Rimske cestovne komunikacije srednje Dalmacije

nasl

Tekst: Lino Ursić
Fotografije: Lino Ursić

DIONICA RIMSKE CESTE na lokalitetu Kurtovići – Klapavice…

          …Trakiju su držali Remetalk i Kotisova djeca, a obalu Dunava dvije legije u   Panoniji, dvije u Meziji, dok ih je u Dalmaciji bilo smješteno isto toliko, tako da se, zahvaljujući položaju tog kraja – njima s leđa – i ako bi Italija zatražila iznenadnu pomoć, nisu morale dozivati izdaleka…
Tacitus, Annales IV 5

Slomom panonsko – delmatskog ustanka 9. godine poslije Krista (bellum Batonianum), ustanka koji je za Rim bio najteži od svih izvanjskih ratova poslije Punskih (Suet. Tib. 16), Carstvo pokreće kapitalne infrastrukturne projekte na prostoru rimske provincije Dalmacije. U tom pogledu, izgradnja cestovne mreže sa ishodištem u gradu Saloni (Salona), administrativnom i političkom središtu Provincije, biti će jedna od prioritetnih zadaća.

1

2

3

Tragom začetaka uspostave magistralnih pravaca tijekom vladavine cara Augusta (u drugoj polovici I. stoljeća prije Krista i na samom početku nove ere), intezivnije razdoblje cestogradnje rimske Dalmacije prepoznaje se u vremenu njenog namjesnika (legatus Augusti pro praetore), Publija Kornelija Dolabele (P. Cornelius Dolabella). U nepunih sedam godina Dolabelinog namjesništva (14 – 20. godine poslije Krista), provedeno je pet prometnica (prvobitno vojnog, a potom i javnog karaktera) kroz unutrašnjost Provincije u ukupnoj dužini više od 550 rimskih milja (više od 820 km). Svjedočanstvo tog graditeljskog poduhvata ovjekovječeno je na tzv. Solinskim natpisima (epigrafskom spomeniku iz 19. / 20. godine poslije Krista sačuvanom na četiri ploče od kamena vapnenca, danas izloženom u Arheološkom muzeju u Splitu), jednom od zasigurno najznačajnijih izvora za proučavanje sustava prvih rimskih cestovnih komunikacija na tlu rimske Dalmacije.

4

5

A colonia Salonitana ad fines provinciae Illyrici (od Salone do granica provincije Ilirik), najduži je magistralni pravac sa Solinskih natpisa (dužine 167 rimskih milja, odnosno otprilike 247 km). Sagrađen 16. / 17. godine poslije Krista posredstvom veksilara (odjel vojnika izdvojen iz legijskih postrojbi s posebnim zadatkom) VII. i XI. legije (vexillarios legionis VII et XI) u cilju logističkog povezivanja s rimskim vojnim posada u provinciji Panoniji. Ujedno, bila je to i najkraća veza Rima sa Panonijom koja se uspostavila upravo preko maritimne Dalmacije. Prema svom osnovnom pravcu kretanja, ova se Dolabelina cesta poklapa sa itinerarskom komunikacijom Salona – Servitium (prema Itinerarium Antonini Augusti i Tabula Peutingeriana). Kasnoantički dokument Notitia Dignitatum (popis vojnih i civilnih službi nastao oko 400. godine) bilježi Servitium (Bosanska Gradiška u Bosni i Hercegovini) kao sjedište zapovjednika Prve panonske flote (praefectus classis I Pannonicae Servitii), vjerojatno smješteno na rijeci Savi.

Antička cestovna komunikacija na položaju Kurtovići – Klapavice (područje općina Klis i Dugopolje) mogla bi se pretpostaviti u tragovima najdužeg magistralnog pravca Solinskih natpisa. Napuštajući Salonu, glavni grad rimske provincije Dalmacije, cesta se Kliškim prijevojem usmjeravala na dugopoljsku visoravan gdje je u ondašnje vrijeme kao i danas bilo raskrižje cestovnih komunikacija. Upravo na bifurkaciji kod dugopoljskog zaselka Kapela, ovaj je magistralni pravac jednim krakom nastavljao dalje prema sjeveru na veteransku koloniju Aequum (Čitluk kod Sinja), dok se drugim odvajao na sjeveroistok prema rimskom vojnom logoru Tilurium (Gardun), odnosno prijelazu na rijeci Cetini Pons Tiluri (Trilj). U neposrednoj blizini bifurkacije pronalaze se i dva rimska miljokaza, cara Konstancija, Konstantinova sina, te cara Maksimina Tračkog i sina mu Maksima.

