Gradske zidine – Grad Krk

Krk

Tekst izvor: Grad Krk, grad-krk.hr
Fotografije: Darko Antolković

Grad Krk ima treće po veličini zidine u Hrvatskoj, nakon Stona i Dubrovnika. Zidine potječu još iz Ilirskog (predrimskog) doba, a obnavljane su i dograđivane tijekom više tisućljeća, ali manje-više na istim mjestima. Grad je s kopnene strane potpuno okružen zidinama, a u njega se moglo ući kroz četvora vrata.

I površnom promatraču gradskih zidina u Krku upada u oči da je njihova struktura nejednaka. Stoga nije teško zaključiti da su pojedini dijelovi zidina nastali u različitim razdobljima. Međutim moguće je bar približno ustvrditi kad je nastao pojedini dio. Najraniji i najdragocjeniji podatak o zidinama grada natpis je isklesan na grubom komadu vapnenca, a pronađen je 1848., tijekom rušenja dijela zidina uz bivšu gradsku vijećnicu na obali. Ovaj natpis objevio je i ispravno transkribirao Mommsen 1902. godine u Corpus Inscriptionum latinarum:

VRVS   –   PATALIVS   –   GRANP   –   OPIA   –   F
VENETVS   –   LASTIMEIS   –   HOSP   –   F
PRA   –   MVRVM   –   LOCAVERVNT   –   IOC
ICXI   –   ALT   –   P   –   XX   –   EISDE   –   PROB

Mommsen je upotrijebivši Sticottieva istraživanja ovako pročitao natpis: Turus Patalius Gramp. Opia(vi) f(iluius), Venetus Lastimeis Hosp(olis) f(ilius) pra(ifectei) murum locaverunt lo(n)g(um) p(edes) CXI, alt(um) p(edes) XX eide(m) proba(ver)unt.
To bi značilo da su gradske zidine u dužini od 111 nogu, a 20 nogu visoke bile dograđene za vrijeme prefekta Turusa Pataliusa, sina Opiavia, i Venetus Lastimeia, sina Haspolisova. Možda bi se ovom čitanju moglo zamjeriti jedino to da bi P koje stoji pred CXI i pred XX mogao značiti koračaj tj. pasus, a ne pes – nogu. Radi se naime o dužini. CXI nogu iznosi svega oko 33 metra, što je premalo ako se radi o zidinama koje su štitile Krk s morske strane. Ukoliko se radi o koračajima, iznosilo bi to oko 131,42 metra što bi donekle odgovaralo jugozapadnoj strani. (Međutim možda P doista znači pes – nogu, no u tom slučaju radi se vjerojatno o pregradnji već postojećih zidina ili o njihovu završetku.)

Krk

Krk

Krk

Krk

Mommsen kaže da prethodno spomenuti natpis potječe iz razdoblja republike, vjerojatno iz prvog stoljeća prije naše ere, smatrajući da o tome svjedoči oblik slova i riječi, te da je to vjerojatno najstariji natpis pronađen u Dalmaciji.
Do danas su sačuvani značajni dijelovi tih zidina na području od Gornjih vratiju prema zapadu, gotovo do vijećnice.

Krk

Krk

Gornja gradska vrata

Krk

Krk

Krk

Na jugu, koliko je moguće vidjeti, od biskupskog dvora do Pizanskih vratiju sačuvani su tek manji fragmenti. Od samostana trećoredaca do oko 85 metara pred vijećnicu u donjem dijelu je gotovo neprekinuto sačuvan ovaj sloj. Drugi značajan podatak o gradskim zidinama imamo iz 1133. godine. Stanovnici s kopna su i prije te godine češće navaljivali na Krk i oštećivali zidine. Dana 20. ožujka 1131. došlo je do njihova agresivnog nasrtaja međutim Krčani su ih uz pomoć Mlečana uspijeli pobijediti i otjerati. Ipak grad je tom prilikom bio znatno oštećen, a najviše su stradale gradske zidine što znači da je bila nužna njihova rekonstrukcija.
Sljedeći važan podatak nailazimo u jednom dokumentu mletačkog tajnika i prvog krčkog providura Antuna Vinciguerra. Dokument potječe iz 1489. godine, a u jednom njegovu dijelu govori se o pregradnji zidina na trgu i o zidanju vijećnice, mula, cisterne, zvonika i još nekih objekata. Zidine o kojima se govori imale su zatvoriti trg i dati mu svečanije lice. Po svojoj obradi ovaj dio zidina je jedinstven i razlikuje se od ostatka, stoga je lako ustanoviti što je ovom prilikom izgrađeno: od poligonalne kule do vijećnice izgrađeno je oko 60 metara zida; iza vjećnice prema sjeveru oko 34 metra. Tom je prilikom kao što vidimo pregrađeno oko 100 metara zida i u nj je uklopljena također tada podignuta vijećnica.

Između 1480. i 1797. u Krku je službovalo više od 100 providura međutim značajni izvještaji postoje tek od nekolicine tih providura. Tako providur Lovro Grisi u svom izvještaju iz 1538. kaže da je Krk sav okružen zidinana, ali da je dobar dio zidina u lošem stanju, pa prijeti opasnost od urušavanja.
Ubrzo nakon toga započeto je s restauracijom zidina, jer biskup Petar Bembo 1570. godine piše apostolskom nunciju u Mletke da za gradnju mula traže doprinos od svećenika. Isto tako morali su plaćati doprinos i za popravke zidina. Godine 1666. krčki suci predstavljaju providuru ideju kojom ga mole da ih zagovara protiv rapskog kneza Zara. Ovaj već po drugi put od njih zahtjeva velike količine vapna što se nije nikada tražilo  ni za popravke zidina ni u kaštelima na otoku, ni za popravke općinskih zgrada, niti za uzdražavanje kaštela, tog “utočišta” Krka. Ovaj podatak govori o češćim popravcima zidina. Općina međutim nije trebala pridonositi za materijal jer je bar od Vinciguerre nadalje postojala posebna ustanova fabrica delle murra u koju su odlazili određeni prihodi u tu svrhu. Tako 1688. godine bratovština sv. Vida u Krku daje svoj prilog per la fabrica delle murra.
Danas je krčka stara jezgra jedna od rijetkih u Hrvatskoj koja se može pohvaliti većinom sačuvanih zidina, a van konkurencije su zapravo samo one slavne dubrovačke zidine ili možda one stare jezgre Zadra.

Krk

Krk

Krk

Zidine

Krk

Trg Krčkih glagoljaša
Literatura:
Denis Lešić, Grad Krk (mala monografija velikoga grada), Aquanet, Krk, 2005.
Ivan Žic – Rokov, Gradske zidine i ulice u Krku (Povijesna istraživanja), Krčki zbornik, Povijesno društvo otoka Krka, Krk, 1971.

Frankapanski kaštel – Krk

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s