Utvrda Kličevica

Image

Tekst: Karla Gusar i Marin Ćurković

Fotografije: Fototeka Zavičajnog muzeja Benkovac, Marin Ćurković, Karla Gusar, Marko Meštrov, Jure Šućur

Utvrda Kličevica nalazi se 7 km zapadno od Benkovca kod sela Raštević.
Smjestila se na povišenoj zaravni, iznad istoimene rječice, uz koju se pružaju ostatci mlinica, a koja u smjeru zapada stvara prirodni kanjon, čineći ovaj prostor iznimno zanimljiv kako istraživačima tako i putnicima namjernicima. Zanimljivo je da se u povijesnim
izvorima utvrda spominje pod nazivom Kličevac.

Image

Topografska karta Dalmacije, Beč 1861-63.g. (prema Marković 1993.)

O intenzivnom i bogatom životu na ovim prostorima svjedoče brojni arheološki ostatci i nalazišta, otkriveni u okolici same utvrde Kličevica. Razdoblju paleolitika pripadaju pećine u kanjonu Kličevice (Mala i Velika pećina), zatim slijede liburnske gradine iz željeznog doba (Mala i Velika gradina iznad kanjona Kličevice), antička nalazišta (villae rusticae u polju podno kanjona Kličevice), ranosrednjovjekovni grobovi otkriveni u selu Raštević-Budžaci, ostatci srednjovjekovnih cesta i komunikacija (Via Magna) i sela (Tihlić, Bojište, Mogorova Dubrava, Jarani), kao i nekoliko mlinica koje se spominju u katastarskim mapama iz 18. stoljeća, a čiji ostatci su i danas vidljivi nizvodno od utvrde. Sama utvrda Kličevica nastala je u burnim vremenima srednjeg vijeka nedaleko od starih srednjovjekovnih sela Jarani i Mogorova Dubrava. Prodajom Dalmacije 1409. g Mlečanima za 100 000 dukata od strane ugarskog kralja Ladislava Napuljskog, dio benkovačkog područja našao se na granici mletačke Dalmacije i Hrvatske, koja se tada nalazila u personalnoj uniji s Ugarskom. Brojna naselja, a među kojima veći gradovi (Zadar, Nadin, Vrana, Novigrad) dolaze u posjede Mlečana. Da bi zaštitili svoje granice hrvatski plemići Kurjakovići započinju gradnju utvrde Kličevice, koja će dugo biti predmetom prijepora između Mlečana i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Osim Kličevice na benkovačkom području sačuvan je veliki broj kaštela i utvrda koji su čuvali granicu Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Tu su značajni Kaštel Benković, Kaštel Perušić, utvrde Korlat, Vukšić, Ostrovica, Otavac i dr.

Image

Prema arhivskoj građi od 9. ožujka 1453.god. Grgur Kurjaković, sin kneza Tomislava Kurjakovića Krbavskog, započinje gradnju utvrde Kličevica. Kako se gradnja navedene utvrde odvija u blizini mletačke utvrde Vrane, Mlečani zbog ugroženosti vranske utvrde šalju poslanika Nikolu Basadonu kod Tominog brata Ivana da bi ih odvratili od gradnje, traže rušenje utvrde te na graničnom području povećavaju vojsku i plaće mletačkih oružnika u Vrani i Novigradu. Sukob se u narednim godinama intenzivirao, ali je radi očuvanja dobrosusjedskih odnosa dogovoreno da se utvrda zadrži u postojećem stanju, bez daljnjih nadogradnji, a da u susret tome Mlečani odustanu od zahtjeva za rušenjem utvrde. Osim zbog utvrda, sukob između Kurjakovića i Mlečana odvijao se i zbog nepouzdanih Morlaka koji su često bježali na Mletačko područje, izbjegavajući obveze prema velikašima. Jedan od primjera je spis iz 1469. g. u kome kličevački kaštelan Ivan Izačić u ime svoga gospodara Ivana Krbavskog piše pismo knezu Antoniju Veneriju, žaleći se da su pojedini njegovi Morlaci pobjegli na područje zadarskog distrikta i sa sobom odnijeli kneževe regalije odnosno tražbine.

