Projekt “Putovima Frankapana”

putovima

Tekst: Darko Antolković/Ministarstvo kulture RH, min-kulture.hr

Projekt „Putovima Franakapana“ pokrenula je Primorsko-goranska županija 2005. godine s ciljem valorizacije i revitalizacije drevnih kaštela i dvoraca Frankapana i Zrinskih. Od ukupno 19 kaštela koji se nalaze na području Primorsko-goranske županije, u projekt je bilo uključeno njih 10, a to su kaštel Bakar i gradina Hreljin na području grada Bakra; kaštel Nova Kraljevica i grad Zrinskih na području grada Kraljevice; kaštel s kulom Kvadrac i gradina Ledenice na području grada Novog Vinolskog; kaštel Drivenik, kula u Bribiru i gradina Ledenice na području Općine Vinodolske i kaštel Grobnik na području Općine Čavle.

mapafKarta sa označenim kaštelima, fotografija Darko Antolković

Promocija projekta održana je 31. ožujka 2009. godine u prostoru kaštela na Grobiku. Na promociji je predstavljen film Bernardina Modrića „Putovima Frankapana“, te informativne ploče na kojima će se obilježiti lokacije uključene u projekt.

Isječak iz filma Bernardina Modrića „Putovima Frankapana“

U projekt je u četiri godine uloženo 19,7 milijuna kuna, 16 milijuna kuna Primorsko-goranska županija i 3,7 Ministarstvo kulture RH. Projekt je odlično zamišljen, no žalosno je što nigdje u turističkoj ponudi nećete pronaći organizirani obilazak i razgledavanje kaštela. Ako ne svih odjednom, onda njih nekoliko u grupi. Međusobna udaljenost između pojedinih kaštela nije velika, te bi obilazak mogao biti organiziran u sklopu ponude lokalnih turističkih zajednica. Mislim da je županija uložila dosta financijskih sredstava, te bi joj se sada ta sredstva trebala početi vraćati u proračun kroz turizam.

Kaštel Grobnik, fotografija tz-cavle.hr

U razgledavanje se može krenuti sa bilo koje točke Kvarnera li njegova zaleđa, ali za one koji žele osjetiti pun doživljaj najbolje je da krenu od Grada Grobnika i prekrasnog kaštela sazidanog u obliku trokuta, opasanog zidom, učvršćenog kulama i polukulama te dodatno ojačanog još jednim pojasom bedema. Grad Grobnik, odlično vidljiv s autoceste prema brdima, nalazi se na vojno, gospodarski i prometno najpovoljnijoj točki, na brežuljku ponad Grobničkog polja. Vjerojatno je naseljen još u prethistoriji, potom tu borave Iliri pa Rimljani, Goti i Franci, a od desetog je stoljeća u sastavu hrvatske države. 1225. godine postaje vlasništvo Frankopana, koji tada zvani knezovi krčki, a ime mu se spominje i u čuvenom Vinodolskom zakonu iz 1288. godine. Iz ruku Frankopana Grobnik dogovorom prelazi u posjed njihovih rođaka Zrinskih, a nakon što su 1671. godine u Bečkom Novom Mestu pogubljeni Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan kaštel je opljačkan i nije više služio svojoj temeljnoj svrsi. Danas je taj dobro očuvani spomenik prekrasan svjedok prošlosti pod čijim se zidinama može osjetiti dah prohujalih vremena i s čijih se zidina pruža prekrasan pogled na cijelu Grobnišćinu i goranske šume.

Grobnik Castle

Kaštel Grobnik, fotografija Darko Antolković

“Poslušate” li prijedlog karte “Putovima Frankapana”, sljedeća će vam destinacija biti Kaštel u Bakru, smješten na povišenom platou na sjeverozapadnom kraju naselja, na temeljima prethistorijske i rimske fortifikacije. Današnji izgled kaštel je dobio u 18. stoljeću nakon obnove zbog dva potresa, a prije toga bio je impozantniji i ljepši jer je u obrambenom sustavu krčkih knezova imao itekako važnu ulogu.

