Claustra Alpium Iuliarum-kasnorimski obrambeni sustav

Izvori: claustra.org/zmergo.hr

To dugo gorje, čiji vrhovi sežu nad oblake, stvorila je priroda kao bedem za zaštitu Italije. (Herodijan, 238 A.D)

Claustra Alpium Iuliarum kasnorimski je obrambeni sustav, sastavljen od nekoliko dijelova kamenih zidova, kula i tvrđava. Njegov nastanak seže još u drugu polovicu 3. stoljeća, u vrijeme kad je Rimsko Carstvo bilo na pragu svoga zalaska, oslabljeno građanskim ratovima i prodorom barbara. Obrambeni je sustav bio dio vojne krajine sve do početka 5. stoljeća. Njegova je namjena bila nadzor glavnih prijelaza u antičku Italiju (Italia). Izgled pojedinačnih zidova bio je takav da su se maksimalno prilagođavali prirodnom obliku terena i tako koristili njegov obrambeni potencijal.U antičkim izvorima možemo pronaći više opisa. Danas upotrebljavamo izraz claustra Alpium Iuliarum. Prvi ga je upotrijebio rimski povjesničar Amijan Marcelin (Ammianus Marcellinus) u 4. stoljeću, koji je zapisao sljedeće: »Veritis defensoribus ne captus ab hoste veniret et subornatus, atque contigeret aliquid in civitatis perniciem, quale per Acacium acciderat comitem, quo per fraudem a Magnentiacis militibus capto, claustra patefacta sunt Alpium Iuliarum.« (»Branitelji strahovali su da će ga uhvatiti tijekom putovanja i da će preći na stranu neprijatelja radi mita te da je grad u opasnosti. Slično se dogodilo generalu Akaciju; Magnencijevi su ga vojnici uspješno zarobili i tako su “zatvarači” Julijskih Alpa bili slobodni za prolaz.«). Šašel, 1971. Ostatke obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum možemo slijediti od Rijeke u Hrvatskoj (antička Tarsatica) preko zapadne Slovenije do Julijskih Alpa. Točnije, ide od Rijeke preko Jelenja i nastavlja do Babnog polja, Bloške planote, Rakitne i Pokojišča. Sustav zatim protječe iznad Vrhnike, Logatca, preko Lanišča i Hrušice te završava u Zarakovcu kod Cerknog. Prostire se dakle preko Slovenije i Hrvatske i možemo ga pronaći u jedanaest slovenskih i pet hrvatskih općina. Zajedno s prekidima, sustav je dug približno 130 kilometara. Danas znamo za više od 30 kilometara arheoloških ostataka obrambenih zidova s više od 100 kula. Pojedinačni zidovi dugi su od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara, zidovi su široki od jednog do dva metra. Sustav obuhvaća 4 tvrđave i 4 utvrde. Obrambeni je sustav prema uputama antičkih stratega i vojnog vrha izgradila rimska vojska koja ga je upotrebljavala manje od stoljeća i pol, nakon čega je zbog vojno-političkih promjena napušten.

Promo film o Claustru Alpium Iuliarum – najvećem rimskom građevinskom i vojničko-obrambenom sustavu na području današnje Hrvatske i Slovenije.
Film je napravljen u sklopu projekta Claustra, čija je provedba omogućena djelomičnim financiranjem Europske unije u okviru Europske teritorijalne suradnje (ETS) OP SI-HR te sufinanciranjem Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva kulture, kao i učešćem samih partnera Zavoda za varstvo kulturne dediščine Slovenije, Narodneg muzeja Slovenije i Inštituta Ivan Michler sa slovenske te Hrvatskog restauratorskog zavoda, Primorsko-goranske županije i Udruge Žmergo sa hrvatske strane.

Sustav claustra Alpium Iuliarum u kasnorimskom su razdoblju izgradili zbog sve češćih građanskih ratova i prodora barbarskih plemena na rimsko područje. Bitke su se odvijale sve bliže antičkoj Italiji i srcu Carstva, Rimu. Područje kroz koje protječe obrambeni sustav antički su geografi nazvali Julijske Alpe (Alpes Iuliae). Usprkos brdovitom i neravnom terenu omogućavao je najlakši prijelaz na Apeninski poluotok. Stoga su antički stratezi u ključnom trenutku druge polovice 3. stoljeća na tom području započeli graditi obrambenu liniju. Glavni zadatak obrambenog sustava bio je nadzor i zaštita svih predjela koje je bilo prilično jednostavno prelaziti. Primjerice, prijelaze, prirodne prolaze i ceste.

