Turistička signalizacija i informativne ploče

jelen.jpg

Prve utvrde obišao sam 2013. godine u pratnji istraživačkog novinara iz Karlovca Gorana Majetića i od tada je počeo moj interes za utvrde i arheološke lokalitete. Čitajući stručne tekstove saznate za mnoge lokalitete za koje niste do tada čuli. Želite ih posjetiti.  Neki od lokaliteta nalaze se u turističkoj ponudi i očekujete da će vas do njih dovesti turistička signalizacija (smeđe ploče sa bijelim tekstom). Lokaliteti koji me zanimaju nalaze se sakriveni u šumama, te ih ponekad nije baš jednostavno pronaći. Prošao sam kroz nekoliko županija, a ovim tekstom želim ukazati na dobre i loše primjere na terenu. Neki lokaliteti označeni su samo turističkom signalizacijom na glavnoj prometnici. To vam ponekad ne pomogne ništa, jer od glavne prometnice dalje nema nikakvih oznaka do vašeg cilja. Ima slučajeva gdje je lokalitet stavljen u ponudu lokalne turističke zajednice, a do njega nema nikakve turističke signalizacije.

Svaki lokalitet koji se nalazi u turističkoj ponudi morao bi imati turističku signalizaciju koja je postavljena na prometnicama do šumskog puta, označenu šumsku stazu do lokaliteta (planinarske oznake), informativnu ploču na lokalitetu i naravno održavan okoliš i pristupnu stazu do lokaliteta. Turistička signalizacija na prometnicama trebala bi se obavezno nalaziti na križanjima prometnica. Jedna turistička ploča na prometnici koja pokazuje smjer kretanja sa metrima/kilometrima ne znači ništa ako poslije nje imate još nekoliko križanja. Također i turistička signalizacija bez oznaka na šumskom putu do lokaliteta ne znači ništa. Treba uzeti u obzir da lokalno stanovništvo  vjerojatno poznaje područje gdje živi i da neće imati nedoumice kojim putem se kretati. Kod postavljanja signalizacije, treba se staviti u položaj nekoga tko prvi put dolazi u određenu sredinu. Oznake na šumskom putu do lokaliteta obavezno trebaju biti postavljene na križanjima sa ostalim stazama.

Odličan primjer dobre turističke signalizacije može biti signalizacija za Garić grad i Jelengrad. Turistička signalizacija je postavljena prije Popovače, te vas cijelim putem navodi prema lokalitetu. Nakon Popovače dolazite do križanja na kojem se odvajate za Jelen grad ili Garić grad, što pokazuje naslovna fotografija. Nakon odvajanja sa glavne prometnice, signalizacija potvrđuje točan smjer kretanja.

Kao drugi dobar primjer, a on može biti dobar primjer kako dobro označavati lokalitete mogu navesti označavanje prilikom manifestacije “Gradec na misečini 2017.” od strane Udruge knezovi krčki Frankopani. Manifestacija se odvija na prvoj frankopanskoj utvrdi Gradec u blizini Garice, do koje nije jednostavno doći. Svi gosti bili su pozvani da dolaze iz smjera Garice, jer je jednostavnije pronaći put, nego iz smjera Risike. Privremene ploče bile su postavljene na dva križanja – prva na odvojku sa glavne ceste, a druga na križanju u samoj Garici gdje treba skrenuti na sporedni put koji vodi prema Gradecu. Ploča koja je trajno postavljena nalazi se neposredno prije samo prilaznog puta prema Gradecu. Ovo je primjer koji pokazuje da nisu potrebna velika financijska ulaganja kako bi se dobro označio put, već dobra volja. Nedostatak Gradeca je što nema informativnu ploču, a nalazi se u turističkoj ponudi kulturne rute. Također mi nije jasno zašto u  kulturnu rutu “Putovima Frankopana” nisu stavljeni svi stari gradovi koji su pripadali Frankopanima na otoku Krku. Logično bi bilo staviti pored Gradec i Krka ostale lokalitete koje su Frankopani imali na Krku; Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Bašku. Znamo da Frankopani potječu sa otoka Krka, te da je Krk bio njihov prvi posjed, pa su se stoga u ruti trebali nalaziti svi stari gradovi u njihovom vlasništvu na otoku Krku.

