Stari grad Pakrac

Izvor: pakrac.hr
            muzej-pakrac.hr

Stari grad Pakrac odnosno njegovi današnji ostaci nalaze se u samom središtu grada na prostoru na kojem su smješteni objekti grada, pošte i policije.
Bio je jedna od najvećih utvrda u Zapadnoj Slavoniji, kameni tvrdi grad u obliku nepravilnog peterokuta ojačan sa 7 kružnih kula na uglovima te još jednom najvećom branič kulom u unutrašnjosti. Vlasnici, a najvjerojatnije i graditelji utvrde bili su ivanovci (iako se ponegdje spominje mogućnost da su to bili i templari) poznati i moćni križarski red u čijem posjedu se Pakrac nalazio u 13.st.
Oko utvrde nalazio se veliki opkop ispunjen vodom koji je kada bi se podigao pokretni drveni most predstavljao dodatno osiguranje ovog impozantnog objekta. Unutar utvrde vjerojatno je bila smještena i prva hrvatska kovnica novca za koju se pouzdano zna kako je djelovala u Pakracu sredinom 13.st. prije njenog preseljenja u Zagreb 1260. godine. Ovdje su se kovale nadaleko poznate kovanice – slavonski banovci koje su zbog čistoće srebra i fine izrade bile platežno sredstvo i u drugim okolnim zemljama.

Na banovcu se po prvi put pojavljuje lik kune tako da današnja hrvatska moneta nosi naziv upravo po ovom novčiću kovanom u Pakracu. Pakračka utvrda je duže vremena bila sjedište vranskog priorata,a svjetovne osobe na njegovom čelu ubrajale su se u najmoćnije osobe hrvatskog kraljevstva. Vlasnici starog pakračkog grada su bili i poznata braća Talovac Matko i Ivan.
Danas gledajući pretpostavljenu rekonstrukciju utvrde možemo samo zamišljati o kakvom bajkovitom mjestu se ovdje nekada radilo. Moćna kamena utvrda, okružena vodenim opkopom, veliki drveni most na koloturu, srednjovjekovni vitezovi, sajmeni prostor ispred utvrde te vjerojatno naselje odnosno male drvene kućice građene van njezinih zidina sve je to bio srednjovjekovni Pakrac koji se na osnovu onoga što smo sačuvali do današnjih dana teško može i zamisliti.

Neposredno prije nego što su stari Pakrac zaposjeli Turci on je bio u posjedu Nikole Zrinskog. Nakon dolaska Turaka na ove prostore u utvrdi se nalazila turska vojna posada ali i više džamija te hamam (tursko kupalište), a Pakrac je jedno vrijeme i središte sandžaka. Iz ovog razdoblja potječe i najstariji opis utvrde onaj turskog putopisca Evlije Ćelebije.
Nakon 150 godina turske vladavine Pakrac dolazi u ruke Dvorske komore, a utvrda služi jedno vrijeme kao vojarna sve dok Marija Terezija 1750. ne naređuje iseljenje vojne posade i njen premještaj u novu vojarnu (Trenkov dvorac). Od tada za utvrdu započinje degradacija koja će trajati sve do sredine 20.st.
Koristi se kao izvor građevinskog materijala za nasipavanje cesta ali i gradnju raznih objekata. Grof Julije Janković nakon prodaje pakračkog vlastelinstva ( 1860) tek 1877. prethodno izdvojenu česticu sa utvrdom, prodaje pravoslavnoj crkvenoj općini pod uvjetom da se ova dalje ne ruši. Nažalost to nije bio slučaj tako da se 1922. ruši najveća kula, a zadnji ostaci su porušeni sredinom 50-ih. Zahvaljujući nemaru i nebrizi za naše nasljeđe do danas je od starog pakračkog grada ostao očuvan manji dio vanjskog zida te povišena konfiguracija terena na kojem se nekad nalazio. Jedini način za očuvanje onoga što je preostalo od ovog jedinstvenog objekta jest konačno provesti arheološka istraživanja koja bi nam mogla dati odgovore na puno dosada neriješenih pitanja.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s