Dvorac Zagrebačke nadbiskupije – Gradec

Image

Fotografije: Darko Antolković

Tekst: gradec.hr

Gradec je mjesto udaljeno šest kilometara od Vrbovca. Mjesto je to bogate povijesti. Stoljećim je bio (sve do 20. st.) sjedište Zagrebačkog biskupa (nadbiskupa) s kaštelom i crkvom. Prvi put Gradec se spominje 1292. godine, kao jedan od tri velika biskupska posjeda. U tim spisima naselje nosi ime Gorica (Goricha). Krajem 15. stoljeća usred trgovišta sagrađen je kaštel, te naselje mijenja ime Gradec (Gerecz, Gradecz). Bilo je to pravo utvrđenje okruženo opkopima sa vodom. Utvrđenje je bilo vlasništvo Zagrebačke biskupije.  Iz tog razdoblja se spominje:

1552. godine Turci su opustošili sela na području biskupove tvrđe;

1554. godine Gradec je stradao od kuge;

1555. godine kralj je dio svojih četa (haramije), koje je držao u Krapini, prebacio u Gradec,  u tvrđavu Siget.

1565. godine područje Gradeca bilo je u velikoj opasnosti od Turaka, ali su Turci u okršaju stradali jer je u tvrđavi bilo 80 haramija koji su odbili napad.

1644. godine hrvatski ban Ivan Drašković prisilio je Turke na uzmak od Gradeca.

U cijelom srednjem vijeku Gradečki kaštel je bio središte velikog feudalnog imanja Zagrebačke biskupije.  Naselje je dobilo ime po utvrđenom biskupskom dvorcu – kaštelu (“Grad”), u kojem je boravio upravitelj biskupskog imanja,  te po kmetskom naselju koje je podignuto oko dvorca (“Gradec”).   Utvrdu su podigli kmetovi. Prva utvrda se sastojala od visokih nasipa, sa kulama na svakom uglu, a unutar tako formiranog četverokuta su se nalazili dvorac, župna crvkva Sv. Petra, te još nekoliko gospodarskih zgrada.  Tvrđa je bila drvena i imala je podrum građen od kamena. U biskupskoj tvrđi biskup je držao manju vojničku posadu. Ovkva tvrđa branila je biskupsko imanje od sredine 16. i u 17. stoljeću. Godine 1755. izbila je seljačka buna ispod Kalnika, kada je utvrđeni biskupski dvorac zauzet i spaljen.  Nakon toga,  na istom mjestu bio je izgrađen novi drveni dvorac, na postojećim temeljima. Biskup Maksimilijan Vrhovec dao je godine 1821.-1822. izgraditi novi veliki zidani dvorac, tj. današnji dvorac u naselju Gradec.  Naime, poznato je da je biskup Maksimilijan Vrhovec volio boraviti u Gradecu, tako da je i ovdje izveo jedan od svojih projekata, po kakvima je ostao zapamćen i u Zagrebu. Biskup Aleksandar Alagović, koji je naslijedio biskupa Vrhovca,  nastavlja uređivati dvorac, tako da je dao urediti perivoj oko biskupskog dvorca.  Na taj način, 1828. godine srušeni su zemljani nasipi (bedemi) oko dvorca i zatrpani su opkopi s vodom koji su se protezali oko bivše tvrđave, a na njihovom mjestu su izvedene nove ceste. Oko perivoja je izgrađena zidana ograda. Ostalo je zabilježeno da je u Gradecu često boravio i prvi  zagrebački nadbiskup Juraj Haulik, koji je u dvorcu ljetovao te priređivao svećana primanja i domjenke, na koje je pozivao vlastelu i krajiiške časnike. Godine 1926., s dozvolom Pape,  Crkva je gradečko imanje stavila na prodaju na dražbi. Nakon 2. svjetskog rata, dvorac je postao opće narodna imovina i bio je izložen propadanju sve do 1963. godine kada je preuređen, te se u njemu do 2009. nalazila osnovna škola. Današnji dvorac jednokatna je zgrada, u obliku izduženog pravokutnika, veličine oko 40X12m. Pročelja nose skromna kasnobarokno-klasicističko oblikovanje.

ImageImageImageImageImageImageImage

 

 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Dvorci i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s