Crtice iz starije povijesti Modruša

Zvonko Trdić
Izvor: List Modruš, br.1, god.I, lipanj 2004.

modrus

Modruš je jedan od najstarijih feudalnih gradova i jedno od s najvećih srednjovjekovnih naselja u Hrvatskoj piše Dr. Milan Kruhek u «Kronologiji modruških  događaja» na kojoj se, najvećim dijelom, temelji ovaj članak. Modruš je gotovo idealno smješten u odnosu na zemljopisni prostor  kojemu je stoljećima bio gospodarskim i političkim središtem. Taj položaj, za svoje vrijeme gotovo neosvojiv kastrum Tržan, na strmoj modruškoj glavici i neobično važna prometnica između sjevernih hrvatskih krajeva i Senja, najvećeg grada i luke podno Velebita, uslovili  su brz i dinamičan razvoj grada. Modruš je tu cestu učinio cestom svojega razvoja a njegovi gospodari  postali su najmoćniji feudalci srednjovjekovne Hrvatske.  U pisanim dokumentima nalazimo samo knezove krčke Frankopane kao gospodare Modruša, koji ga ljubomorno čuvaju držeći ga svojom najdragocjenijom baštinom. Tvrdnje starijih povjesničara, koji o Modrušu govore kao antičkom, rimskom gradu i utvrdi nemaju potvrdu u arheološkim i povjesnim  dokazima.

Ipak ne bi trebalo sumnjati da je župa Modruš postojala već oko 820.  kada u ovim krajevima modruškoj glavici i neobično važna bjesne teške borbe između knezova Borne i Ljudevita kaže povjesničarVjekoslav Klajić. U svojoj povjesti Ilirika D. Farlati  donosi predaju da je u Modrušu boravio praški biskup i apostol sv.Vojtjeh, vračajući se 994. godine iz Rima u Prag.

  • Prvi pisani spomen župe Modruš donosi listina kralja Stjepana III. iz 1163. godine, kojom potvrđuje pravo splitskom nadbiskupu na župe Krbavu, Bužane, Plase (Plaški), Vinodol, Modruše i Novigrad.
  • Modruš se spominje 1185. godine kao crkvena župa unutar novoosnovane Krbavske biskupije, kojoj još pripadaju župe: Krbava, Plase i Drežnik.
  • Godine 1193. kralj Bela III. daruje krčkom knezu Dujmu cijelu modrušku župu. Od tada ona postaje najvažnijim posjedom knezova krčkih (od sredine 15. st. Frankopani).
  • Godine 1241. Mongoli pustoše ove krajeve. Mongolske najezde potiču izgradnju tvrđava i bolje utvrđivanje gradova.
  • Kralj Bela III. izdaje 5. travnja 1251. god. ispravu kojom povjerava Frankopanima čuvanje trgovačke ceste koja je prolazila kroz Modruš te «kroz šumu zvanu Gvozd prema moru».
  • 1333. godine na Modrušu boravi kralj Karlo Roberto, odakle piše pismo splitskom knezu Gradoniku.
  • Knez Ivan (Anž) Frankopan osniva oko 1364. godine pavlinski samostan Svetog Nikole na Gvozdu. Po crkvi toga samostana nazvan je planinski masiv Kapela.
  • Na molbu kraljice Elizabete, ispravom iz 1378. godine, papa Grgur X. dopušta franjevcima iz Senja da mogu preuzeti za njh podignutu samostansku kuću s crkvom svetog Franje, zvonikom i grobljem.
  • Osamdesetih godina 14. stoljeća Modrušem upravlja knez Stjepan Krčki Frankopan a kneginja je Katarina Cararra.
  • Sredinom mjeseca travnja 1449. godine na Modrušu je, u prisustvu svega frankopanskog roda i mnogih uglednih svjedoka, izvršena poznata dioba imanja preminuloga kneza Nikole Frankopana. Prema toj diobi modruški trg s kastrumom Tržanom uz Vitunj, Grobnik i Dubovac, dobio je knez Stjepan Frankopan.
  • Papa Pio II u buli izdanoj u Sieni 1460. godine odobrava prijenos biskupskog sjedišta iz Krbave u Modruš, gdje već 1456. godine postoji dvor u kojemu je biskup Franjo prebivao više nego li u staroj Krbavi. Vrijedno je spomenuti da se u toj ispravi spominje da je Modruš «po broju stanovnika daleko najnaseljenije mjesto u ovim krajevima». To je vrijeme vrhunca razvoja starog Modruša. Tu stoje i obavljaju svoje poslove modruški kaptol i biskup. Modruški purgari imaju svoje «dvorove», svoje posjede i zemlje. U gradu žive obrtnici i zanatlije, trgovci i upravni službenici. Tada se župna crkva Sv. Marka preuređuje u katedralu Sv. Marije. Modruš je tada najveći grd između Zagreba i Senja.
  • 1463. godine Turci zauzimaju Bosnu te postaju prijetnja Modrušu.
  • Knez Stjepan i njegov sin Bernardin Frankopan, na svoju molbu, dobivaju od Mletačke republike pomoć od 100 vojnika za obranu Modruša od Turaka.
  • Godine 1470. u okolicu Modruša upala je velika turska vojska od oko 20.000 ljudi i poharala modruško i susjedna vlastelinstva.
  • Knez Bernardin Frankopan je 1486. godine dao popisati svoja imanja. Modruški urbar, iako tek djelomično sačuvan, jedan je od naših najstarijih i najopširnijih spisa takve vrste.
  • Krajem kolovoza ili prvih dana rujna 1493. godine, Modruš doživljava najteže dane u svojoj povjesti. Modruški purgari i malobrojni feudalni vojnici nisu se uspjeli oduprijeti ogromnoj turskoj vojsci pod vodstvom Jakub-paše, koja se vraćala iz pljačkaškog pohoda na Kranjsku i Štajersku. Turci su osvojili, opljačkali, popalili i porušili Modruš a tvrdi Tržan nisu ni pokušavali zauzeti jer su se čuvali za bitku sa hrvatskom vojskom koja se okupljala na Krbavskom polju.
  • Iz razorenog grada biskup Kristofor se zajedno sa kaptolom seli u Novi Vinodolski.
  • Knez Bernardin Frankopan nastoji obnoviti Modruš, smatrajući ga i dalje svojim «stolnim mjestom».
  • U Drugom novljanskom brevijaru iz godine 1495. pop Martinac opisuje Krbavsku bitku i njene posljedice te iznosi podatak o «rasapu Modruša».
  • 1496. na Modrušu boravi Ivaniš Korvin, kao prosac Bernardinove kćeri Beatrice Frankopanke (dvadesetak dana).
  • Godine 1500. Bernardin Frankopan gradi utvrdu nad liticama ponora rijeke Dobre, oko koje će se vremenom formirati grad Ogulin.
  • Knez Bernardin Frankopan javlja 1511. Jurju Brandemburškomu kako su Turci prodrli preko Modruša, pljčkajući sve do kranjskih granica.
  • Oko 1513. godine Modruš napuštaju Dominikanci.
  • Na zasjedanju njemačkih knezova izbornika, 19. studenoga 1522. u Neurnbergu , knez Bernardin Frankopan održava svoj glasoviti govor u kojemu poziva ondašnje europsko plemstvo u pomoć protiv turske pogibelji.
  • Pokraj Modruša ili preko njega prošle su veće turske vojske 1522., 1524. i1527. godine.

modrus2.jpg

modrus3.jpg

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s