6

7

8

Cestovni smjer rimske komunikacije na lokalitetu Kurtovići – Klapavice danas je očuvan u dužini od otprilike 1,5 rimskih milja (2 km), dok njena širina (izvorno od 4 m do 6 m) varira ovisno o građevinskim intervencijama na tom položaju tijekom narednih stoljeća. Ovaj prometni pravac bio je u uporabi vjerojatno do 7. stoljeća i velike seobe naroda koja je preplavila negdašnji prostor rimske Dalmacije.

9

VIAE MILITARES… RIMSKE VOJNE CESTE…

Rimski vojni cestovni pravci, djelo su ruku vojnih inženjera uspostavljeni za potrebe logistike legijskih i pomoćnih postrojbi Carstva u razdobljima osvajačkih pohoda i pacifikacije netom osvojenih područja. Vojni karakter se među ostalim ogledao i u gustom rasporedu manjih i većih fortifikacijskih objekata sa pripadajućim posadama uzduž cesta koji su u mirnodopskim razdobljima bdjeli nad sigurnošću prometa kako uzduž granica, tako i na područjima Provincija. U tom pogledu, posebna uloga pripisuje se konzularnim beneficijarima (beneficiarii consulares) smještenim na kontrolnim punktovima – stanicama (stationes) duž važnijih prometnih komunikacija. Beneficijari su obično legionari s dugogodišnjim vojnim – ratnim iskustvom, izuzeti iz svojih vojničkih jedinica i redovite službe u njima (tehnički su uvijek ostajali pripadnici jedinica iz kojih su potjecali) i stavljani na raspolaganje namjesniku provincije. Neki su od njih djelovali kao frumentarii što je zapravo ekvivalent Carskoj tajnoj policiji. Time se, na neki način, beneficijari mogu poistovjetiti sa obavještajnom mrežom koja je u svakom slučaju i u ondašnja vremena kao što je to slučaj i danas bdjela nad sigurnošću svog teritorija.

9A

10

11

Rimske vojne ceste transformiraju se u isto tako strateški važne javne ceste (viae publicae) kada nije bilo prijetnje rata ili nekih drugih društvenih poremećaja. No, pojavom istih, ponovno postaju ceste militaristički značajki podređene isključivo vojnim potrebama.

12

ITINERARI RIMSKIH CESTOVNIH KOMUNIKACIJA…

Krećući na put kolskim zapregama, na konju, mazgi ili pak pješice, putniku antike zasigurno su uvelike značili kartografski priručnici – putni itinerari, onodobni praktični vodiči za snalaženje na cestovnim pravcima diljem Carstva. Postojale su varijante itinerara s tekstualnim opisom (itineraria scripta), te također i sa crtežima (itineraria picta) gdje se primjerice pojedina etapna stanica s uređenim prenoćištem (statio, mansio), postaja za potkivanje, održavanje i zamjenu konja (mutatio), grad (civitas) ili neko pak drugo odredište prikazuje minijaturnim, pretežito pravokutnim građevinama. Udaljenosti između samih odredišta označavale su se rimskim miljama (mille passus = tisuću koraka (5000 stopa) = 1481 m).
Tijekom putovanja itinerari su se nosili u vidu smotka i po potrebi se s jedne strane odmotavali, a s druge zamotavali. Među najznačajnijim literalnim vrelima za rimske cestovne komunikacije, preživjelim zahvaljujući srednjovjekovnim prijepisima i obradama, izdvajaju se Antoninov itinerarij (Itinerarium Antonini Augusti) iz III. stoljeća, zatim Burdigalski ili Jeruzalemski itinerarij (Itinerarium Burdigalense sive Hierosolymitanum) iz prve polovine IV. stoljeća (333. / 334. godine) i Peutingerova karta (Tabula Peutingeriana) iz IV. / V. stoljeća. Od kasnijih itinerara sastavljenih na osnovu starijih izvora bilježi se Kozmografija Anonima Ravenjanina (Ravennatis Anonymi Cosmographia) nastala u VII. ili početkom VIII. stoljeća.

13

14

15

16

17

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

5 odgovora na Rimske cestovne komunikacije srednje Dalmacije

  1. Nomen Nescio napisao:

    Nice article.

    Sviđa mi se

  2. Richard Kalfic napisao:

    Vrlo lijepo. Rijetko gdje mozemo pronaci nesto konkretnije sa fotografijama. Zanimaju me lokacije ovih fotografija. Hvala

    Sviđa mi se

  3. Povratni ping: Arheološka baština Cetinske krajine – Starim komunikacijama | Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s