Znamenite ličnosti starog grada Ozlja

ozalj_neven

Naslovna fotografija: Neven Cetinjanin
Izvor: ozalj-tz.hr/wikipedia.org

Upravo u ovom povijesnom zdanju, boravili su i djelovali Nikola, Petar i Katarina Zrinski i Frano Krsto Frankapan, te snažne ličnosti koje su karakterom i kulturom nadvisile velikaški sloj tadašnje Hrvatske i Austrije. Palas Zrinskih podignut je na živoj stijeni, koja se strmo uzdiže nad Kupom i do danas je sačuvao autentičnu arhitekturu iz XVI stoljeća. Građen je u obliku pravokutnika, a sagradio ga je Nikola Šubić Zrinski. O tome svjedoči natpis uklesan nad ulaznim vratima Palasa: NICO.CO.ZR.1556 (Nicolaus comes Zriniensis 1556. što znači: Nikola grof Zrinski 1556). U prizemlju Palasa nalazi se predvorje i spavaća soba s ostacima kamina i vrijednim zidnim freskama vjerskog sadržaja, što se rijetko može naći u svjetovnim prostorijama naših feudalnih dvorova. Iz spavaće sobe i predsoblja vode vrata u veću prostoriju, koja je vjerojatno služila kao dnevni boravak. I ovdje su na zidovima pronađeni oštrim predmetom urezani natpisi na glagoljici i na latinskom jeziku iz XVI i XVII stoljeća, što je također kuriozitet svoje vrste. Na katu se nalazi veliko predsoblje i samo jedna velika dvorana koja je vjerojatno služila za svečanosti. Pretpostavlja se da su u toj dvorani svadbovali Nikola Šubić Zrinski Sigetski i slavni mu praunuk ban Petar Zrinski.

I u ona davna vremena gospodari ovog grada i proslavljeni junaci načas bi znali staviti svoje mačeve u korice i latiti se pera. Prema zabilješci Pavla Rittera Vitezovića, upravo u Ozlju (zacijelo u nekoj dvorani Palasa) Petar Zrinski spjevao je parafrazirani prijevod s mađarskog na hrvatski jezik „Adrianskog mora sirenu“. A pouzdano se zna da je Katarina Zrinska pisala svoj „Putni tovaruš“, upravo ovdje, kod kuće, u Ozlju. Vjerojatno je u sjeni mirisnog jasmina ili ruža ozaljskog perivoja i Fran Krsto Frankapan napisao po koju lirsku pjesmicu za svoju zbirku „Gartlic za čas kratiti“.

Nikola Šubić – Zrinski (1508.-1566.)

Nikola Šubić Zrinski (1508. – 1566.), «stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svoga». O sigetskom junaku pišu i njemački autori, a osim nas i Mađari ga smatraju svojim nacionalnim junakom. Ratovao je već od rane mladosti, u 21. godini istaknuo se u obrani Beča (1529. godine), a 1542. s 400 Hrvata spasio je Peštu od sigurne propasti. Njegovom junaštvu divila se čitava tadašnja Europa koja ga je nazvala novim Leonidom. Nikola se 17. lipnja 1543. godine oženio s Anom Katarinom Frankapan, sestrom kneza Stjepana Frankapana Ozaljskog. Priča se da se upravo u Ozlju održao veliki svadbeni pir s mnoštvom uzvanika koji je trajao 7 dana. I zaista, Nikola je u zidinama Starog grada Ozlja podigao svoj dom – Palas Zrinskih. Najslavniji Nikolini potomci su unuk Juraj Zrinski, te praunuci Nikola i Petar. Nikola Šubić Zrinski pisao je glagoljicom.

Nikola VII. Zrinski (Nikola Zrinski mlađi)

Praunuk je sigetskog junaka i hrvatski ban. Na kraljev poziv 1646. g. odlazi u tridesetogodišnji rat. Zbog pokazanog junaštva i vojne vještine, kralj Ferdinand III, 1647. godine imenovao ga je «generalom svih Hrvata», a 27. prosinca iste godine i hrvatskim banom. Vodio je poznatu urotu, a nakon njegove smrti u lovu, banom i vođom urote postaje njegov brat Petar Zrinski.
Bio je mudar političar, pisac i intelektualac. U svom epskom djelu pod naslovom «Opsada Sigeta» opisao je herojsku smrt svog pradjeda koja je ušla u sve povijesne anale 16. stoljeća. Poema je pisana na mađarskom jeziku, pa iako ju je pisao Hrvat, smatra se jednom od najvećih dostignuća rane mađarske barokne književnosti. Napisao je i knjigu lirike «Sirena Jadranskog mora».
Sve u svemu, Nikola je bio čovjek koji je u praskozorje europskog doba buđenja nacionalnih svijesti i početaka težnji za nacionalnim državama posvetio svoj život očuvanju europske i kršćanske civilizacije. Istovremeno se našao upleten u političke intrige svog vremena, koje s njegovim idealima i nisu imale puno toga zajedničkog, pa se stoga može smatrati tragičnom osobom hrvatske povijesti.

