Burg, kaštel, dvorac i još ponešto u nizu

Linda Bednjanec, dipl. arheolog
Izvor: kulturnapatrola.blogspot.com

Burg (stari grad), kaštel i dvorac – tri naziva koja ljudi gotovo konstantno miješaju, počevši od “običnog” čovjeka do takozvanih stručnjaka. “Takozvanih” zato što se osoba, kojoj je to područje djelatnosti, a koja ne razlikuje ta tri različita arhitektonska oblika teško može nazivati stručnjakom. Jer ako ne zna nešto tako osnovno, što je tek onda s detaljima? Npr., u upotrebi je mnogo različitih termina za burg (stari grad, plemićki grad, burg, feudalni grad, kaštel, dvorac, utvrda, tvrđava, zamak) koji se što u literaturi, što u govoru koriste za označavanje tog jednog oblika građevine, a vrlo često se u jednom pisanom djelu javljaju različiti termini za isti objekt ili vrstu utvrde. No zapravo se oni mogu dodijeliti posve određenim arhitektonskim sklopovima.

Jedan od najboljih primjera miješanja termina i nerazlikovanja dva toliko različita građevinska oblika je Trakošćan. Gdjegod pogledate stoji “dvorac Trakošćan”: na kartama i putokazima, u turističkim vodičima i prospektima, raznim člancima i knjigama itd. To je zabluda raširena diljem Hrvatske. Jer Trakošćan je i po vremenu gradnje, i po položaju, i po (originalnim) arhitektonskim elementima pravi burg. To što je kroz stoljeća pregrađivan i dograđivan ne mijenja njegovu “bit” i srednjovjekovnu osnovu. On je možda pregradnjama dobio udobnost svojstvenu jednom dvorcu, ali ga to nije pretvorilo u dvorac. A i ta udobnost je postignuta samo donekle jer su dogradnje bile ograničene veličinom platoa na kojem je sagrađen pa se nije mogao “unedogled” širiti. Stoga su npr. prostorije ostale skromne veličine u odnosu na “prave” dvorce.

Drugi dobar primjer je Medvedgrad. Iako je ovdje situacija drugačija jer se on naziva svakojako (stari grad, srednjovjekovni grad, srednjovjekovna utvrda, kaštel, dvorac… i sve drugo što čovjek poželi), često će ljudi reći “dvorac Medvedgrad”.  A Medvedgrad je, kao i Trakošćan, toliko daleko od dvorca koliko i kasnoantički hram od predromaničke crkve – kojih +/- 500 godina. U tom slučaju nam nije teško objekte nazivati njihovim imenima. Zašto je toliki problem kod ovih građevinskih oblika? Ma tko će ga znat….

S obzirom da će se na ovom blogu naći jako, jako puno postova vezanih uz burgove te kaštele i dvorce, na početku svega željela bih pojasniti što je što i koja je razlika između tih građevina (te razlike vrlo lako može uočiti i totalni laik). Pa možda barem netko počne stvari nazivati njihovim pravim imenom.

Pa, krenimo (kronološkim) redom od najstarijih prema najmlađima:

    Utvrda ili tvrđava: ovim nazivom označavamo bilo koji utvrđeni tip građevine bez obzira na vrijeme nastanka. Utvrde se u raznim oblicima grade od prapovijesti do danas, no oblikom i vremenom nastanka, pa čak i namjenom, se dijele na različite tipove koje nikako ne bi trebalo poistovjećivati i bilo bi ih najbolje nazivati njihovim “osobnim” terminima.

    Gradina: u arheološkoj stručnoj literaturi (terminologiji) označava prapovijesnu utvrdu (ili utvrđeno naselje). Gradine se uvijek nalaze na uzvisinama. Poznatije gradine: Monkodonja  i Nezakcij (Istra), Osječenica (Pounje), Cvijina gradina (Kruševo kod Obrovca), Gračišće iznad Vrbanja i Vela glava kod Zastražišća (Hvar), gradina Grad u Nakovani (Pelješac) itd. (prapovijesne gradine su veoma brojne)

Primjeri gradina (s lijeva na desno): gradina Grad u Nakovani, Vela glava na Hvaru, Monkodonja u Istri       

        Gradište: označava srednjovjekovnu drveno-zemljanu utvrdu koja eventualno može biti djelomično građena od kamena. Ovaj tip utvrde se može nalaziti u nizini ili na blago povišenom terenu, ali postoje i visinska gradišta. Plato ili središnji dio gradišta je obično okružen s jednim ili više jaraka i zemljanih nasipa na kojima su stajale drvene palisade (ograde). Gradišta se većinom datiraju u razdoblje prije provale Mongola, dakle do početka 13. st. Nema mnogo istraženih gradišta, a dva poznatija su Mrsunjski lug nedaleko od Slavonskog Broda i sv. Petar Ludbreški.