Kaštel Bakar, fotografije  tz-bakar.hr

Lijepu priču ispričat će vam i Kaštel Hreljin, smješten nepunih pet minuta hoda od današnjeg hreljinskog groblja. Sagrađen na iznimno povoljnoj strateškoj točki koja je dominirala nad komunikacijama koje povezuju unutrašnjost Hrvatske preko Gorskoga kotara s morem i Bakarcem, kaštel je danas tek blagi podsjetnik nekadašnje snage i značenja. Prekrasan pogled s lokacije na kojoj se nalazi jasno daje do znanja zašto je u doba provale Osmanlija prema Istri i Sloveniji bio značajna prepreka turskim hordama, a slabo očuvane zidine (s izuzetkom kapelice koju je obnovila županija) ukazuju na to da je gradina u potpunosti napuštena davno, točnije još 1790. godine.

Hreljinska gradina, fotografije  tz-bakar.hr

Kraljevica nudi čak dva objekta – kaštel Frankapana u Novoj Kraljevici te Stari grad Zrinskih, kompleks zgrada Donjeg i Gornjeg kaštela koji jest zanimljiv i pažnje vrijedan, ali bitno zaostaje za kaštelom Frankapana, možda i najatraktivnijim od deset projektom obuhvaćenih lokacija. Smješten na brežuljku, na krajnjem rtu ponad mora, ovaj objekt dominira okolinom te i danas djeluje poput pravog stražara ulaza u cijeli zaljev i kraljevičku luku. Kaštel je Petar Zrinski počeo graditi polovinom 17. stoljeća kao dvor za svoju obitelj, odnosno svoje supruge Katarine Frankapan, čija je obitelj nekada bila vlasnik ovog područja pa se stoga kaštel danas i naziva Frankapanski. Sve do pogubljenja Zrinskog i Frankapana imao je status rezidencije, a u kasnijim razdobljima služio je kao bolnica, vojarna i samostan. Građen kao kasnorenesansna utvrda s mnoštvom baroknih detalja i danas djeluje iznimno atraktivno i pravi je izazov za ljubitelje povijesti, kao i sve one sklone romantici.

Nova Kraljevica Castle

Frankapanski kaštel Nova Kraljevica, fotografija Darko Antolković
Stari grad Zrinskih, fotografija tzg-kraljevica.hr

No, koliko god bio atraktivan, ovaj dvorac nema bitniju porednost pred Stari gradom u Driveniku, utvrdom koja zaustavlja dah u trenutku kad se prvi put vidi iz daleka, a isti taj dojam ostaje i nakon “pobližeg” upoznavanja. Stari grad Drivenik nalazi se na brežuljku koji je naseljen još u prethistoriji, a zbog svog dominatnog položaja nad okolišem fortifikacijsku je funkciju imao odavna pa se tako spominje još u Antonijevu itinerariju kao jedna od sedam rimskih utvrda u Vinodolu. Frankopanski kaštel podignut je još u srednjem vijeku radi obrane i kontrole prometnog pravca kroz Vindol. Utvrda je četverokutne osnove s ugaonim kružnim kulama, jednom polukulom te romaničkom branič-kulom koja je najstariji dio utvrde. Svoj konačni izgled gradina dobiva u 15. stoljeću, a polovinom 18. stoljeća stanovnici koji žive uz njega spuštaju se u dolinu i uz tada izgrađenu cestu Bakar – Novi Vinodolski osnivaju današnje naselje. Stari Grad Drivenik danas je mjesto ne samo čestih turističkih posjeta, već i brojnih glazbenih doživljaja što ga čini iznimno zanimljivim.

Drivenik

Kaštel Drivenik, fotografija Darko Antolković

Nedaleko Drivenika su i Grižane gdje je moguće pronaći ruševne ostatke gradine smještene iznad samog naselja Grižane, na kamenoj litici ispod stijena. Danas je od tog kaštela, podignutog u srednjem vijeku za potrebe obrane prometnog pravca, ostalo vrlo malo – tek dio zidova s ostacima tri kružne kule.

Grizane

Ostaci kaštela u Grižanama, fotografija Darko Antolković

U znatno je boljem stanju Frankopanska kula u Bribiru, jedini ostatak nekadašnjeg kaštela tog gradića. Izvorno se kaštel sastojao od dvostrukih zidova, uskog dvorišta, stambene i upravne zgrade te dviju kula. Nažalost, krajem 19. stoljeća on je porušen s ciljem da se na njegovom mjestu izgradi školska i općinska zgrada pa je danas sačuvana samo kvadratna kula i dio zidina na sjevernome i zapadnom dijelu nekadašnjeg Kaštela.