Gradnja i proširenje utvrde Kličevica nastavljena je 1457. g. pod krinkom predstojeće opasnosti od turskih provala, na što se Mlečani ponovno žale, ali bez rezultata. Zbog toga mletačka vlast 1463. g. prosvjeduje izravno na dvoru Matije Korvina, i to putem svog poslanika na ugarskom dvoru. Kralj Matija Korvin obustavlja daljnju gradnju utvrde pogodujući Mlečanima, iz razloga što su Kurjakovići spadali u hrvatske velikaše koji su stajali na putu ugarskom dvoru, pa im nije bio osobito sklon. Međutim Kurjakovići se oglušuju i na ovu naredbu i nastavljaju gradnju utvrde i tijekom 70-ih i 80–ih godina 15. stoljeća. U spisu iz 1486. g. Mlečani se ponovno žale da je utvrda Kličevica posljednjih godina izrasla u pravu fortificiranu tvrđu, i od bana ponovno traže rušenje utvrde. Sukobi između Mlečana i Kurjakovića su nastavljeni i radi brojnih slučajeva nasilja i otmica usmjerenih protiv osoba na suprotnoj strani granice. Jedan od takvih je sukob iz 1468. g. kada su Mlečani uhitili kneževog podanika Marka Kralja, koji je zatvoren u zadarsku tamnicu. Na to je knez Ivan Krbavski sa svojim oružnicima harao po zadarskom teritoriju i uhitio mletačkog časnika Nikolu Catellana de Fortebraciisa s još nekolicinom mletačkih podanika, te ih zatvorio u tamnicu utvrde Kličevice. U pregovorima oko razmjene zatočenika sudjelovao je i kličevački kaštelan Ivan Izačić. Sukob je dovršen razmjenom zatočenika i podmirivanjem štete, te dogovorom oko suradnje zbog sve
jače opasnosti od Turaka.

Istraživanja utvrde Kličevica provedena su 1990. godine u razdoblju od 12. travnja do 10. lipnja, pod vodstvom tadašnjeg kustosa benkovačkog muzeja M. Savića. Riječ je o istraživanjima zaštitnog karaktera tijekom kojih je istraženo nekoliko prostorija unutar utvrde (P1-4), uključujući cisternu za vodu (P1) i dio ovalne kule. Istraživanja je pratila konzervacija zidova utvrde, a sitni arheološki nalazi pohranjeni su u Muzeju u Benkovcu.

Image

Image

Pogled na jugoistočni ugao utvrde

Utvrda ima trapezasti tlocrt, a na sjeveroistočnom uglu nalazi se kula ovalnog tlocrta Površina utvrde iznosi 370,45 m². Vanjski zidovi utvrde sačuvani su u visini od 8 (zapadni) do 11 metara (istočni), a kula je očuvana u visini od čak 19,5 metara. Glavni ulaz u tvrđavu nalazio se na zapadnom, a bočni na južnom zidu. Najstariji dio utvrde čini pravokutni prostor (P4, P2) na istočnom dijelu. Tijekom kasnijih dogradnja, koje u povijesnim izvorima možemo pratiti od 1453. do 1486. godine, na sjeveroistočnom uglu dograđena je ovalna kula pokrivena kupolastim svodom. Kula je poništila sjeverni dio prostorije P4 na kojem su otkrivene tri puškarnice, a koje izgradnjom kule u potpunosti gube svoju funkciju.

Image

Pogled na sjeveroistočni ugao utvrde

Glavni ulaz u kulu nalazio se u razini drugog kata sa zapadne strane, kojem se vjerojatno pristupalo drvenim stepenicama. Kula je podijeljena na katove (prizemlje i dva kata) čiji su tragovi sačuvani u vidu utora za grede koje su nosile drvenu konstrukciju. Tragovi katova vidljivi su na sjevernom, istočnom i južnom zidu. Na perimetralnim zidovima utvrde sa sjeverne, istočne i južne strane sačuvane su strijelnice u vidu pravokutih uskih proreza, dok se veći otvori, s polukružnim lukom koji su mogli služiti i kao puškarnice, pojavljuju
i na kuli. Na zapadnom zidu nema ostataka takvih otvora, vjerojatno jer se s te strane utvrde nalazi kamena litica iznad rječice koja predstavlja prirodnu obranu. U unutrašnjosti utvrde nalazi se nekoliko prostorija koje potječu iz raznih faza gradnje, a danas je jedino jasna namjena prostorije P1, koja je služila kao cisterna. Uokolo utvrde sačuvani su ostatci obrambenog zida koji prati vanjske zidove, a vidljiv je na sjevernoj, istočnoj te južnoj strani kompleksa.

ImagePogled na svod kule

Image

Utvrda Kličevica danas – turistčka destinacija

Zavičajni muzej Benkovac

Adresa: Obitelji Benković bb

Telefon: 023/681-055

Radno vrijeme: 7.00 -15.00

Otvoreno za posjetitelje
– ljeti (2. ožujka – 31. listopada) ponedjeljak – petak 9 – 14
– zimi (1. studenog – 1. ožujka) ponedjeljak – petak 9 – 14 ili uz najavu

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s