Kaštel Gradec (Rovoznik)

gradec3

Tekst/fotografije: Ranko Starac, dipl. arheolog, kustos arheološkog odjela
Pomorskog i povijesnog muzeja hrvatskog primorja, Rijeka  

Na otoku Krku uz poznate utvrde ili utvrđena naselja u vlasti krčkh knezova (kasnije prozvanih Frankopana) poput Omišlja, Dobrinja, Krka, Vrbnika i Baške postoje i ostatci dva kaštela o kojima postoje vrlo oskudni povijesni podatci, pa su najčešće zanemareni kod većine pisaca o povijesnoj i kulturnoj baštini otoka. Riječ je o kaštelu Gradec (u srednjem vijeku zvanom Rovoznik), smještenom povrh drage Rovoznik u općini Vrbnik, te kaštelu Fortičina, položenom na malom kamenitom brežuljku iznad uvale Pesja podno Omišlja. Na ovim lokalitetima su posljednjih godina realizirani i ograničeni arheološki, potom sanacijsko-konzervatorski zahvati, pa se danas do njih može lako stići ugodnom šetnjom po obilježenim stazama.

Kaštel Gradec smješten je u središtu šumskog prostora na rubu male zaravni povrh gornjeg dijela vrbničkog polja, odnosno iznad udoline Rovoznik, kojom protječe potok koji vodom natapa vrbničko polje. Nedaleko Gradeca uzdiže se izdaleka vidljiv brijeg (s recentnom vodospremom) Keršovani vrh, zapravo moćna brončanodobna pretpovijesna naseobina, s najvišom točkom na kojoj se ističu ruševni ostatci male crkvice posvećene Svetom Krševanu. Parter unutar crkvice je prekopan zbog pohlepe tragača za zakopanim blagom, a zidovi crkvice plaču za obnovom. Ruševine kaštela Gradec danas se teško uočavaju iako se uzdižu do sedam metara visine, ali su lako dostupne iz obližnjih naselja Garica i Risika, odnosno Paprata. Kaštel je podignut daleko od morske obale, skriven od pogleda, povrh drevnog kolnog puta kojim su bili povezani grad Krk na zapadnoj obali otoka s poljoprivredno bogatim općinama na istočnom dijelu otoka – Dobrinjem i Vrbnikom. Taj kolni put, posljednji put obnavljan je za Napoleonove uprave, prijeko Risike se spušta na more u uvalu uz rt Sveti Marak. Rijetki srednjovjekovni izvori kaštel nazivaju Rogoznikom ili Rovoznikom, a dragu u podnožju koja danas nosi to ime stari povijesni izvori nazivaju Vinderskom. Ime Rovoznik govori nam o vegetaciji tog područja u stara vremena, dok naziv Vinderska golica maštu, jer po nekim tumačenjima on potječe od naseljenih Venda ili Vinda, ogranka Slavena, poznatih pod tim nazivom početkom srednjeg vijeka. Krčki knez Nikola 1322. godine naziva kaštel Rovoznik svojom očevinom, no nema zapisane godine izgradnje. Za vladavine kneza Marka (tada kneza krčkog, bračkog i hvarskog) 1307. godine u kaštelu se izdaju isprave, a 1309. godine ovdje se održava skupština predstavnika svih krčkih općina, crkvene i mletačke vlasti, uz nazočnost knezova Marka i Škinele. Treba napomenuti da u to doba krčki knezovi imaju svoju posadu u „kašteliću“ kod Sv. Mavra iznad Vrbnika, a zasigurno posjeduju i nadzornu kulu građenu u vrsnom romaničkom slogu na položaju „Crekvišće“ iznad Vala, odnosno središnjeg dijela vrbničkog polja. Krčki knezovi jačaju od kraja 12. stoljeća, pa npr. od 1221. godine dobivaju pravo upravljanja otocima Bračom, Hvarom, Korčulom i Lastovom, od 1225. posjeduju prostrane posjede na susjednom kopnu – Modruše i Vinodol, a jedan od knezova, Ivan, bio je od 1242. godine podesta – načelnik grada Splita. Njegova supruga Kolapisa nakon Ivanove smrti darovala je 100 romanata (bizantskih zlatnika) u cilju dovršetka izgradnje zvonika uz katedralu Sv. Dujma u Splitu. Ove činjenice nam sugeriraju dalmatinsko-mediteranski krug kretanja krčkih knezova, odnosno kontakte sa starim urbanim središtima i kamenoklesarskim majstorima koji su mogli izgraditi Gradec. Knez Nikola (onaj koji je silno raširio svoju moć prema kontinentalnom zaleđu, ali stalno održavajući veze s Italijom) gradi kapelu Sv. Nikole smještenu nasuprot ulaza u kaštel 1322. godine. Na Rovozniku izdaje darovnu ispravu kojom upravljanje kapelom i golemim zemljoposjedom prepušta starim obiteljskim prijateljima – benediktincima iz opatije Sv. Ciprijana u Muranu blizu Venecije.