Kvadratna kula u Bribiru, fotografija  tz-vinodol.hr

Priču o deset frankapanskih utvrda dovršiti treba, kako je to i red, u području Vinodola, točnije u Novom Vinodolskom i nedalekim Ledenicama gdje se ponad mora i Vinodolske doline, na jednoj od najviših točaka prijevoja između kopna i mora, nalaze ostaci nekadašnje utvrde čiji su vojnici kontrolirali prilaze s mora i kopna. Do ostataka utvrde, od kojih je ponajbolje sačuvana romaničko-gotička crkva sv. Stjepana Prvomučenika, dolazi se uskom planinarskom stazom kojom je moguće obići sve zidine, kao i unutrašnjost ove nekada vrlo atraktivne i strateški vrlo važne utvrde.

Ledenice,  fotografija Vedran Širola – Panoramio

U Novom, u samom središtu starog grada, jasno se izdvaja kula Kvadrac, dio nekada moćne utvrde oko koje se formirao Novi Vinodolski. Danas je od izvorne arhitekture sačuvana samo kula Kvadrac koja je krajem 19. i početkom 20. stoljeća doživjela brojne preinake.

Kula Kvadrac, fotografija Wikipedia

No, iako danas ne nudi jaku sliku prošlosti, nekadašnji novovinodolski kaštel bio je iznimno značajan, ne samo stoga što je bio jedno od najsnažnijih i najdugovječnijih uporišta Frankopana, već i stoga što je u njemu 6. siječnja 1288. godine sastavljen i usvojen Vinodolski zakon, najznačajniji hrvatskim jezikom i glagoljicom pisani pravni tekst o srednjovjekovnom životu na vinodolskom posjedu Frankopan. Potpisu su bili nazočni knez Leonard te predstavnici devet slobodnih vinodolskih gradova: Novog Vinodolskog, Ledenica, Bribira, Grižana, Drivenika, Hreljina, Bakra, Trsata i Grobnika. Sadržaj zakona jedan je od najboljih i najnaprednijih takvih pravnih akata u feudalnoj Europi, a posebno je zanimljiva zaštićenost kmetova i žena.

Vinodolski zakonik, fotografija nsk.hr

Frankapani

Nema kneževske ni grofovske obitelji u Hrvata čije bi vladanje bilo veliko i prostrano, kao što je bio posjed knezova krčkih ili Frankapana. U prvoj polovici XV. stoljeća, nakon smrti bana Nikole Frankapana (1432.) koji je imao devet sinova, Frankapanski posjedi su obuhvaćali gotovo čitavu tadašnju Hrvatsku.
Godine 1302. knez Dujam II. se naziva „comes Vegle Modruxe, Vinodoli atque Segnie“, što bi na hrvatskom značilo „knez Krčki, Modruški, Vinodolski i Senjski“, a njegovi potomci tom nazivu dodaju još i „comes Geczke“ – knez Gacke. Po tomu zaključujemo da su svojim posjedima smatrali: Krk, Modruše, Vinodol, Senj i Gacku.
Kolijevka Frankapana, otkud potječu jest otok Krk – talijanski Veglia. Najvjerojatniji prvi posjed knezova krčkih je kaštel Gradec, koji se nalazi u zabačenom prdijelu otoka Krka, u blizini Vrbnika, a potječe iz 12. st.

Kaštel Gradec, fotografije risika.info

Rodonačelnik obitelji je knez Dujam I. koji je obavljao dužnost krčkog kneza, koji se prvi puta spominje 1133. godine u „Zapisu o dogovoru“ održanom u biskupskom dvoru u Krku. Dujam je vladao otokom gotovo pola stoljeća. Svoj su plemićki status u to doba obilježili nazivom „Knezovi krčki“ i grbom na kojem se nalazila šesterokraka zvijezda. Zvijezda koja je simbol Bogorodice kao kraljice mora, svjedoči i o njihovoj privrženosti katoličkoj vjeri.

Frankapanski kaštel – Krk

Kaštel Gradec (Rovoznik)

Trsatska gradina

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Projekt “Putovima Frankapana”

  1. Povratni ping: Frankapanski kaštel – Krk | Stari gradovi, dvorci i srednjovjekovna kultura

  2. Povratni ping: Kaštel Gradec (Rovoznik) | Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s