Kaštel Benković

ImageTekst: Marin Ćurković

Fotografije: Fototeka Zavičajnog muzeja Benkovac

 

Na razmeđi Bukovice i Ravnih kotara, pola puta između Nina i Knina, mjestu križanju mnogih važnih cestovnih pravaca koji su kroz povijest vodili trgovce i putnike namjernike u ove krajeve, na brežuljku iznad Benkovca smjestila se utvrda Kaštel Benković, koja svojim položajem dominira čitavom benkovačkom ravnicom.

Nastao je nedaleko od poznate srednjevjekovne ceste via magnae koja se pružala od Nina prema Kninu, na mjestu gdje se obavljala trgovina između mletačkog i hrvatskog stanovništva. Od 1409. godine, kada je Venecija kupila od Ladislava Napuljskog prava na
Zadar, Nin, Vranu te Novigrad, našla se u benkovačkom kraju granica između Mletačke Republike i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva.

Image

Kaštel Benkovac, 1951. god.

Granica je tekla linijom Nadin i Biljane Gornje koji su ostali na mletačkoj strani, dok su Korlat i Kličevica bila naselja na hrvatskoj strani.
Zato se grade utvrde Korlat, Kličevica i dalje Polača prema mletačkoj granici na prvoj liniji, a ponešto iza njih Kaštel Benković i Perušić. Te dvije posljednje nose nazive prema hrvatskim velikašima koji su ih gradili i koristili. Uz Kaštel Benković sagrađena je i crkva sv. Ante, danas zaštitnika grada Benkovca. Kaštel je jednostavno kameno obrambeno zdanje kojeg čini visoka četvrtasta kula (donžon) zvonasto proširena u temelju i dvorište kvadratnog tlocrta. Kutovi zida dvorišta ojačani su dvjema okruglim kulama nadograđenim za vrijeme Turaka u 16. stoljeću.Iz pisanih izvora i analiza može se saznati da je Kaštel nastao u 15. stoljeću. Osnovao ga je Ivan Benković, član hrvatske plemićke obitelji Benković, koja se prvi put spominje 1468. godine.

ImageBenkovac Kaštel 1804. veduta

ImageKad su Turci 1527. zauzeli Benkovac, koji je pripadao župi Gornjoj Luci, a u crkvenom pogledu ninskoj biskupiji, taj grad postao je feud bega Benkovića iz Livna. Iz opisa bosanskog beglerbega Ibrahimpaše iz 1620. doznajemo da je taj mali grad bio opasan jednom kulom, nenastanjenom i s malo kuća, što se ponavlja u jednom opisu iz 1624. Sastavljač povijesti zadarske plemićke porodice Begna navodi da je 1650. kula Benkovich bila zapaljena od Karla de Begne. Benkovac je 1683. s ostalim mjestima oslobođen od Turaka, ali je potpao pod mletačku vlast. Padom Venecije, 1797. g. cijela Dalmacija dolazi pod vlast Austrije koja, uz prekid za francuske vladavine, traje sve do 1918.

ImageBenković kaštel 1960.-ih

Image

Benkovac kaštel – požar

Dok nije prestala opasnost od ratovanja Kaštel Benković imao je obrambenu ulogu, a nakon toga jedno vrijeme bio je stambeni prostor, do sredine 20. stoljeća kada postaje društveno vlasništvo. 60-ih godina 20. stoljeća dosta je zapušten i propada. Konzervatorskom obnovom 1974/77. g. Kaštel Benković poprima današnji izgled.

Image

Kaštel Benković 1957.-1958.

Prostor Kaštela Benković danas koristi Zavičajni muzej Benkovac, čineći sponu između prošlosti i sadašnjosti čuvajući tradiciju, kulturu i običaje za buduće naraštaje. Kaštel Benković danas je mjesto kulturnog i društvenog života svih stanovnika Benkovca, ishodište za turističke obilaske benkovačkog kraja te kao povijesna vrijednost i arhitektura svog vremena predstavlja spomenik prvog reda benkovačkog kraja.

Image

Zavičajni muzej Benkovac

Adresa: Obitelji Benković bb

Telefon: 023/681-055

Radno vrijeme: 7.00 -15.00

Otvoreno za posjetitelje
– ljeti (2. ožujka – 31. listopada) ponedjeljak – petak 9 – 14
– zimi (1. studenog – 1. ožujka) ponedjeljak – petak 9 – 14 ili uz najavu

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s