Budući da se radilo o manifestaciji koja se odvija po mraku, a do lokaliteta nema osvijetljenog prilaza, na šumskom putu nalazile su se žute trake zavezane za raslinje, koje su označavale put do utvrde.

gradec.jpgOznake postavljene prema Gradecu, fotografija Google maps
gradecput.jpgOznačeni put do Gradeca

 

Kao loš primjer signalizacije mogu navesti nejasnu ploču prije ulaska u Krapinu, koja bi vas trebala odvesti do starog grada Krapina. Naime, ploča je postavljena nekoliko stotina metara prije jedne slijepe ulice sa desne strane.

kr.jpgFotografija Google Earth

Zar nije bio logičnije postaviti ploču poslije slijepe ulice s desne strane koju vidimo na fotografiji? Naravno da sam prvi put skrenuo desno; došao do nigdje i jedva se okrenuo. Gospodin koji živi u slijepoj ulici mi je rekao da nisam prvi koji je zalutao, te da mnogi vide tablu i skrenu desno. Da je postavljena samo ova ploča, bez strelice za skretanje u desno ne bi vas ništa zbunilo, jer vam dopunska ploča kaže da morate voziti od ploče određeni broj metara. Ploča sa oznakom za skretanjem u desno je trebala biti postavljena prije samog skretanja desno u Krapinu sa glavne ceste, te vas tako uputiti na ulaz u grad, preko kojeg se dolazi do starog grada. Po mojem mišljenju loše odabrana pozicija za postaviti ploču.

Kao drugi loš primjer mogu navesti utvrde Stupčanica i Dobra kuća. Iako su oba dvije utvrde u ponudi lokalne turističke zajednice, na terenu nećete naći ni jednu oznaku – ni turističku, ni oznaku u šumi.  Utvrdu Dobra kuća sam jedva pronašao, no ne bi uspio da se nisam raspitao u kafiću u Đulovcu, te da mi čovjek nije objasnio kako doći do utvrda. Ukoliko nema oznaka blesavo je utvrde stavljati u turističku ponudu. Zanima me kako bi ih pronašli strani turisti, kada sam Dobru kuću jedva ja pronašao. U obilasku sam bio u doba godine kada su kratki dani, a tada bi oznake jako dobro došle. Osim što nije bilo turističke signalizacije na glavnoj prometnici, nije bilo ni jedne oznake po šumi, a do utvrde ukoliko idete automobilom prema njoj ima nekoliko križanja. Na svakom tom križanju trebala bi biti postavljena oznaka. Ne moraju to biti nekakve skupe ploče. Dovoljno je u šumi pronaći komade drveta, na njih bojom napisati ime sa strelicom i eto oznake. Druga opcija je sa lokalnim planinarskim društvom dogovoriti markiranje puta, te eventualno registriranje planinarske staze kod Hrvatskog planinarskog saveza. Registriranje planinarske staze može pomoći i kod promoviranja utvrda putem planinarskih društava, kao staze koja se može posjetiti.

nečven.jpgFotografija Dubravko Franz

 

Informativne ploče na lokalitetima

Posebna priča su informativne ploče na lokalitetima, koje bi posjetiteljima trebale pružiti točne i jasne informacije o lokalitetima. Svaki lokalitet koji je u turističkoj ponudi morao bi imati informativnu ploču lokaliteta.

Dio o informativni pločama lokaliteta preuzet je sa bloga Kulturna patrola, Linde Bednjanec, dipl. arheolog.

Primjer Susedgrad

15732370_1893834134236355_1503888909288007508_o

Neke stvari na informativnoj ploči bi svakako trebalo popraviti i uskladiti termine:

