Utvrda Vukovac

Izvor: splavari.com.hr
Josip Kljajić (Hrvatski institut za povijest, Podružnica Slavonski Brod), Scrinia Slavonica 3 (2003), 121-156.

Stara srednjovjekovna utvrda na utoku Mrsunje u Savu imala je važnu ulogu u povijesti Broda i brodskog Posavlja. Međutim, prije gradnje nove tvrđave Habsburgovci su u Brodu pored zaštitnih bedema oko civilnog naselja, duže vrijeme održavali i obnavljali bedeme stare srednjovjekovne utvrde (poznate kao “Berislavića kaštel”, “Vukovac”, “Stari/Mali Šanac”, “Wasserburg”, “Stara utvrda” i dr.).

Rekonstrukcija tvrđave Vukovac početkom 16. st. koja je bila u vlasništvu Berislavića  (Izvor: Mirko Marković: Brod – kulturno povijesna monografija, Slavonski Brod 1994. god.)

Skromna srednjovjekovna utvrda (Kaštel, “Wasserburg”) nije bila po mjeri tadašnjih habsburških fortifikacijskih standarda, pa su vojni zapovjednici požurivali njezinu rekonstrukciju. Na zahtjev vojnih zapovjednika Dvorsko ratno vijeće je 1692. odobrilo modernizaciju brodskih fortifikacija. Čim je nova brodska barokna tvrđava bila osposobljena za prihvat vojske, stara je utvrda napuštena i preuređena u kontumac (karantenu). Po Brliću stare zidine “Vukovca” vidjele su se još 1809. kod čardaka Mrsunje, da bi te godine bio srušen do temelja, njegovi bedemi iskorišteni za gradnju ustave na rječici Mrsunji i savskog nasipa. Kao kraljevski posjed Brod je darivan slavonskim plemićima među kojima su najpoznatiji i posljednji vlasnici bili iz roda Berislavića. Povijesni izvori bilježe podatak da je, nakon osmanskog zauzimanja Bosne 1463., brodski plemić Benedikt Berislavić dao srušiti tadašnju dotrajalu srednjovjekovnu utvrdu. Njegovi nasljednici (sinovi) podigli su 1475. novu u obliku četverokuta s poluokruglim kulama na uglovima te grabištem u koje se upuštala voda iz rječica Glogovice i Mrsunje. Takav tlocrt prikazan je i na Kaysersfeldovim planovima iz 1692. Utvrda je bila duga oko 220 m i široka oko 75 m (s ukupnom površinom od oko 15.000 m²), imala je smještajni kapacitet za 300 vojnika. Brod je u osmanskom razdoblju postao sjedište sudbeno-upravnoga okruga (kadiluka), a na početku možda i jednog sandžaka. Iako se ne raspolaže pouzdanim podatcima, smatra se da kaštel tijekom osmanske vlasti nije doživio neke radikalnije graditeljske promjene. Najviše što se moglo raditi jest obnavljati bedeme te dograditi neke elemente osmanskog pograničnog graditeljstva (možda kule-tabije). Iako su kule već postojale moguće da su samo preoblikovane u skladu s orijentalnim obilježjem. Carska vojska pod zapovjednikom Ludwigom Badenskim oslobodila je Brod od osmanske vlasti 5. rujna 1688. Zbog povoljnog strategijskog položaja Broda L. Badenski je tražio od Dvorskog ratnog vijeća njegovo bolje utvrđivanje i izgradnju mosta preko Save.  Zbog planiranih ratnih operacija u Bosni, Sava je kod Broda premošćena idućeg proljeća (1689. god.) dvodijelnim drvenim (“pontonskim”) mostom položenim na čajkama. Prvi pontonski most na Savi postavljen je, dakle, već prilikom prvog oslobađanja Broda od Osmanlija, a ne za vrijeme vojnog pohoda Eugena Savojskog u Bosnu između 9. i 11. listopada 1697. Nekoliko mjeseci nakon postavljanja 1689. spominju se i novoiskopani “šanci” koji su trebali bolje štititi staru brodsku utvrdu i pontonski most.

Antipov: Rekonstrukcija tvrđave Vukovac (Izvor: Volim Brod, grad Slavonski Brod 2009.)

Brod i okolica prema rekonstrukciji Antipova, 1691. god. (Izvor: Volim Brod, grad Slavonski Brod 2009.)

