Stari grad Hreljin

DSC_1380Fotografija © 2017 Darko Antolković

Stari grad Hreljin je smješten na najzapadnijem dijelu Vinodola, ponosito se uzdiže na visokoj strmoj litici iznad Bakarca. U srednjem vijeku stari grad Hreljin bio je istaknuto stambeno, trgovačko, obrambeno i upravno središte.

Prvi spomen hreljinskog srednjovjekovnog grada dolazi iz 1225. godine kada je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Vinodolsku knežiju, u sklopu koje se nalazio i Hreljin, darovao Frankopanima. Također, jedan od najranijih spomena Hreljina jest i onaj iz 1288. godine prilikom sastavljanja Vinodolskog zakona, čiji je potpisnik i grad Hreljin. Do napuštanja starog grada Hreljina došlo je uslijed promjena u gospodarskom životu, a ponajviše nakon izgradnje ceste Karoline od Karlovca do Bakra. Posljednji stanovnici starog Hreljina bila su trojica svećenika koji su konačno i zauvijek 1790. godine napustili prostor starog Hreljina i otišli živjeti u novi tj. današnji Hreljin. Od tada stari je Hreljin napušten i prepušten sam sebi da u njemu vlada slavni duh prošlosti ovoga grada.  U tom smislu i današnji će posjetitelj hreljinske gradine moći slikovito vidjeti iz ostataka tog grada, koji je nastajao od 13. do 16. st., njegovu veličinu i naslutiti izgled, a iz toga zaključiti na njegovu nekadašnju važnost.

Od vidljivih ostataka, osim ostataka gradskih bedema i raznih drugih objekata, do danas su se sačuvala dva crkvena objekta i to toranj tj. zvonik crkve sv. Jurja sa razvalinama dotične crkve te kapelica Blažene Djevice Marije. Ova kapelica za stanovnike novog Hreljina ima veliku važnost kao jedini sačuvani objekt starog Hreljina, ali i u religijskom smislu te se do danas sačuvao običaj da se svakog 5. kolovoza na blagdan Gospe Snježne tu održava misno slavlje.

 

DSC_0627Fotografija © 2017 Darko Antolković
DSC_0785Fotografija © 2017 Darko Antolković
DSC_0786Fotografija © 2017 Darko Antolković
DSC_1380Fotografija © 2017 Darko Antolković
DSC_1378Fotografija © 2017 Darko Antolković
DSC_0788.jpgFotografija © 2017 Darko Antolković
DSC_0790Fotografija © 2017 Darko Antolković

Hreljin je smješten na iznimno povoljnoj strateškoj točci koja je dominirala nad komunikacijama koje povezuju unutrašnjost Hrvatske preko Gorskoga kotara s morem i Bakarcem, u to vrijeme lukom grada. Narodni naziv „Gradina” mogao bi ukazivati na prapovijesnu fazu, a pomišlja se i na to da je bio dio lanca rimskih fortifikacija „Septem turres”. Godine 1255. postaje posjed knezova Krčkih, koji se od XV. st. nazivaju Frankopani. U Hreljinu je 1440. godine izdana glagoljska isprava kojom knez Ivan daruje zemlju pavlinima samostana Sv. Marije u Crikvenici. U XV. stoljeću Hreljin je veće mjesto, pa u njemu borave npr. i četiri svećenika. U XVI. i XVII. st. u posjedu je aristokratske obitelji Zrinski. U vrijeme provala Osmanlija prema Istri i Sloveniji značajnija im je prepreka. Nakon što je Beč pogubio zadnjega Zrinskog, gradom upravlja austro-ugarska komora. Od 1778. pod upravom je susjednoga Bakra. Nakon izgradnje Karolinske ceste, stanovništvo seli na obližnju lokaciju Piket. Godine 1789. ukinut je hreljinski kaptol, a nakon 1790. grad je napušten. Tlocrt grada, kojega omeđuju nekadašnji bedemi, pokazuje nepravilnosti uvjetovane konfiguracijom tla.

DSC_0641Fotografija © 2017 Darko Antolković

Najstariji dio grada – sam kaštel – smješten je u jugoistočnom dijelu. U nepravilnoj osnovi ističu se kvadratna i okrugla kula. Grad je imao južni i sjeverni ulaz. Uz unutrašnji plašt zidina izgrađeni su stambeni i gospodarski objekti, sada urušeni. U centru naselja bila je crkva Sv. Jurja sa zvonikom – kulom na pročelju. lzvorno je bila jednobrodna, a kasnije je proširena. Uz nju je kapela Sv. Marije iz XVII. st., i to na mjestu starije crkvice Sv. Stjepana. Nedaleko kapele je gradska cisterna.

DSC_0639.jpgFotografija © 2017 Darko Antolković
Tekst izvor: Turistička zajednica Grada Bakra/Info ploča lokaliteta
Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

3 odgovora na Stari grad Hreljin

  1. Ianus Christius napisao:

    …Ovo je prekrasno mjesto iznad Bakarskog zaljeva. Iako do njega nisam dosao (izgubio sam se putem, ne pitaj kako), vidio sam ga izdaleka. Naravno, povjesnicarima je ovo mjesto poznato kao jedan od gradova potpisnika Vinodolskog zakonika.

    Liked by 1 person

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s