SUSEDGRAD – stanje i mogućnosti

1491276_1734308716855565_5994563962411543336_o

“Jedva uru vožnje cestom, a 1/4 ure železnicom, leži odaljeno od Zagreba na lievoj obali Save selo Podsused. Iznad njega diže se na brdu, opasanom prema jugu i zapadu Savom i železnicom, a prema iztoku i sjeveru glavnim drumom, što iz Zagreba u Zagorje i u Štajersku vodi, starodavni Susedgrad, sada u razvalinah.” (Susedgrad, Ivan Kukuljević)

U prostorijama knjižnice Podsused, u sklopu ovogodišnje manifestacije “Podsusedske svečanosti” održana je tribina “Susedgrad – stanje i mogućnosti”. Moderatorica tribine bila je Ivana Haničar-Buljan iz Instituta za povijest umjetnosti, a sudionici Lada Pristerautorica izložbe “Susedgrad ili nedovršena priča o jednom gradu” i Leo Prebanić iz Centra za kulturu Susedgrad. U uvodnom izlaganju, Sandra Berak iz knjižnice Podsused pročitala je tekst iz starog izdanja dnevnih novina pod nazivom “Susedgrad se ruši” – “Prošlog petka bio sam u krasnom našem Podsusedu te sam se popeo na ubavi onaj vršak, na kojem stoje zadnji ostanci Susedgrada. Čitav je vršak najljepše uredjen, zasadjen lijepim drvećem i cviećem, putevi su za šetnju na sve strane protkani, a postavljeno je i više novih klupah. Oko se upravo nasladjuje divnim vidikom, koji se s vrha na sve strane pruža.  Kada sam sjeo na klupu, odakle se prostire vidik na zapad, imao sam šta i vidjeti; pola sata prije – tako mi pripoviedahu ondje ljudi – srušila se do temelja polovica južne kule, i ogromna hrpa kamenja ležaše u travi.” Postavio sam si pitanje hoće li se Susedgrad do kraja srušiti, ili će se nešto poduzeti da ga se spasi od propadanja. Moram priznati da sam ostao iznenađen kada sam čuo što je sve do sada učinjeno u njegovoj zaštiti, obnovi, te osmišljavanju projekata koji bi Susedgrad, ali i prostor oko njega učinili samoodrživim.

Žalosno je da se ovaj kulturni spomenik nije obnovio, uredio, pretvorio u muzej i otvorio za posjetitelje. Vjerojatno je malo gradova u svijetu koji bi se mogli pohvaliti da u svojoj neposrednoj blizini imaju čak tri stara burga. Zagreb ih ima. Na obroncima Medvednice pored Susedgrada, nalaze se još Medvedgrad i Zelingrad. Široj javnosti vjerojatno je najpoznatiji Medvedgrad koji je obnovljen i otvoren za posjetitelje. No ni na njemu se baš ne nude neki sadržaji koji bi privukli posjetitelje i turiste. Na istočnom dijelu Medvednice nalazi se Zelingrad, koji se također počeo obnavljati. Nažalost, sa Susedgradom se ne dogada ništa, osim što je u njegovoj unutrašnjosti sve više kamenja otpalog sa zidina grada.

My beautiful pictureJedan od velikih kamenih blokova koji su najvjerojatnije pali sa zidina i leže “pobacani” unutar staroga grada

Projekt sanacije i konzervacije Susedgrada postoji već dulje vrijeme, no od strane Grada Zagreba nije bilo interesa za njegovu provedbu. Na tribini su predstavljena povijesna i novija istraživanja. Ivana Haničar-Buljan je prezentirala što je sve učinjeno u zaštiti i obnovi Susedgrada, te koje su mogućnosti njegove obnove.  Tijekom 2011/2012 započela su nova istraživanja i izrada konzervatorske dokumentacije za obnovu, u sklopu kojih je izrađena Konzervatorska studija za obnovu i prezentaciju plemićkog grada Susedgrada s troškovnikom planiranih radova, Geomehaničkim elaboratom i Statičkom ekspertizom. Navedena dokumentacija je prezentirana i predana osobno gradonačelniku Milanu Bandiću na sastanku u gradskom poglavarstvu. Kako nikakvih radova nije bilo, udruga EKO 2000 je za potrebe arhitektonskog i geodetskog snimanja u dva  navrata organizirala čišćenje podivljalog raslinja sa i uokolo zidina. Tijekom 2016. godine napravljena su snimanja 3D Laser Scan-om. Sve ovo poslužit će za izradu budućih projekata za obnovu i stavljanje Susedgrada u turističku ponudu. Susedgrad je zaštićeno kulturno arheološko dobro, te će se njegove zidine konzervirati u postojećoj visini. Park ispod staroga grada kao i napušteni planinarski dom postali bi “Tematski park prikaza života srednjeg vijeka”. U planinarskom domu nalazio bi se izloženi postav o Susedgradu.

