkim volutnim kapitelima, koji drže vijenac sa uvučenim uglovima i segmentno uvis izbačenim središnjim dijelom. Nekad su iznad spoja grede i kapitela bile postavljene kamene vaze.

Image

Dvorska kapela smještena je u ugao dvaju krila, a njena posebna namjena naglašena je drukčijim svodovima, visinom prostorije i prozorom. U brodu u koji se ulazi iz prizemlja kapela je jednokatna, a u prostoru svetišta dvovisinska sa korskim prostorom iznad broda na koji se ulazi iz prostorija prvog kata. Prostorija kapele, za razliku od svih ostalih prostorija dvorca, ima odsječene uglove. Prozorski otvor također se razlikuje od ostalih prozora na pročeljima svojim formatom i veličinom. Nalazi se u zoni prozora prvog kata, a oblik mu je četvrtast sa središnjim polukružnim nadvojem potisnutim uvis i odsječenim uglovima.
U 19. stoljeću, nakon velikog potresa, dvorcu je na zapadnom pročelju dodan klasicistički trijem s timpanom i dorskim stupovima. Od prostorija u dvorcu najočuvanija je ostala kapela s iluzionističkim freskama, alegorijskim prikazom četiriju kontinenata te oslikani barokni oltar s prizorima iz života svetog Franje Ksaverskoga, koji pripadaju u sam vrh baroknog slikarstva i pripisuju se poznatome majstoru Antonu Lerchingeru.

Image

Image

Image

Dvorac Oršić bio je privatna rezidencija do 1924. godine, kad su ga napustili posljednji Oršići. Neko vrijeme dio prostorija dvorca služio je kao osnovna škola, a njime se koristila i lokalna seljačka zadruga.

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća dvorac je potpuno obnovljen i u njegove prostore smješten je Muzej seljačkih buna.

Muzej je osnovan u povodu obilježavanja 400. godišnjice velike Seljačke bune iz 1573. Smješten je u baroknom dvorcu obitelji Oršić iz 18. stoljeća izgrađenom 1756. na mjestu srednjovjekovne utvrde čiji se ostaci i danas nalaze u unutrašnjem dvorištu. Prvi postav je otvoren 1973. kada je i otkriven Spomenik Matiji Gupcu i Seljačkoj buni, rad kipara Antuna Augustinčića. U dvorcu je sačuvana barokna kapela s originalnim iluzionističkim freskama koje se pripisuju poznatome majstoru Antonu Lerhingeru. U kapeli je postavljena stalna izložba Sakralna umjetnost Hrvatskog zagorja.

Stalni postav Muzeja, otvoren 2002., nudi cjeloviti pregled feudalnog Zagorja jer su povijest, kultura i svakodnevnica tog doba obrađeni kroz nekoliko tema. Seljačka buna iz 1573. središnji je događaj, ali feudalno društvo ne prikazuje se samo kroz sukob staleža, već i kroz slojevite promjene koje to društveno uređenje na prostoru Hrvatskoga zagorja prolazi od kasnoga srednjega vijeka do njegova službenog ukinuća 1848.

ZBIRKE
Likovna zbirka
Kulturno-povijesna zbirka
Zbirka oružja i opreme
Etnografska zbirka
Arheološka zbirka
Zbirka zagorskoga suvenira
Zbirka razglednica i fotografija
Zbirka Viktorije Oršić

U dvorcu postoji i uređen vinski podrum u kojem su postavljene vinske bačve iz razdoblja kada je u njemu djelovala Seljačka zadruga. U okolici Muzeja je lijepo uređen park, a kilometar duga šetnica vodi do Gupčeve lipe. Muzej organizira povremene izložbe, muzejske radionice i događanja, od kojih je najpoznatiji Viteški turnir i obilježavanje Seljačke bune.

ImageSve dodatne informacije možete pronaći na web stranici Muzeji Hrvatskog zagorja http://www.mhz.hr

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Dvorci i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s