Utvrde na području Općine Lekenik

Izvor: Općina Lekenik, lekenik.hr

broj-26-640x480

Fotografija: lekenik.hr

Sve do 13. stoljeća nema pisanih podataka o naseljima šireg sisačkog kraja. Razvojem feudalizma stvaraju se veći crkveni i plemićki posjedi. Ovo područje prije toga pripada staroj hrvatskoj župi Gora, koja kasnije postaje županija, potom feudalni posjed. Crkveni viteški red ivanovaca vranskoga priorata držao je posjed Gora, kao i manje posjede Lekenik i Pešćenicu u Turopolju. Gora se prostirala s obje strane rijeke Kupe. Kralj Bela III. prvo je Goru darovao templarima (1173. – 1196.), a nakon njihova ukinuća posjed je od 1312. vlasništvo vranskog priorata. Unutar njega su naselja Žažina/Sassyna, Letovanić, Miholje/Myholya (sada samo toponim brda iznad Starog Farkašića), zatim posjed pod nazivom “antiquus portus” gdje je bio jedan od starih prijelaza preko Kupe, što je očuvano i u današnjem nazivu tog sela Stari Brod. Nekadašnjim je Ivanovskim posjedima pripadala i Dubrava iznad Letovanića, koja se spominje od prve polovice 16. st, a danas je samo toponim. Predij Miholje već u 14. stoljeću ivanovci daju manjim posjednicima, predijalcima. Cijelo je vlastelinstvo Gora prodano godine 1514. Frankopanu Slunjskom. Frankopani drže Letovanić gdje u prvoj polovici 16. st. podižu i kaštel, a Žažinu i Miholje daju vazalima. Uz lijevu stranu kupe navode se tri župne crkve. Crkva sv. Mihaela (ecclesia sancti Michaelis cruciferorum) spominje se već 1334. u prvom popisu župa zagrebačke biskupije, a crkva sv. Nikole između Letovanića i Žažine spominje se 1574. godine, kao i župna crkva u Dubravi (Farkašićevoj). Do kraja 16. st. kada izumiru Frankopani Slunjski, sva su naselja u posjedu manjih feudalaca (Alapić, Farkašić..). Žažina je već početkom 17. stoljeća ušla u sastav vlastelinstva Hrastovica, a Letovanić i Stari brod pripali su grofovima Erdödy. U posjedu zagrebačkog biskupa bilo je vlastelinstvo Hrastovica, a na ovom mu je području pripadala sudčija u Dužici. Brkiševina i Šišinec pripadali su opatiji u Topuskom, odnosno Pokupskoj gospoštiji, a Vratečko posjedu plemića Alapića.

Više možete pročitati na web stranici Općine Lekenik. 

Područje općine Lekenik nije bilo posebno zastupljeno u dosadašnjim rekognosciranjima i istraživanjima tako da su saznanja o arheološkim lokalitetima na ovom području prilično oskudna.

Rekognosciranje ovog područja proveo je 1930.-ih Josip Klemenc, a rezultati rada su objavljeni u Archaeologische Karte von Jugoslavien: Blatt Zagreb 1938. g.

Krajem 1980.-ih sjeverni dio općine rekognoscirao je dr. Zoran Gregl iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Reviziona rekognosciranja uslijedila su tek 1998. prilikom izrade Konzervatorske studije za Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije, no tada su neki lokaliteti izostavljeni iz evidencije. Arheoloških istraživanja u pravom smislu na ovom području nije bilo.

Tijekom prikupljanja podataka utvrđeno je da se na području Općine Lekenik nalazi 14 arheoloških lokaliteta (7 antičkih naselja ili građevina, 1 skupina noričko-panonskih tumula, 1 srednjovjekovno naselje, ostaci 2 crkve te 3 neubicirane utvrde), a mogući su i novi, do sada nepoznati lokaliteti.

BRKIŠEVINA, utvrda

Brkiševina je bila jedan od većih čardaka, a po nastojanju Hrvatskog sabora trebala je biti banska tvrđava na Kupi. Bila je građena od drveta (spominje se kao arx lignea) i vjerojatno je služila stražarima kao sklonište. Na karti Stjepana Glavača iz 1673. je ovdje označena utvrda, župa i sjedište generalata. Prema pričanju mještana, JI od crkve sv. Marte u Šišincu, na položaju Turčinac, se nalazila utvrda gdje su se sklanjali ljudi pred Turcima. Drugi kazivači pak tim imenom označavaju jarak gdje je, navodno, poginulo mnogo Turaka. Neistraženo i stoga do danas neubicirano.

LETOVANIĆ, kaštel

Letovanićki kaštel podigao je Franjo Frankopan Slunjski između 1558. i 1560. Početkom 18. st. kaštel je i dalje u uporabi iako počinje napuštanje i propadanje utvrda uz Kupu. On je bio jedna od jačih drvenih utvrda, a uz njega je stajala i utvrđena letovanićka palanka. Danas nema vidljivih ostataka, no prema pričanju mještana kaštel se nalazio na položaju Crkvište, oko 800 m južno od ceste Žažina – Letovanić i zapadno od župne crkve u Žažini pa položaj predstavlja potencijalni arheološki lokalitet.

ŽAŽINA, utvrda

Prema povijesnim izvorima, između Dužice i župne crkve sv. Nikole u Žažini zagrebački je biskup podigao 1578. manju utvrdu. Bilješka o stanju hrvatskih krajiških mjesta iz 1672. spominje utvrdu Žažinu čiji je vlasnik Lovinčić. Položaj utvrde nije ubiciran.

Arheološki baština na području Općine Lekenik.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Utvrde na području Općine Lekenik

  1. Povratni ping: Povijest naselja Općine Lekenik | Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.