Baštinom otoka Brača

Tekst: Lino Ursić
Fotografije: Lino Ursić

Fotografije snimljene na lokaciji Vidova Gora 778m.

13221198_10208846762903084_4525824038758504635_oOstaci ranoromaničke crkva Sv. Vida. Datira se u 11 – 12. st. Kako se u blizini ne pronalazi ni naselje ni samostanski sklop, vjerojatno je riječ o zavjetnoj crkvi.

13227588_10208846762863083_4162490041431681135_oPrvi put se spominje u zapisniku iz 1579. god. vizitatora Augustina Valiera, veronskog biskupa.

13246404_10208846762823082_9221448889513164413_oPatron crkve Sv. Vid (lat. Vitus) sicilijanski je mučenik pretpostavlja se Dioklecijanovih progona na samom početku 4. st. Blagdan vidara, zaštitnika očiju (Sveti Vid, vidi me!), slavi se 15. lipnja.

13221316_10208846764223117_6369795156720841924_oPodizanje crkve Sv. Vida na Vidovoj gori povezuje se sa preslojavanjem predkršćanskih kultova i vjerovanja. Tako je na ovom primjeru kult Sv. Vida putem interpretatio christiana preslojio kult vrhovnog slavenskog božanstva Svantevida (obredni zaziv Peruna), prema kojem dolazi i naziv Vidova gora. Vidova gora (778 m) u kontekstu kultova vrhunaca je bez sumnje prostor definiran prežicima staroslavenske predkršćanske sakralne interpretacije.

13217517_10208846764183116_3522932032555426192_oTragovi bedema gradine na Vidovoj gori…

13244176_10208846764383121_7743193416348864992_oPogled sa Vidove gore na gradinski položaj Velo i Malo Koštilo (od lat. riječi castellum = utvrda).

13246178_10208846764623127_6123520746055693825_oNa putu prema Velom Koštilu sa pogledom na Malo Koštilo.

13217197_10208846764783131_1311431639261432161_oVelo Koštilo, brdo koje se uzdiže iznad Bola, smješta se na nadmorskoj visini od 610 m. Po svojoj strukturi gotovo je nepristupačno sa svih strana izuzevši sjeverne, gdje se uskim hrbatom provlači do pod Vidovu goru.

13217500_10208846765023137_6802440679095100399_oVječna straža, pred Velim Koštilom.

13198641_10208846765343145_8490930877222595565_oVelo Koštilo, nepoznato povijesno razdoblje jer sam lokalitet nikada nije istraživan. Pretpostavke su da je ovaj položaj bio u uporabi od prapovijesti do kasnog srednjeg vijeka.

13235554_10208846765703154_2365711877577554755_oPrvi pogled sa Velog Koštila.

13220520_10208846766023162_8784333390167911300_oNa putu prema južnoj strani Koštila.

13217477_10208846766543175_6138058135707165294_oOsipine…

13173074_10208846766743180_8794479208585645999_oDolazak na južni obod Koštila.

13173074_10208846766743180_8794479208585645999_oNajljepši pogled na Zlatni ra.

13173319_10208846767463198_6149274969258772980_oPogled sa sjeverozapadne strane Koštila na Vidovu gor.

13198499_10208846767663203_6372036540517644552_oPogled sa sjeveroistočne strane Koštila na Bolsku krunu.

13248572_10208846767943210_4477924735075299045_oBedemi u suhozidu.

13221411_10208846768183216_6564314941196014669_oSa gradine Koštilo moguće je bilo kontrolirati plovni put Hvarskim kanalom, a također i uspostaviti signalizacijski sustav kako sa gradinama u neposrednom okruženju (primjerice sa gradinom na Vidovoj gori prema zapadu), tako i sa gradinskim položajima pred ulazom u jelšansku valu na otoku Hvaru.

13173040_10208846768503224_4711194785963306102_oPrema bračkim kroničarima Hrankoviću, Prodiću i Ciccarelliju romansko, odnosno romanizirano stanovništvo povuklo se u osvitu ranog srednjeg vijeka pred slavenskim – neretljanskim osvajačima iz razorenoga Škripa, prema južnoj obali otoka Brača, prema Koštilu i Bolu.

13235194_10208846768663228_3567989041443109554_oVelo Koštilo se dovodi i u kontekst kasnoantičkog – ranobizantskog Justinijanovog fortifikacijskog sustava na istočno jadranskom arealu. Iz tog pogleda gradina Koštilo je djelovala u koordinaciji s bizantskom utvrdom na položaju rt Glavica u Bolu.

13227352_10208846768943235_965639766095397766_oPećina iznad Koštila.

13217050_10208846769143240_1009359413235110590_oNa smiraju dana.

13235250_10208846769303244_8649740078030451008_oJoš jednom pogledu na Velo Koštilo i Zlatni rat sa Vidove gore.

13217244_10208846773383346_8468775100878052741_oPrapovijesni grobni humci – gomile na Trolokvama.

13246214_10208846773743355_1143197538288654111_oJa se tih gomila i sada sjećam… Mislio sam: to je hram podignut trudom i marom, strpljivo sve kamen po kamen, mnogim jakim ljudskim rukama. Ne bijahu one ni grobnice, ni obrane – bijahu “hramovi” ili “oltari”, potrebâ dušâ koje jedva počeše težiti prema suncu i zvijezdama… Nema u njima blaga, ali nisu prazne. Izbija iz njih drugo, nešto pradavno, nešto jedva izraženo – a vječno. ... Vladimir Nazor

13220733_10208846773943360_7224231921876739723_oTrolokve

13198402_10208846774143365_7137475851034521468_oKraški fenomen.

13243922_10208846774463373_940179325430936870_oKao vječni biljeg ljepote naše sveukupne baštine.

 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s