     Burg: arhitektonski sklop iz razdoblja (12.)13. – 15.(16.) st. za koji nema pravog naziva u hrvatskom jeziku pa se najčešće javlja prilično neodređeni izraz “stari grad”, uz nešto rjeđe nazive “feudalni grad”, tvrdi grad”, plemićki grad”, “zamak” i sl. Zapravo su svi ti nazivi točni i nemam ništa protiv njih jer se zna što označavaju (kada su točno pridruženi, što nije slučaj s npr. Starim gradom Siskom). Gledajući arhitektonski, burg je sklop obrambenih zidova i kula uz stambene, gospodarske i pomoćne prostorije. Burgovi se grade se na izdvojenim vrhovima ili grebenima, a položaj se bira uzimajući u obzir stratešku važnost odabranog mjesta (podižu se uz granice, na prijevojima, uz važne kopnene ili riječne puteve). Mogu biti na manjoj ili većoj nadmorskoj visini (predmongolski tj. romanički burgovi se grade na nižim brežuljcima, a poslijemongolski tj. gotički na istaknutim vrhuncima). Osim što je burg zaštićen prirodnim položajem, koji onemogućava jednaki pristup sa svih strana, dodatno se može utvrditi jarcima, zemljanim bedemima s drvenim palisadama (ogradama), vodenim zaprekama i sl.

Primjeri burgova (s lijeva na desno): Medved, Okić, stari grad Žumberak

Postoje i burgovi u nizini koje brane opkopi s vodom. Za te se burgove najčešće koristi njemački naziv “Wasserburg” (“vodeni burg”). Ovaj je tip burga češći u Slavoniji nego u SZ Hrvatskoj (npr. Korogyvar-Korođ, Zvjezdan-grad, Vir-grad, Nevna-Levanjska varoš itd.).

Primjeri burgova (s lijeva na desno): Drežnik, Veliki Kalnik, Ozalj

Sastav i veličina burgova ovise o konfiguraciji terena te financijskoj sposobnosti njihovih naručitelja. Svi burgovi imaju nekoliko osnovnih dijelova: zidine, kule, branič-kula, palas, kapela i gospodarske zgrade (jedan burg ne mora imati sve elemente).

Branič kule (s lijeva na desno): Bedem kod Našica, Ozalj, Medved, Brinje, Zrin

Zidine povezuju sve dijelove burga u jednu cjelinu. Jedan od najvažnijih dijelova burga je branič-kula. Ona kontrolira šire područje, služi za obranu, ali i za stanovanje. Najčešće je četverokutnog tlocrta s nekoliko katova (kružne branič-kule se u kontinentalnoj Hrvatskoj javljaju tek krajem srednjeg vijeka, u 15. st.). Najreprezentativniji dio burga je palas, stan velikaške obitelji, a njegov je sastavni dio često kapelica, iako se ona ponekad javlja i kao zasebna građevina (Medved, Okić, Žumberak, Veliki Kalnik…). Burgovi su imali i brojne pomoćne prostorije poput štala, arsenala, radionica, spremišta i prostorija za služničad.

Kapele u burgovima kao zasebne građevine (s lijeva na desno): Orahovica-Ružica, Brinje-Sokolac, Medved, Okić

     Kaštel: renesansna utvrda, mnogo jednostavnija i pravilnija od burga. Najčešće ima oblik pravokutnika ili trokuta. Na uglovima se uvijek nalaze kružne kule (bastioni) koje nisu više od obodnih zidova kaštela. Kašteli nastaju tek u 15. st. s pojavom vatrenog oružja, a grade se sve dok traje turska opasnost tj. do 17. st. Zidovi i kule su prilagođeni vatrenoj obrani (zaštićeni su prsobranima te imaju otvore za smještaj teškog, vatrenog oružja…). Kašteli se ne podižu na uzvisinama jer bi tako bili laka meta. Tipični (rekli bi “školski”) primjeri kaštela: Stari Grad u Sisku (evo još jednog krivog naziva), kaštel Gvozdansko nedaleko od Dvora na Uni, kaštel Konjščina u Hrvatskom Zagorju, kaštel u Jastrebarskom (poznat pod, naravno krivim, nazivom “dvorac Erdödy”), kaštel u Severinu na Kupi…

Pimjeri kaštela (s lijeva na desno): Jastrebarsko, Gvozdansko, Sisak

     Dvorac: u narodu omiljen naziv za gotovo sve vrste utvrda te svaku imalo veću i raskošniju kuću sagrađenu bilo prije 500, 100 ili 5 godina. A dvorac je zapravo ladanjsko prebivalište velikaša ili nekog drugog bogataša i većinom se gradi u nizini. On je sjedište posjeda kojem još pripadaju gospodarske zgrade, vrtovi i perivoji.