Ban Petar Zrinski (1621.-1671.)

Petar Zrinski rodio se u Vrbovcu, mjestu istočno od Zagreba, a pogubljen je 30. travnja 1671. godine u Bečku Novom Mjestu. Otac mu je bio hrvatski ban Juraj (V.) Zrinski, a majka grofica Magdalena Széchy. Bio je praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka, a unuk Jurja (IV.) Zrinskog, koji je dao tiskati prvu hrvatsku knjigu na kajkavskom narječju “Decretum tripartitum” u Nedelišću kraj Čakovca 1574. godine.

Nakon smrti svog brata, bana Nikole nastavio je zajedno s mađarskim velikašima pokret protiv bečkog carskog apsolutizma. Također kao i svi iz njegove obitelji bio je veliki ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, te ga je sam kralj nazvao „štitom kršćanstva i strašilom Turaka“
Glasoviti junak, život završava uhićenjem, suđenjem i glavosjekom 30. travnja 1671. Godine 1643. oženio se s groficom Katarinom Zrinskom, polusestrom Frana Krste Frankopana. I njihov svadbeni pir i dom je bio u Palasu Zrinskih u Ozlju. Oproštajno pismo koje je Petar napisao svojoj voljenoj Katarini prije smaknuća u Bečkom Novom Mjestu, započeto riječima „Drago moje serce…“ jedno je od najljepših pisama toga doba. Kao pjesnik 1660. godine objavio je hrvatski prijevod i preradu mađarskog djela brata Nikole “Adrianskoga mora sirene“.

Ana Katarina Frankapan Zrinski (1625.-1673.)

Grofica Ana Katarina Zrinska, rođena Frankapan, hrvatska književnica velikašica iz obitelji Zrinski. Bila je poznata kao mecena i kao prva žena u banskoj Hrvatskoj koja se bavila ne samo prevođenjem, nego je i sama pisala književne tekstove.

Kći je Vuka II. Krste Frankopana Tržačkoga i Uršule Innhofer, Vukove druge supruge, polusestra Frana Krste Frankopana, te supruga Petra Zrinskog. U očevoj je kući u obitelji Frankapan dobila temeljito obrazovanje. Od majke (Njemice) je naučila njemački, a poslije još mađarski, latinski i talijanski jezik. Katarina Zrinska je isto kao u očinskoj kući i u kući svoga muža imala na raspolaganju bogatu knjižnicu. U Ozlju je 1660. godine napisala molitvenik “Putni tovaruš“, a zatim ga tiskala u Mlecima i darovala pavlinu Ivanu Belostencu.

Odlučno je podržavala protuhabsburšku politiku svoga supruga i u vrijeme Zrinsko-frankopanske urote obavljala je povjerljive misije. Spisi suvremenika, nastali nakon gušenja urote, prikazuju je kao njezina začetnika i pokretača. Slomom urote dospjela je u nemilost bečkoga dvora, uhićena je i odvedena u Bruck an der Mur (Bruck na Muri nedaleko od Graza). Golemi imutak Zrinskih djelomice je razgrabljen, a djelomice zaplijenjen. Lišena svega, Katarina je u srpnju 1670. godine s kćerkom Aurorom (Zorom) internirana u samostan dominikanki u Grazu, gdje je i umrla 1673. godine.

Fran Krsto Frankapan (1643.-1671.)

Plemić, pjesnik, prevoditelj i senjski kapetan Fran Krsto Frankapan (1643.-1671.) svakako je najugledniji i intelektualno najjači Frankapan. Junak u ratu i ugledni književnik u miru, pisac izgubljenog, pa u XIX stoljeću nađenog «Gartlica (vrta) za čas kratiti».
Fran Krsto Frankapan, polubrat Katarine Zrinski, najmlađi sin karlovačkog generala Vuka Frankapana, školovao se u Zagrebu, gdje je stekao sklonost prema knjizi i pisanju, a radi nastavka školovanja i odgoja odlazi u Italiju gdje je proučio talijansku poeziju i upoznao uglednu rimsku patricijku Julijanu de Naro kojom se i oženio. Vrativši se u domovinu pošao je očevim stopama i postao ogulinski kapetan i bio jedan od organizatora povijesne urote hrvatsko ugarskog plemstva s ciljem odcjepljenja od Monarhije. Upravo zbog svog sudjelovanja u uroti smaknut je u Bečkom Novom Mjestu, 30. travnja 1671. godine.

Fran Krsto bio je i izrazito umjetnički nadaren; rođeni pjesnik, za života je objelodanio samo jedan književni rad, spjev «Elegija» (1656), prevodio je Moliera, te ostavio vrlo zanimljivu filozofsko pjesničku viziju «Trumbita sudnjeg dana». Smatra se da je upravo on najdarovitiji pjesnik ozaljskog kruga.

 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Znamenite ličnosti starog grada Ozlja

  1. nomen nescio napisao:

    Lijepa priča.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s