Opći napad na Slavoniju Osmanlije su počele u proljeće 1690. jer se Austrija borila na francuskom frontu protiv turskog saveznika Francuske. Opasnost od osmanske ofenzive i kuge koja se pojavila oko Broda, izazvala je opću paniku među stanovništvom a posadu prisilila na napuštanje kaštela. Napuštajući Brod potkraj rujna 1690. posada (satnija) je topove pobacala u Savu, kaštel i opkope razorila, a hranu i streljivo uništila. U bitci kod Slankamena 18. listopada 1691. osmanska je vojska teško poražena, a taj ih je neočekivani poraz toliko zaprepastio da su napuštali odreda sve položaje po Slavoniji i okupljali se u Brodu, Gradiški i Pakracu. U tim mjestima pokušali su organizirati obranu i pružiti otpor. U noći 11. na 12. listopada 1691. habsburška se vojska pod zapovjedništvom vojvode od Croya utaborila oko Broda i započela opsjedanje brodskog kaštela. Operaciju oslobođenja Broda izveo je pukovnik de Nehem s 400 ljudi. Pješaštvo i topovske baterije rasporedio je nedaleko od grabišta u neposrednoj blizini kaštela, a narodnoj je vojsci (hajducima) povjerio blokadu neprijateljskih plovila (čamaca i brodica). Nehem je izveo noćni napad po magli, a Osmanlije su se iza ponoći, u panici, povukle iz slavonskobrodskog “šanca” u bosanskobrodski “šanac”.

Brod i tvrđava Vukovac prema rekonstrukciji Antipova, 1699. god. (Izvor: Volim Brod, grad Slavonski Brod 2009.)

Njemački vojnici porušili su sve ono u Brodu što je imalo osmanska obilježja: džamije i groblje (na savskoj obali između trga i današnje tvrđave), ali su kuće sačuvali za useljenje njemačkog pješaštva. Vojvoda od Croya je poslije oslobođenja prvi rekognoscirao staru brodsku utvrdu.Zatekao ju je u “solidnom” za obranu pogodnom stanju s dva topa i dosta streljiva preostalog nakon povlačenja Osmanlija. Na zapovijed Dvorskog ratnog vijeća puk. inž. M. Kaysersfeld uputio je građevinski materijal, alat, drvo, inženjera, i novce za gradnju vojarni i obnovu oštećenih dijelova stare brodske utvrde. Bojnik Nehem i Ugarska dvorska komora tražili su od zagrebačkog Kaptola da osigura drvo, željezo i proviant za Brod i Gradišku. Za razumijevanje projektnog i budućeg građevnog procesa najvažnija su tri plana inž. Kaysersfelda. Okrugle kule na Kaysersfeldovim planovima potvrđuju da je stara Berislavićeva utvrda preživjela osmansko i dočekala habsburško razdoblje. Oko utvrde postojalo je manje samostalno grabište s vodom odvojeno od tokova Save i Mrsunje. Najvjerojatnije da se sprijeći prilaz plovilima i izravni napad na utvrdu iz Save i Mrsunje.
Na Kaysersfeldovim planovima zabilježen je i pononski most na Savi postavljen 1689. Usred Save ucrtan je dosta velik riječni otok (ada) od postojane (tvrde) zemlje.Otok je obično za velikih kiša ili prilikom otapanja snijega bivao poplavljen. Zbog te je činjenice Kaysersfeld na njemu predlagao jedino gradnju kamenom ili opekom. Veliku pobjedu kod Sente princ Eugen nije iskoristio za napad na Temišvar ili Beograd, jer su za takve složene vojne operacije nedostajala materijalna sredstva. Zbog toga se E. Savojski krajem 1697. odlučio poduzeti samo vojni pohod u Bosnu. Tijekom trajanja bosanske vojne brodska utvrda služila mu je kao glavno logističko uporište. Princa su inače, osim visokih časnika, u vojnim pohodima pratili kartografi i topografi. Jedan od njih Francois Nicolas Sparr de Bensdorf izradio je više planova Broda i njegove okolice.
Na tim je planovima stara utvrda još uvijek prikazana u obliku četverokuta sa starim obrambenim kulama i grabištem. Postoji više varijanti tih planova. Na jednom od planova de Bensdorf je zabilježio “Provianthaus” te još 4 zgrade. Utvrda je bila okružena vodotocima rječica Glogovice, Mrsunje i rijeke Save. Iako je kod Broda na Savi pontonski most postavljan još 1689., ovom prilikom to je ponovno učinjeno. O tome svjedoće i tri de Bensdorfove topografske skice. Prvi dio spajao je lijevu, slavonsku obalu nedaleko od stare brodske utvrde s adom (otokom u koritu Save), dok je drugi spajao adu s desnom (bosanskom) obalom. Pješaštvo carske vojske bilo je utaboreno nizvodno od Broda u oštrom lijevom zavoju Save. Na toj topografskoj poziciji zvanoj Poloj pješaštvo je prešlo preko pontonskog mosta u Bosnu. Dan poslije preko sigurnijeg mosta kod Broda prešlo je i konjaništvo, topništvo te druga oprema s pratećim postrojbama.
Habsburška Monarhija je po odredbama Karlovačkog mira izgubila desnu bosansku obalu Save. Nakon zaključenja Karlovačkog mira 1699. i idućih nekoliko godina poraslo je vojno-strategijsko značenje Broda. Prema odredbama karlovačkog mirovnog ugovora stare se utvrde u pograničnom Posavlju moglo popravljati, odnosno obnavljati, ali nije bilo dozvoljeno graditi nove fortifikacije. Nakon premještaja Herbersteina u Segedin Petraš je u kolovozu 1708. postao zapovjednik Broda. Kad se stanje na bojištima smirilo Dvorsko je ratno vijeće priložilo Dvorskoj komori popis slavonskih utvrda koje bi trebalo popraviti. Na taj popis uvršten je i popravak brodske utvrde. Tijekom njihova izbivanja zbog ratova, Brod i okolicu zadesio je 1706. veliki požar u kojem je izgorjelo 70 kuća. Sljedećih godina dogodile su se velike poplave Save (1707., 1708. i 1709.), dok je u Bosni izbila epidemija kuge koju su Osmanlije skrivali da ne ugroze trgovinu i promet na granici. Posljednji plan stare utvrde potjeće iz 1715. Bila je zaštićena s dva obrambena pojasa. Vanjski vodeni štit tvorilo je s južne strane riječno korito Save, a sa sjeverne, zapadne i istočne tok rječice Mrsunje. S tim da je s istočne strane prokopano umjetno grabište. Glavni se ulaz s drvenim vratima nalazio u bedemu istočne kurtine. Put u utvrdu vodio je iz Donje brodske varoši preko dvaju diživih (pokretnih) grabišnih mostova. Zbog poplave utvrda se 1719. djelomično urušila. Popraviti se nije mogla bez većih troškova. Zbog toga je odlučeno da se iduće godine posada preseli u novu tvrđavu, a staru utvrdu i cijeli taj poluotok prepusti onim stanovnicima kojima su zbog potreba gradnje nove tvrđave srušene kuće.

