Kasnoantička utvrda Koštun

Koštun_(3)

Tekst/fotografije: Ante Vujnović

O gradu Koštunu nema direktnih podataka. Ne zna se pouzdano ni kada je izgrađen, ni kada je napušten. Na njegovim ostacima nisu primijećene nikakve pregradnje i popravke, tako da on predstavlja jedinstvenu cjelinu. U pretpovijesti ovaj predio je bio rubno područje koje je naseljavalo ilirsko pleme Daorsa, a u antici je pripadalo široj regiji čiji je centar bio municipium Diluntum – na području Stoca. Teritorij plemenske župe (civitas peregrinae) Daorsa, kasnije područje municipija u Diluntumu, prostirala se od sjevera na jug od Bijelog polja, preko Bišće polja, Dubrava, Popova, Stoca sa okolinom i Ljubinja. Na sjeveru ovo područje graniči sa Nevesinjskim poljem koje je nastanjivalo pleme Glindicioni (Glinditiones), a na jugu sa Fatničkim poljem u kojem treba tražiti župu naseljenu Deremistima (civitas Daeremistae).

Koštun_(5)Koštun_(6)U spisu O narodima (De administrando imperio), nastalom polovicom X. stoljeća, bizantijski car Konstantin Porfirogenit u poglavlju 33 “O Zahumljanima i zemlji u kojoj sada obitavaju” navodi da su u zemlji Zahumljana sljedeći gradovi: Stainon (Ston), Mokriskik (Mokro), Josli (Ošlje), Galumainik (Glumine) i Dobriskik”. Prema poglavlju XXX. Barskog rodoslova (ili Ljetopisa popa Dukljanina), spisa nastalog u drugoj polovici XII. stoljeća, među deset župa Chelmanie (Huma ili Zahumlja), koje su za vrijeme vladavine zetskog kralja Bodina, krajem XI. i početkom XII. stoljeća, pripadale Dukljanskoj državi, na posljednjem mjestu u popisu nalazi se župa Debre. Primijećeno je da u XXX. poglavlju Barskog rodoslova red redanja zahumskih župa ima čvrstu koncepciju, što je olakšalo njihovu identifikaciju na terenu. Tako većina povijesničara i arheologa pretpostavlja da je grad Dobriskik, koji navodi Porfirogenit, vezan za župu Debre iz Barskog rodoslova, a koju opet mnogi znanstvenici ubiciraju u Dabarsko polje, uz napomenu da konsonant k na kraju riječi Dobriskik označava na grčkom jeziku to kastron, slično kao i u nazivu Mokriskik (Mokro). Pretpostavlja se da je i naziv Koštun ili Koštur izveden od imenice castrum ili kastron. Ipak ostaje nedovoljno jasno da li je područje Dabrice, koje je od Dabarskog polja odijeljeno prirodnom granicom, tj. planinom Hrgudom, pripadalo ranosrednjovjekovnoj župi Debre, lociranoj u Dabarsko polje.

Koštun_(4)Koštun_(11)Basler navodi da je “gradnju Koštura moguće datirati u VI stoljeće , tj. oko 535. godine. Te godine, nakon ubistva Teodorihove kćerke i nasljednice Amalasvinte, buknuo je rat za gotsku baštinu. U nemirima car Justinijan I. ugrabio je od Istočnih Gota dio provincije Dalmacije u koji su pripadali krajevi Bosne i Hercegovine zapadno od rijeke Bosne i krajevi oko Neretve sve do dalmatinskih primorskih gradova. Tako su dijelovi rimske provincije Dalmacije ponovno ušli u sklop rimske zajednice i priznavali su jedinog legitimnog cara sa sjedištem u Carigradu. Uslijedila je velika izgradnja strategijskih punktova, limes, nedaleko od Neretve, od kojih su najvažniji (istraženi u potpunosti ili djelomično) Biograd i Lisičići kod Konjica, Blagaj na Buni, Koštur u Dabrici, u Stocu i u Biogracima kod Širokog Brijega, kao i na rijeci Bosni, Debelo brdo na Trebeviću iznad kotline Miljacke, Ilinjača u Gornjem Kotorcu u Sarajevskom polju, na Bobovacu, u Dabravinama, Makljenovcu kod Doboja i u Klakaru na granici provincija Panonije i Dalmacije. Ostaje otvoreno pitanje da li je to isti grad koji u X. stoljeću navodi Porfirogenit, kao i vrijeme napuštanja grada.

Koštun_(9)Opis

Koštun_(16)Grad je građen u jednoj epohi i nije više pregrađivan i popravljan. Primijećuje se da je objekt prilično pravilnih oblika, koliko su terenski uvjeti dopuštali. Približne dimenzije grada su: dužina 160 m, različite širine od 25 m na istočnom kraju, 38 m na zapadnom, a u sredini 50 m. Zidovi su prosječne debljine oko 1,6 m. Grad je orijentiran u temelju od zapada ka istoku, sa odstupanjem u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Prilaz gradu je sa zapadne strane. U grad se ulazilo između dvije kule u sjevernoj polovici zapadnog zida. To su bile ulazne kule koje su ujedno štitile i najlakši prilaz gradu. Veličina kula je bila 7×8 m. Unutrašnjost kula je bila manja, dužine stranica oko 5,5 m. Ostaci jedne male uvučene kule su uz južni zid grada. Pošto je preko južne padine omogućen relativno lakši pristup gradu, od jugozapadnog kuta grada spuštao se još jedan obrambeni zid, od kojeg se i danas vide dijelovi u dužini od oko 40-ak m. Istočna i sjeverna padina su stjenovite, skoro nepristupačne i spuštaju se u oko 150-200 m duboki kanjon Radimlje.

Koštun_(8)U unutrašnjosti grada na dva mjesta se nalaze ostaci građevina: u zapadnom dijelu i uz sjeverni perimetralni bedem. U zapadnom dijelu grada od južne ulazne kule primijećuju se tragovi nekog zida, dugog 20 m, širokog 1 m. Na istočnom kraju tog zida su tragovi tri prostorije, širine 9, 7 i 5 m. Na sredini sjevernog perimetralnog bedema, koji je nepristupačan, jer se ispod njega okomito spuštaju stijene kanjona Radimlje, izgrađen je ”sklop građevina sličan antičkom kastrumu”. Uza zid je izgrađen četverokutni prostor dimenzija 36 x 12 m, debljine zidova oko 1,5 m. Na krajevima južnog zida su četverokutne kule, dimenzija 8×6,5 m, debljine zidova oko 2 m. Spojene su sa južne strane zidom, tako da se između njih nalazi ograđen pravilan četverokutni prostor dimenzija 20×4 m. U sjeveroistočnom kutu građevine uz sjeverni bedem nalazi se još neki, jako razoren objekt, vjerojatno kružne osnove promjera 3-4 m. Zidovi grada obloženi su kamenim pločama, tj. relativno pravilno i grubo oklesanim kamenom. U unutrašnjosti su građeni po sistemu opus spicatum (riblje kosti) od manjeg kamenja i puno žbuke koja se sastojala od kamena vapnenca i žbuke sa dodatkom pijeska i šljunka. U kulama uz zapadni zid i okolo njih nailazi se na mnogo krovnog materijala (tegulae), znači da su građevine bile njime pokrivene.
Danas je grad, na žalost zapušten, i prepušten daljnjoj devastaciji i nebrizi.

Koštun_(1)Koštun_(2)KoštunKoštun_(10)Koštun_(14)Koštun_(7)Koštun_(12)Koštun_(13)Koštun_(15)

vxycvy

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s