006Ostaci obrambenog zida u Studenoj
005Ostaci obrambenog zida u Studenoj djelomično su konzervirani

 ARHEOLOŠKA OTKRIĆA

Na većini nalazišta obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum arheolozi su pronašli vrlo malo predmeta iz rimskog doba, ponekad nisu uspjeli pronaći ništa. Većinom su očuvani samo arhitektonski ostaci koji nam ne govore mnogo o načinu života vojnika na tom području. Na temelju rijetkih nalaza zaključujemo da vojnici nisu bili stalno nastanjeni u zidinama te da su na obrambeni sustav dolazili samo u slučaju prijeteće opasnosti. Nešto više arheoloških nalaza iskopano je na najvažnijim dijelovima obrambenog sustava, između kojih se nalazi tvrđava Ad Pirum i principij u Tarsatiki. Razmjerno rijetko pronađene zdrobljene keramičke posude i potpuno uništene kovane predmete, kao što su fibule, kopče pojasa i različito oruđe i oružje, možemo datirati na određeno desetljeće. Ti nam predmeti daju uvid u intenzitet naseljenosti. Budući da je obrambeni sustav bio u funkciji približno jedno stoljeće, za točno datiranje nastanka, upotrebe, obnove i napuštanja obrambenih zidova možemo se poslužiti jedino pronađenim novcem iz tog vremena.

O arheloškim otkrićima

LOKACIJE

Danas znamo za osamnaest lokacija gdje su vidljivi arheološki ostaci obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum. Većinu je na terenu vrlo teško primijetiti, ali na nekim je lokacijama sustav jasno vidljiv jer su arheološki ostaci konzervirani ili u cijelosti rekonstruirani. Lokacije na kojima je sustav claustra Alpium Iuliarum dobro vidljiv posebno su istaknute na zemljovidu u nastavku. Spremite se na put i osobno ih doživite!

obiscite-lokacije

U Hrvatskoj se sustav može vidjeti na pet lokacija:

Rijeka (ant. Tarsatica)

Obrambeni zidovi sustava claustra Alpium Iuliarum prostirali su se od antičke Tarsatike po strmom području prema sjeveru iznad kanjona rijeke Rječine. U središtu utvrđene Tarsatike nalazi se zgrada vojnog zapovjedništva, pod nazivom principij (principia). To mjesto bilo je dio obrambenog sustava, odakle se štitila jedna od glavnih rimskih ulaznih cesta s Balkanskog poluotoka, Panonske nizine i sjeverne Europe prema antičkoj Italiji.

038Ostatak monumentalnog kamenog luka koji se danas interpretira kao ulaz u principij
037Rekonstrukcija principija, zgrade vojničkog zapovijedništva
Tarsatički principij

Jelenje na Grobničkom polju

Obrambeni zid Jelenje na Grobničkom polu nalazi se približno 6 km sjeverno od Rijeke. Ostatke obrambenog zida s pet kula danas možemo slijediti u ukupnoj dužini od približno 2850 m.

038aPanoramski pogled na Grobničko polje s označenom putanjom obrambenog zida iznad njega
Pretpostavljena rekonstrukcija na obrambenog sustava na Jelenju

Studena

6 km sjeverno od Grobničkoga polja, u blizini Studene i Klane, očuvan je zid s tri kule dužine približno 5380 m. Zajedno s kanjonom rijeke Rječine i dijelom zidova u Rijeci predstavljaju 20 km dugu neprekidnu obrambenu liniju.

039Djelomično konzervirani ostaci zida u Studenoj

Gradina iznad sela Pasjak

Na potezu iz Rijeke prema Trstu, pokraj naselja Pasjak, nalazimo ostatke velike utvrde s 3 metara širokim zidovima. Zbog malobrojnih arheoloških nalaza, njezina uloga u sklopu obrambenog sustava nije potpuno jasna, ali se sigurno zna da je postojala oko 270. godine.

040Utvrda je nepravilnog oblika i izvrsno se prilagođava terenu

Babno polje-Prezid, HR i SLO

Ostaci obrambenog zida svojim srednjim dijelom prolaze točno po današnjoj državnoj granici između Slovenije i Hrvatske, između naselja Babno polje i Prezid. Na mjestu međudržavnog graničnog prijelaza ostaci su potpuno uništeni. Cjelokupna dužina tog dijela obrambenog zida iznosi približno 2800 m.

Autosave-File vom d-lab2/3 der AgfaPhoto GmbHNa fotografiji je označen prolazak nekada obrambenog zida

Još puno zanimljivih informacija možete pronaći na web stranici projekta Claustra

U sklopu projekta je izdan i Vodič po Claustri koji će vas povesti po kasnorimskom obrambenom sustavu claustra Alpium Iuliarum.U vodiču je predstavljeno osamnaest lokacija na kojima se nalaze arheološki ostaci obrambenog sustava claustra Alpium Iuliarum. Opisi lokacija sa zemljovidima i zanimljivim savjetima za izlet upotpunjeni su fotografijama u boji.

Dodatne informacije možete pronaći na web stranici udruge Žmergo, jedne od sudionice projekta.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s