Autor priloga: Almir Ami Kurtović
Avionska snimka Ostrožca
Prema nekim još nepotvrđenim podacima utvrda Ostrožac postojala je još u 4. stoljeću prije Krista i zvala se “Orisio” ili “Hostrosach“. U povijesnim izvorima prvi put se spominje 1286. godine, kao posjed knezova Blagajskih Babonjića. Oni su se kasnije zvali i knezovi Ostroški. 1577. godine ovu utvrdu zauzima Ferhat paša Sokolović, da bi ju iste godine vratio general Khevenhüller. Godinu dana kasnije, 1578. godine, utvrda je prešla u osmansko vlasništvo. Skoro tri stoljeća ovom utvrdom upravljaju članovi porodice Beširević. Jedan od njih je utvrdu u 18. stoljeću znatno proširio i tako zagradio cijeli brijeg koji se spušta prema rijeci Uni. Nastala je nepravilna osnova, terenu prilagođena, koja se prostirala iz pravca sjevera prema jugu. Na južnom dijelu grada, sagrađen je “konak” – rezidencijalna zgrada, stan kapetana ostroških, begova Beširevića. Begovi su bili vlasnici Ostrošca i krajiški kapetani, a gradom su upravljali dizdari, age (Dizdarević). Također plemenita obitelj, čiji potomci i danas žive u mjestu Ostrožac i drugdje.
Srednjovjekovna utvrda Ostrožac
Srednjovjekovna utvrda Ostrožac
Ruševine grada Ostrošca, 1878.
Ostrožac 1903. godine
Austro-ugarska razglednica Ostrožca, 1910. godina
Pečat grada Ostrožca
Nakon ustanaka protiv osmanske vlasti, ukidaju se kapetanije i Sultan kažnjava vlastelu, oduzimaju im se posjedi, pale i ruše gradovi kao središte organiziranog otpora. Grad Ostrožac je prepušten vremenu. Kada je Austro-Ugarska okupirala Bosnu, Ostrožac je već ruševina znatnih dimenzija. Srećna je okolnost, da ju je od nasljednika kapetana Mehmed bega Beširevića, kupila Isabella pl. Berks, rođ. Adamović-Čepinska, te je između 1900. i 1902. na ostacima osmanske utvrde dala sagraditi historicistički dvorac. Njen suprug je u to vrijeme okružni načelnik u Bihaću. U siječnju 1943. u Ostrošcu boravi Josip Broz Tito, u pratnji hrvatski rapsod, Vladimir Nazor, koji je u svom dnevniku “S Partizanima…” zapisao svoje dojmove o boravku u zamku… Ostrožac je bio vlasništvo Berksovih sve do 1946. godine, kada je uslijedila nacionalizacija. Dvorac, sa imanjem stavljen je “pod zaštitu države” (onda FNRJ).
Julijana von Berks i Mehmed beg Beširević 1927. god.
Graditeljica dvorca Ostrožac sa unucima 1933. god
Isabella i Lothar von Berks 1890. god.
Vitez Lothar von Berks i dvorac supruge Isabelle 1912. god
Nadbiskup Alojzije Mišić i Julijana von Berks 1926. na terasi dvorca
Isabellina odaja na katu – ilustracija
Dvorac kratkovremeno služi kao sanatorijum, ili kao dom za zbrinjavanje ratne siročadi. Jedno vrijeme je u velikom dvorištu bila izgrađena zgrada osnovne škole. 60-tih godina prošlog stoljeća, formira se “Kolonije skulptora Ostrožac” – sa svih strana svijeta, svakog ljeta su se iskupljali kipari i ostavljali svoja djela u velikom perivoju Ostrošca. Galerija pod otvorenim nebom. Tradicija kolonije nastavljena je i traje do dan-danas.
Park skulptura, 2012. godina
2013. godina
2013. godina, avionska snimka
Blagovaona
Hodnici dvorca
Barokno stubište
Ostrožac je u jadnom stanju, obrušava se i propada sve više. Postoje planovi i rješenja za njegovo spašavanje, no realizacija još nije počela. Nalazi se 14 km sjevero-istočno od Bihaća, smješten je na visokom brijegu iznad rijeke Une. Podno Ostrošca smješten je turističko-rekreacioni centar “Sedra”.
U tijeku je i priprema knjige autora Almira Amia Kurtovića “Pl. Berks i OStrožac” i izrada 3D modela autora Almira Amia Kurtovića i Sulje Zlojića.
Knjiga autora Almira Amia Kurtovića
Projekti o Ostrožcu
Zimska idila na Ostrožcu, ilustracija by Almir Ami Kurtović
Gostovanje Almira Amia Kurtovića u emisiji Unsko-sanske TV
Sve novosti vezane za Ostrožac možete pratiti putem Facebook stranice Burga Ostrožac
https://www.facebook.com/pages/Burg-Ostro%C5%BEac-in-Bosnien/252327341519234
© 2014 – Almir Ami Kurtović – Sva prava pridržana. Svako drugo neovlašćeno korištenje slika, ilustracija, teksta, povlači za sobom zakonski postupak.
