Što sve “kriju” šume i šikare?

Fotografije: Dinko Gubić
Izvor: Panoramio.com – Dinko Gubić

Sa željom za lociranjem što više utvrda i gradina na karti, tražeći lokacije gradina, naišao sam na web stranici Panoramio.com na zanimljiv profil korisnika pod imenom Dinko Gubić. Ono što web stranice turističkih zajednica nude potencijalnim posjetiteljima koji vole ovakve lokalitete na svojoj stranici pod “posjetite, istražite, što vidjeti i sl.”, nije ni približno zanimljivo u odnosu na lokacije koje je posjetio i fotografirao Dinko Gubić. Odlučio sam detaljnije pogledati fotografije korisnika. Iznenadio sam se kada sam vidio što se sve skriva po Istri, duboko u šumama, obraslo gustim raslinjem. Prava “poslastica” za ljubitelje prirode, planinarenja i istraživanja…Obilazeći utvrde i gradine uvjerio sam se da ih ponekad nije lako pronaći i locirati. Kada i znate gdje se one nalaze, put do njih je ponekad doslovno “trnovit”. Možda je tako i bolje, kako bi svi takvi lokaliteti ostali sačuvani i za buduće generacije, jer vidimo na primjeru Plitvičkih jezera kako “masovni” turizam može biti šetetan. Druga stvar koja je interesantna među svim fotografijama koje je gospodin Gubić napravio je lociranje pojednih lokaliteta od kojih je ostao tek pokoji kamen. Istraživajući lokacije burgova koji više ne postoje, ili im se izgubio trag uvidio sam da ponekad nije lako samo na osnovu kratkog opisa locirati gdje se burg nalazi. Pitao sam gospodina Gubića gdje nalazi podatke o pojedinim lokalitetima, jer su oni sigurno široj javnosti manje poznati (ne računajući stručnjake). Tako i je…Pokušavajući naći podateke o pojedinim lokalitetima na internetu,  nećete pronaći ništa osim možda pokoje fotografije. Sa željom za prikupljanjem informacija o lokalitetima i promoviranja istih,  kontaktirate muzeje, ali ne dobijete odgovor. Ostaje vam da se bacite na proučavanje starih knjiga i pojednih zbornika kako bi prikupili informacije o lokalitetima. Dinko Gubić mi je preporučio knjigu Carla Marchesettia “I Castellieri preistorici di Trieste e della Regione Giulia”, Trst 1903. sa poznatom kartom rasporeda gradina na području Istre. Od domaćih autora tu je sjajna knjiga Klare Buršić-Matijašić: “Gradine Istre: Povijest prije povijesti”. Autorica u knjizi odlično opisuje i locira svaku gradinu, te je knjiga za preporučiti svima koje zanima ova tematika.

Svima koji se odluče posjetiti neki od lokaliteta, autor fotografija preporuča izbjegavati proljeće i ljeto zbog zmija, a i vegetacija je pregusta pa je preglednost slaba. Zima je idealna za istraživanje ovakvih lokaliteta. Put do ovakvih lokaliteta nije lagan i  treba uložiti dosta truda da se pronađu, ponajprije zbog neprohodosti terena i teškog pristupa. Veliki broj lokaliteta udaljen je od prometnica pa ih je teško dohvatiti, no oni najuporniji će ih sigurno pronaći. Autor fotografija je i strastveni MTB-ovac pa lako dođe i do najudaljenije i najnepristupačnije lokacije, a na sam vrh redovito  ide pješke, krčeći put kosirom.

Evo nekih lokaliteta koje je Dinko Gubić obišao i fotografirao

Srušena crkva sv. Jakova

66333358

O lokaciji autor kaže: “Istra je prepuna ovakvih ruševina. Mislim da smo zbog dugovječnosti kamena, koji se kod nas od prapovijesti korisiti u graditeljstvu, u izvjesnoj prednosti u odnosu na druge krajeve, gdje se u prošlosti u gradnji više koristilo drvo. Kod nas ima  još dobro vidljivi rimski zidovi ili nekoliko tisuća godina stari gradinski bedemi. Točno je međutim, da za pronalazak neke od ovih lokacija treba dobro poznavati topografiju, proučavati stare i nove katastarske mape, češljati monografije i uvijek biti spreman uhvatiti se u koštac sa trnjem koje skriva ove zaboravljene dragulje.”

Srušena crkva sv.Petrolina

68945075

Srušena crkva sv.Teodor 690. godina

70491872

70491862

Obnavljana krajem 17. st., urušena krajem 19. st. Dimenzije tlocrta 16 x 8 m, sa izbočenom apsidom koja je izvana polukružnog oblika, iznutra trapezoidnog, nadsvođena poluvaljkastim svodom. Vjerojatno sagrađena na ruševinama neke antičke građevine na što ukazuje nasip od sitno lomljenog kamena sa sjeverne strane crkve i mnoštvo ulomaka tegula u okolini crkve.

Kazal 7.-17.st.

Staroslavensko selo, stradalo u uskočkim ratovima (1615.-1618.)

71410298

71410309

71410304

Srušena crkva sv.Petar

73389413

Sv.Eufemija, ostaci antičke vile

74710863

74710859

Crkva sv.Lucija

85111190

Ranoromanička jednobrodna crkva benediktinske arhitekture, križnog tlocrta sa polukružnom izbočenom apsidom, locirana uz prastari put koji iz Sv. Lovreča vodi prema Vodnjanu, sagrađena u 11. st.

Crkva sv.Mihovil

87056892

Ostaci samostanske crkve benediktinske opatije iz 11. st. (Monasterium S. Michaelis de Valle), spominje se u darovnici pape Aleksandra III. iz 1178. god. U 14. i 15. st. tu su živjeli franjevci, a u 17. st. bila je u ruševinama. Jednobrodna sa izbočenom polukružnom apsidom.

Crkva sv.Martin

87522458

Sagrađena u 13. ili 14. st.

Ruševine kapele benediktinskog samostana Velike Gospe iz 9.st.

90389338

Rimska vodosprema

94605440

Kosmati kaštel

103762658

 

Stražica – prapovijesni bastion

110833081

 

Prapovijesna gradina Priceljak

114026337

114026344

 

Prapovijesna gradina Dešlinac

115804798

Bedem akropole

115804789

Bedem vanjskog prstena

115804775

Unutrašnjost gradine

 

Kaštelijer sv.Dionizij

67586149

Do 1820. god. tu je bila crkva Sv. Dionizija, od čijeg je kamena obnovljena obližnja crkva Sv. Mihovila.

 

Benčići

103762677

 

Mlini

74663601

74663604

74663574

KOMPLETNU GALERIJU MOŽETE POGLEDATI NA AUTOROVOM PANORAMIO.COM

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Što sve “kriju” šume i šikare?

  1. blento s kapom napisao:

    Da, kosir i bicikl su prikladna sredstva. 🙂

    Liked by 1 person

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s