Kaštel Rovoznik napušten je u drugoj polovici 15. stoljeća, nakon odlaska posljednjeg krčkog kneza Ivana VII. s otoka. Veneciji ovaj položaj podalje od mora nije bio zanimljiv, kaštel se zapušta i postaje ruševnom „gradinom“, s koje okolni stanovnici odvlače kvalitetni klesani kamen za vlastite potrebe.
Inicijativom nekoliko ljubitelja starina iz Vrbnika i prijatelja Vrbnika, kao i tadašnjeg župnika sela Kras, od 1994. godine započeli su radovi uređenja pristupa i krčenja lokaliteta. Prve snimke obodnih zidova načinili su arhitektonski dvojac Vladimir i Greta Bedenko iz Zagreba, a od 1996. do danas godine u radove se svojim sredstvima uključuje i općina Vrbnik. Ruševni ostatci kapele Sv. Nikole su u cjelosti očišćeni i otkopani te konzervirani, a započeti su i arheološki-konzervatorski radovi na najugroženijim dijelovima kaštela, koja vodi Ranko Starac.

gradecgradec2

Kaštel u tlocrtu ima oblik nepravilnog šesterokuta, dimenzija 22 x 20 metara, debljine obodnog zidnog plašta između 160 i 180 cm, očuvani dijelovi ziđa sežu do 8 metara iznad okolnog tla. Najbolje očuvani južni obodni zid okrenut je lako prisupačnoj kružnoj zaravni, omeđenoj jednim kružnim suhozidom. Sjeverni i zapadni obodni zid stoje na rubu zaravni koja se strmo spušta u dolinu, pa su zbog klizanja tla i potkopavanja donjih dijelova ziđa vađenjem kamena ovi zidovi slabije očuvani. Kaštel je u potpunosti zidan u kamenu, priklesanim kamenim blokovima položenim u vrlo pravilne vodoravne redove. Pojedini redovi su građeni od tanjeg kamena klesanog u formatu opeke, koji se izmjenjuju s većim kamenim tesancima, pa ziđe ima izgled tipičan za kasnoantičko graditeljsko nasljeđe, gdje se redovi klesanaca izmjenjuju s redovima opeka. Ovdje je sve načinjeno u kamenu, koji je dovezen na lokalitet, jer na ovom mjestu matična geološka podloga je potpuno različita od vrste korištenog kamena. Interijer kaštela je vrlo jednostavan, podijeljen je na tri prostora, vidimo malo unutarnje dvorište, s dva ulaza u izduljenu glavnu prostoriju dimenzija 18 x6 metara, te prostor namijenjen kuhinji i pomoćnim sadržajima dimenzija 14 x 6 metara.

gradec1Prizemni dio sale imao je otvore (vrata i prozore) samo prema unutarnjem dvorištu, kao i druga pomoćna prostorija. Tek na gornjoj etaži sale vanjski omotač obodnog plašta (ondje gdje je on očuvan u visini do 8 metara) bio je perforiran nizom veoma uskih strijelnica zidanih u ranoromaničkom stilu. Ulazni trakt nije očuvan, na tom mjestu je obodni zid kaštela srušen do oko dva metra visine iznad tla, pa smo sigurni da je ulazni okvir vratiju bio postavljen na razini gornjeg kata. Do ulaza se moglo pristupiti samo drvenim pomičnim stepeništem. Ovakva rudimentarna gradnja vrlo je zanimljiva, u kombinaciji s vrsnom obradom kamena, posebice očuvanih natprozornika i špaleta strijelnica, kao i zidarskom tehnikom fine obrade fuga između kamena obrađenih uskom zidarskom žlicom okvirno nam datiraju konačno uobličavanje kaštela u drugu polovicu 12. ili na početak 13. stoljeća.

strijelnica
Međutim neki tragovi poput pronađenog dijela temeljne strukture u podnožju partera velike sale, kao i nemarnije izvedena unutarnja lica obodnog ziđa koja vidimo u donjim dijelovima utvrde upućuju nas na starije, kasnoantičko ishodište utvrde, s koje ostvarujemo vizuelni kontakt prema jednoj drugoj pravokutnoj utvrdi – nadzornom tornju kasnoantičkog podrijetla smještenoj na suprotnoj strani doline Vinderska na položaju Glavica – Sveti Mihovil. Vrlo oskudni nalazi pokretnog arheološkog materijala svode se na usitnjene komadiće keramičkog posuđa, željezne okove i čavle, komade opeka i crijepa, komadiće stakla, odnosno sav arheološki materijal je prekopan i već je nestao nakon napuštanja kaštela u drugoj polovici 15. stoljeća. Tako se vade podne ploče od kamena pješčenjaka, veći dio upotrebivog klesanog kamena se čupa i ugrađuje u kuće po okolnim selima ili u Vrbniku. Predaja kaže da je s pronađenim blagom na Gradecu financiran dio izgradnje zvonika uz župnu crkvu u Vrbniku. Nakon vađenja dostupnog kamena parterne površine su zasute zemljom i pretvorene u vrtove, a cijela zaravan okružena kružnim zidom, s tragovima crkve (u 16. stoljeću mijenja titular od Sv. Nikole na Sv, Duha) i još dva gospodarska zdanja se pretvara u vinogradima zasađenu ravnicu. Vinogradi su napušteni prije Drugog svjetskog rata, danas je cijeli sklop prekriven i zaklonjen stablima trnovite akacije, čičkom i koprivom.
Posljednjih godina skupina građana iz Vrbnika i grada Krka nastoji u ljetnim mjesecima oživjeti kulturnim sadržajima i događanjima tišinu Gradeca. Uz dodatna uređenja i sanacije obodnih zidova utvrde, uređenja okoliša i pristupnih puteva, Gradec mora ostati očuvanom romantičnom ruševinom okruženom šumom, daleko izvan dosega asfalta, dostupan onoliko koliko treba pravim ljubiteljima prirode i tišine krajobraza ovog dijela Krka da ga otkriju i pronađu.

unnamed

Projekt “Putovima Frankapana”

Frankapanski kaštel – Krk

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Kaštel Gradec (Rovoznik)

  1. Povratni ping: Projekt “Putovima Frankapana” | Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura

  2. Povratni ping: Gradec (kod Vrbnika) - Lako

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s