Brod i tvrđava Vukovac prema rekonstrukciji Antipova, 1700. god. (Izvor: Volim Brod, grad Slavonski Brod 2009.)

Donja i Gornja brodska varoš

 Iz stare utvrde vodio je most preko Mrsunje u naselje Gornju brodsku varoš smještenu na poplavnom zemljištu, slabo naseljenu, bez obrambenih grabišta i nekog posebno osmišljenog reda ulica. Godine 1758. to naselje je imalo 63, a 1769. 73 kuće s 553 stanovnika. Budući da se zbog potrebe izgradnje “kopitnice” moralo srušiti desetak kuća, vojne vlasti su naredile preseljenje cijelog naselja na novo izabrano mjesto. To naselje je (prema planovima između 1776. i 1778.) premješteno sjeverozapadno od Broda uz cestu koja je vodila prema Požegi i nazvano je Brodski Varoš.
Donja brodska varoš prikazana je na prvim planovima nastalim krajem 17. i početkom 18. st. kao relativno prostrano (oko 1.000 m dugo i 230 m široko) naselje pravokutnog oblika, dužom stranom položeno uz Savu i razdijeljeno s po tri uzdužne i tri poprečne ulice. De Bensdorfov plan iz 1697. prvi je plan koji prikazuje unutarnju strukturu naselja Donje brodske varoši. Ukupno je na planu ucrtano 33 objekta (31 kuća, jedna veća zgrada te crkva sv. Marka) s dvoslivnim krovovima. Na bočnim (užim) stranama i duljoj strani okrenutoj prema sjeveru nalazila su se grabišta i bedemi s bastionima. Uz Savu nije bilo nikakve utvrde.
Na drugom planu istog autora pojavljuje se drugačiji sadržaj u brodskom naselju. Za sada ostaje otvoreno koji je od ovih planova odgovarao stvarnom stanju. Možda postoji vremenska razlika među njima tijekom koje je uslijedila izmjena stanja u naselju.
Najprije su zbog gradnje tvrđave, franjevačkog samostana i župne crkve uklonjeni istočni i zapadni gradski bedemi, što potvrđuje plan iz 1732., a najkasnije sjeverni bedem 1764. Prema planovima iz 1768. njegova osnova i grabište nisu bili još dokraja zaravnani. To će biti učinjeno tek 1780. kada se na tom mjestu započela formirati tzv. “Široka” ulica.
Nova tvrđava
Generalni plan nove brodske barokne tvrđave nastao je 1715. god. Glavni provedbeni projekt brodske tvrđave, potpisan od strane Eugena Savojskog, sadrži sve elemente kao i Perettin plan koji mu je zapravo poslužio kao podloga. Nova brodska barokna tvrđava (koju se počelo graditi 1715.) bila je udaljena 140 hvati (oko 250 m) od stare utvrde u meandru rječice Mrsunje.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s