Primjeri dvoraca Hrvatskog zagorja (s lijeva na desno): Bežanec, Dubrava kod Pregrade, Lužnica, Klokovec

Dvorci u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji se počinju graditi tek krajem 17. st. nakon prestanka turske opasnosti, a pravi procvat gradnja dvoraca doživljava tijekom 18. i 19. st. Mnogi dvorci nastaju tako da velikaši napuštaju burgove i grade nove rezidencije u nizini. Takvi su slučajevi iznimno česti (stari i novi Lobor, Cesar i Novi Dvori Klanječki, Medved i dvorac u Šestinama – Kulmerovi dvori, Greben i Novi Marof, Belec i Selnica-Belec, Vinica i dvorci u Vinici, Bedem i dvorac u Našicama itd…).

Primjeri dvoraca Slavonije: Kutjevo, Našice, Valpovo (nastao na mjestu burga), Donji Miholjac

     Palača: raskošna gradska rezidencija velikaša, plemića i bogatih pojedinaca. Mogli bi reći, gradski “dvorac”, ali bez gospodarskih objekata. Uz palače se ponekad nalaze manji vrtovi i/ili perivoji, a često imaju unutrašnje dvorište zatvoreno s 3 ili 4 krila palače. Naziv “palača” dolazi latinskog “Palatium” iliti brežuljka Palatin na kojem se, između ostalog, nalazila i carska palača.

     Ljetnikovac: termin koji se koristi za arhitektonske sklopove slične dvorcima, ali isključivo u Dalmaciji te nekim drugim krajevima na obali. Ljetnikovci mogu biti bez gospodarske namjene i tada se najčešće nalaze u nekom (većem) mjestu ili u njegovoj neposrednoj blizini. Druga “podvrsta” su ladanjsko-gospodarski kompleksi koji se sastoje od elemenata koje imaju i kompleksi “kontinentalnih” dvoraca: glavna zgrada (ljetnikovac), gospodarske zgrade, vrtovi i vinogradi, perivoj. S obzirom na drugačije okolnosti, ljetnikovci se grade u širem vremenskom razdblju nego pojedini oblici građevina u kontinentalnoj Hrvatskoj. Gradnja je osobito razvijena u doba renesanse. U Istri se ovakav arhitektonski sklop naziva stancija.

Mislim da sam pokrila manje-više sve najvažnije arhitektonske oblike i njihove nazive. Ako sam nešto zaboravila, nije bed, jer se sigurno radi o nečem manje važnom.

I na kraju još samo par riječi o omiljenom sufiksu –grad. Nema ništa loše u tome nadodati imenu nekog burga taj nastavak. Zapravo, većina ga ima iako je najčešće originalno ime bez njega (ponekad se u povijesnim izvorima javlja mađarski –var). Pa tako imamo već spominjani nam Medvedgrad, pa Susedgrad, Zelingrad, Cesargrad, Okićgrad i tako u nedogled. ALI kad imenu burga nadodamo –grad, onda nije potrebno i ispred imena staviti riječ koja označava tip građevine. Npr. stari grad Susedgrad, srednjovjekovni grad Medvedgrad, burg Zelingrad. Pravilno bi bilo ili izbaciti taj nesretni –grad na kraju ili izostaviti oznaku građevine ispred samog imena. Dakle, ili burg Medved ili samo Medvedgrad. Eventualno uz dodatak vremena gradnje tipa srednjovjekovni Medvedgrad. Evo par (blesavih) primjera u drugoj kategoriji: nitko živ neće reći “most Krčki most” ili pak “kula Popov toranj” jer se u imenu tih objekata već nalazi riječ koja označava njihov arhitektonski oblik. Zašto onda govorimo “stari grad Susedgrad”? I da stvar bude gora, tu grešku KONSTANTNO rade i stručnjaci i “takozvani” stručnjaci i svi ostali. A to sad više nema veze ni s arhitekturom, ni s poviješću, ni s poviješću umjetnosti, ni s arheologijom – to je čisti pravopis. Eh, neke stvari neću nikad shvatit….

Pročitajte još…

Pojmovnik utvrdnog graditeljstva s nazivljem na engleskom jeziku

Martina Matijaško, dipl. arh., prof. pov., dipl. muz.
ARHOS d.o.o. za arheologiju, prijevoz i usluge
Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

5 odgovora na Burg, kaštel, dvorac i još ponešto u nizu

  1. Boris napisao:

    Odličan i puočan članak. Ljetnikovac bi se mogao još nazvati i talijanskim terminom : Villa.

    Sviđa mi se

  2. Mario napisao:

    Moze li se igdje pronaci stare slike ( vedute )burga Ostrovice kod Zadra. Pozdrav

    Sviđa mi se

    • darkoantolkovic napisao:

      Pozdrav!
      Vjerojatno može, samo treba tražiti po knjigama i nekim od starijih priloga o utvrdi.
      Izlazili su nekada davno prilozi o utvrdama u starim dnevnim novinama. Ja sam dobio neke priloge, ali su dosta teško čitljivi
      i nema fotografija.
      Dosada nisam naišao ni na jedan prilog o Ostrovici. Imate na Dalmatinskom portalu seriju tekstova o utvrdama u Dalmaciji.

      Sviđa mi se

  3. Povratni ping: Pojmovnik utvrdnog graditeljstva s nazivljem na engleskom jeziku | Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s