Stari grad Otočac

Izvor: Srednja škola Otočac/ otocac.hr
vm-otocac17st(Fotografija izvor: vrilo-mudrosti.hr)

Otočac – grad na vodi

Kad stariji “divanidu” češće se može čuti da je davno prije u Gackoj dolini sve bilo pod vodom ili da je tu prije bilo more. Naravno, nema preciznoga vremenskog određenja koliko je to zapravo bilo davno, a “more” u narodnom govoru podrazumijeva svaku veću vodu.
Možemo se lako domisliti da se možda misli na vrijeme kada je rijeka Gacka plavila veliki dio današnjega područja Otočca, pa je i sam Otočac bio “wasserburg”. Otočac kao “Veneciju u malom” najlakše možemo zamisliti zahvaljujući Valvazoru koji je davne 1689. godine, između ostalog, otisnuo i grafiku Otočca. Usred jezera, odnosno proširenja Gacke, na malom otočiću uzdizala se utvrda opasana debelim zidinama, s crkvom sv. Marije Magdalene i velikom središnjom kulom unutar zidova. U vodi uokolo utvrde bile su podignute male sojenice na stupovima u kojima su također stanovali vojnici sa svojim obiteljima. Stanovništvo Otočca više je stoljeća činila isključivo vojna posada sprječavajući nadiranje Turaka prema Primorju i unutrašnjosti. S vremenom, vode je bilo manje, a tijekom godina provedene su brojne melioracije, što je sve dovelo do svođenja Gacke u današnje korito, uz povremena veća ili manja plavljenja.
Dakle, ime Otočca zaista dolazi od malog otoka, otočića, otočca. No, kako nekadašnju stvarnost danas doista doživljavamo pomalo nevjerojatnom, ne čudi da priču o Otočcu, kao gradu na vodi, mnogi prihvaćaju kao legendu. Iz tih vremena je i sljedeća priča koja govori o narodnom vjerovanju u ženske osobe posebnihmoći – vještice. Danas su pak u narodu itekako živa pripovijedanja o vilama i viškama. Vile spominje čak i Valvasor, pišući kako narod u Otočcu i okolnim mjestima vjeruje u – nimfe.
Grad Otočac  središte je cijele pokrajine Gacke i sjedište Gacke. Jedno od najstarijih naselja s hrvatskim življem. Prvi se put spominje na Baščanskoj ploči (1100.g.). U to je vrijeme benediktinski samostan s. Nikole u Otočcu bio povezan sa samostanom sv. Lucije u Baškoj na otoku Krku. No, povjesničari smatraju da je Otočac mnogo stariji, te da je vjerojatno i knez Borna početkom 9. stoljeća imao jedno od svojih sjedišta u Otočcu. Otočac svoj naziv i opstanak duguje riječkom otoku. Otočac (mali otok) se sve do 18. st. nalazio na prirodnom otočiću usred rijeke Gacke, utvrđen zidinama i kulama radi obrane. Prići mu se moglo samo čamcem. Toga je činilo neosvojivim i u svojoj dugoj povijesti Otočac nikada nije bio zauzet. Ostali žitelji gradili su u rijeci Gackoj sojenice na vodi u blizini utvrđenog grada, pa je susjed k susjedu mogao doći samo čamcem. Bila je to svojevrsna Venecija u malom. No, na području grada ima tragova življenja čovjeka iz starijih vremena. Japodi su živjeli u gradinama na Umcu i Vinici. Prva sačuvana darovnica o Otočcu datira iz 1300. godine kad napuljski kralj Karlo II. daruje zemlju i grad Otočac Dujmu II. knezu krčkom. Knezovi Krči, kasnije nazvani Frankopanima, dali su utvrditi grad, gradili su crkve i poticali kulturu i pismenost. Tijekom tri stoljeća knezovi Krčki su boravili u Otočcu: Dujam II, Fridrik III, Žigmund (Sigismund) i Martin Frankopan. Za vrijeme Žigmunda Otočac je doživio svoj procvat. Papa Pio II. utemeljio je 5. ožujka 1460. godine Otočku biskupiju, kolegijalnu crkvu sv. Nikole uzdigao u katedralu, a Otočac je dobio papinskom poveljom status grada (civitas).Vojna krajiška uprava sagradila je 1619. godine iznad Otočca na istoimenom brežuljku utvrdu Fortica i time konačno spriječila Turke da zauzmu Otočac i prodore prema Primorju i Senju. Otočac se počinje razvijati i izvan gradskih zidina tek sredinom 18. st. Kad je turska opasnost konačno jenjala i kad je postao sjedište Otočke pukovnije, Carica Marija Terezija učinila je grad 1746. god velikim trgovištem. Već je 1727. osnovala u Otočcu trivijalnu školu, a 1782. krajišku glavnu školu. 1870. godine dječačka škola pretvorena je u građansku školu. Hrvatski general Nikola Maštrović 1844. godine u gradu je osnovao kazalište koje je davalo predstave na njemačkom i hrvatskom jeziku. Ulaznice za kazalište tiskane su u Beču čak u četiri boje. Godine 1873. ustanovljena je narodna čitaonica koja djeluje sve do danas, a koju je podupirao i veliki hrvatski mecena, bosansko srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer. Rijeka Gacka grad dijeli na Gornji i Donji grad. Središte je Gornjeg grada crkva Presvetog Trojstva, prostrana jednobrodna  građevina sa zaobljenim svetištem i sa tri bočne kapele sa svake strane. U crkvi je bilo sedam kasno-barokno-klasicističkih oltara, propovjedaonica, krstionica i nadgrobne ploče iz 18. st. (obitelji Degoricija). Od oltarnih slika ističe se Raspeće M. Shiedera iz 1867. g. Ova se crkva spominje 1684. ,no vjerojatno je mnogo starija. Pretpostavlja se da je sagrađena na ostacima nekadašnje benediktanske crkve sv. Nikole, koja je za vrijeme Otočke biskupije bila katedralom. U otočkoj župi čuva se pečat otočkog biskupa Petra Andreisa, mitra jednog od otočkih biskupa iz 15. st. I urbari s početka 18. st. u Donjem gradu 1723.g. sagrađena je u Poljicima jednobrodna kapela Blažene Djevice Marije. Mnogo je manja poligonalna kapelica Sedam žalosti Blažene Djevice Marije iz 1725.g. na brdu Fortica.

POLOŽAJ UTVRDE MOŽETE VIDJETI NA KARTI UTVRDA I GRADINA

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Stari grad Otočac

  1. Blento S Kapom napisao:

    Pročitah!

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s