12957601_1759253307694439_3927263001186991746_o

Pretpostavljena rekosntrukcija Susedgrada. Autor Rok Kranjc

Kratka povijest Susedgrada

Pretpostavlja se da je Susedgrad dao podiči kralj Karlo I Robert Anžuvinac, početkom svoje vladavine na zemljištu koje je u to doba pripadalo crkvenom redu cistercita. Neki povjesničari mišljenja su da je prije izgradnje Susedgrada na tom mjestu stajala manja srednjovjekovna utvrda. Na takav zaključak upučuju paleontološki nalazi koji svjedoče o naseljenosti brijega i okolice od prapovijesti do srednjeg vijeka. Jedan od zanimljivijih nalaza je grob ratnika iz ranog 9. stoljeća (u to je doba u sjevernoj Hrvatskoj vladao knez Ljudevit Posavski) na brežuljku podno starog grada Susedgrada. Uz kostur je pronađen željezni mač s brončanim okovima s pomoću kojih je mač bio vezan za pojas, koji sadrži značajke avarske i franačke kulture. Susedgrad je pripadao najvećem vlastelinstvu na području zagrebačke županije – Susedgradsko-stubičkom. Središta su mu bila u castrumu Susedgrad i castellumu Stubica (današnjoj Donjoj Stubici). Vlastelinstvo je pripadalo porodici Aka (Ača) a obuhvačalo je područje savske doline, te sjeverne i južne padine Medvednice do prijelaza preko Laza, kontrolirajući zapadne prilaze Zagrebu. Takav dobar strateški položaj omogućavao je njegovim vlasnicima dobar nadzor nad cestovnim i riječnim putevima, te naplatu više maltarina.

My beautiful picturePogled sa Susedgrada

Susedgrad je do 1345. bio u kraljevu posjedu, a zatim vlasnikom postaje Nikola Gornjostubički od obitelji Toth. Obitelj Toth ostaje vlasnicima Susedgrada do 1439. kada nasljednica postaje Doroteja Toth, koja se udaje za Andriju Heninga, te tako Heningovci ulaze u posjed vlastelinstva. Među gospodarima Susedgrada posebice je ostao zapamčen zloglasni Franjo Tahy (stekao ga je kupnjom), čija je vladavina 1573. godine bila povod velikoj seljačkoj buni pod vodstvom Matije Gupca. Seljačka buna izbila je pod zidinama Susedgrada, a njome su se okoristili članovi obitelji Hening koji su nakon bune iznova postali vlasnici grada.
Kako je opasnost od Turaka bivala manja, Susedgrad je polako gubio svoju obrambenu ulogu. Naposljetku je početkom 17. stoljeća ostao i bez stanovnika (prema nekim izvorima nakon što je stradao u požaru), nakon čega počinje propadati.

12304126_1704531506499953_81548662767757980_oStari dio grada, Fotografija Darko Antolković
12291016_1704531456499958_1541550426328317893_oUnutrašnji dio grada sa sačuvanim dovratnicima, Fotografija Darko Antolković
12309757_1704531983166572_8579366903733601095_oSačuvana prostorija u starom dijelu grada, Fotografija Darko Antolković
12304007_1704532063166564_2706868992161481435_oJarak iznad kojega se nalazio pokretni most preko kojega se ulazilo u grad, Fotografija Darko Antolković

O povijesnim istraživanjima i nalazima govorila je Lada Prister, autorica izložbe “Susedgrad ili nedovršena priča o jednom gradu”. Susedgrad je sa Samoborom arheološki istraživan i djelomično konzerviran, a nakon toga prepušten je propadanju. Godine 1998. u Hrvatskom povijesnom muzeju postavljena je izložba “Susedgrad ili nedovršena priča o jednom gradu”, kojom su se željeli pokazati arheološki nalazi pronađeni na Susedgradu tijekom istraživanja vođenih 1944.i 1945. godine. Arheološka istraživanja na Susedgradu nisu do kraja provedena. Ostao je neistražen prostor vanjskog dvorišta i jarak. Od arheoloških nalaza pronađenih na starome gradu autorica je istaknula – kameni spomenici: renesansi nadvratnici i nadprozornici, ulomak nadvratnika s natpisom, veliki portali s latinskim natpisom, koji se čuvaju u Povijesnom muzeju i keramički nalazi – pećnjaci i posude od kojih je dio izložen u stalnom postavu Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, a dio u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici.

katalog

O budućem Tematskom parku srednjovjekovnog života, ali i ostalim projektima govorio je Leo Prebanić iz Centra za kulturu Susedgrad. Tematski park trebao bi prikazati kako se nekada živjelo i radilo u srednjem vijeku. U sklopu parka uredit će se poučna staza,  kupalište na Savi, te splav kojom se nekada prelazilo Savu. Na drugoj strani Save uredio bi se dio na kojem bi se pokazivali stari zanati i način života uz Savu. Kompletan projekt obogatit će kulturnu ponudu grada Zagreba, te privući veći broj posjetitelja u Podsused. Prošlost Susedgrada seže daleko u povijest. Prije 11-13 milijuna godina prostor Zagreba bio je pod Panonskim morem, a Medvednica je bila otok. Prilikom istraživanja Vukotinović je pronašao ostatke kita, tada nepoznate vrste te je dobio ime Mesocetus agrami – Zagrebački kit. Pronađeni su i brojni ostaci lišća biljaka koje su rasle na kopnu i obalama toga mora.

12322843_1704532629833174_6469443064806856942_o

12307348_1704532449833192_6973157198250187120_o

12291705_1704531043166666_7785590428178826892_o

12291296_1704531956499908_605672612936362491_o
12304051_1704530723166698_6554381956883785104_oPark ispod Susedgrada – budući “Tematski park prikaza života srednjeg vijeka” Fotografije Darko Antolković

Nadamo se da će i naš Susedgrad sa tematskim parkom jednoga dana zasjati u punom sjaju.

Sve novosti vezane za Susedgrad možete pratiti na Facebook stranici.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Najave/događaji, Stari gradovi i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s