O vremenu gradnje burga piše sljedeće: “pretpostavlja se da je nastao u 14. st.” i “izgradio ga je kralj Karlo Robert Anžuvinski” – ne možemo u jednom odlomku govoriti da ne znamo kad je nešto sagrađeno (tj. pretpostavljamo), a u drugom sa sigurnošću navoditi graditelja (uz to, trebalo je napisati kada je dotični kralj vladao jer zašto bi ljudi to znali, pa nisu svi povjesničari!)
Na jednom mjestu piše “prema najnovijim istraživanjima nije izgorio”, a na drugom “izgorio je u 17. st.” – mislim, il’ je, il’ nije, il’ nije poznato. Ne može malo gorit, malo ne?
Ova je tabla odličan primjer koliko se termina može naći na jednom mjestu za jedan te isti tip građevine, u ovom slučaju i za jednu konkretnu građevinu. Malo sam se pogubila pokušavajući pohvatat sve te nazive, ali otprilike se javljaju sljedeći: stari grad Susedgrad, burg Susedgrad, visinski feudalni grad, “samo” grad (bez “dodataka” ispred), srednjovjekovni utvrđeni grad Susedgrad, moćna utvrda i dvor, feudalni srednjovjekovni gradovi Zelingrad, Susedgrad i Medvedgrad (uh, spetljao mi se jezik od ponavljanja riječi –grad! I uostalom, od kad postoje neki burgovi koji nisu feudalni? Možda kmetski srednjovjekovni grad?  I tako dalje. I opet se treba osvrnuti na beskonačno ponavljanje tog famoznog nastavka “-grad”. Grad, grad, grad, grad… čovjek se zaista pogubi u tolikim “gradovima”.

Primjer Tuščak

15380473_1582921745057725_4785633870265047390_n

Kao što im i ime govori, morale bi informirati, a ne zbunjivati ljude i jasno i točno im prezenitirati lokalitet.

Dakle, vidimo na toj tabli crtež rekonstrukcije Tuščaka, uz neke druge zgodne crtarije i sličice. Na crtežu kula ima ni manje ni više nego prizemlje, 3 kata i potkrovlje (krov). U stručnoj literaturi kažu da je kula imala 2 kata (dakle 4 etaže – 2 kata, prizemlje i krov/potkrovlje). Pa da se zapitaš: jel kriv crtež ili tekst? Ili oboje možda?

Također piše da je visina kule bila oko 25 metara. 25 metara???

Ako pretpostavimo da je točan podatak o 2 kata u literaturi, imamo visinu od 25 m raspoređenu na 4 etaže. Jedna etaža je po tome imala više od 6 m visine? Međukatni razmak u kulama srednjeg vijeka nije bio sad baš ne znam kako velik. Ispod 4 m sigurno. Dakle, jednostavna matematika – kula je teško mogla imati 4 etaže i 25 m. Ako je imala katova kao na crtežu (PR + 3 + krov = 5 etaža), mogla je imati oko 20 m visine (5 x 4m = 20).

Ako se poslužimo podacima i izračunima iz odličnog članka Zorislava Horvata “Branič kule u burgovima 13.-15. st.”, vidimo da je uobičajeni pretpostavljeni odnos širine i visine branič kula 2:3. Ako su dimenzije kule na Tuščaku 9.10 x 10.5 m, onda je njezina visina mogla biti oko 15 m (10m : 2 = 5m ; 5m x 3 = 15m).

Kao usporedbu, ukratko iz istog članka prenosim što piše o kuli Starog grada Žumberka: Pretpostavlja se da je, uz sačuvano prizemlje i 1. kat, kula imala još 2 kata. Pretpostavljene visine 2. i 3. kata su 10 stopa (325 cm). Pretpostavljena visina kule je 6 hvati i 4 stope (1 hvat = 6 stopa) što iznosi 13 m.

Dimenzije kule starog grada Žumberka su nešto manje od ove naše na Tuščaku i iznose 7.9 x 7.75. Ako bi se i ovdje uzeo u obzir pretpostavljeni omjer 2:3, dobili bi visinu od oko 12 m. Dakle, visina kule dobivena zbrojem visina svih etaža (postojećih i pretpostavljenih) je otprilike jednaka visini dobivenoj na osnovu uobičajenog omjera. Metar gore-dolje ne igra neku ulogu. Ali 10 metara je već ipak malo veća razlika…. Ovo sve zvuči malo komplicirano, ali zapravo je vrlo jednostavno.

Druga stvar koja me bode u oči na tabli je ulaz u kulu. S obzirom na smještaj kule i njezin odnos s pretpostavljenim prilaznim putem na hrptu, pretpostavljam da se radi o ulaznoj branič kuli. Ulazne branič kule su bile većih dimenzija od običnih ulaznih kula jer su, osim za obranu, služile i za stanovanje. A znamo da je ova kula imala i stambenu funkciju. U takvim su kulama gornje etaže bile stambene dok je zadnji kat (potkrovlje) služio za nadzor i obranu. Ulaz se, kako je već rečeno, nalazio na prvom katu. Na crtežu vidimo ulaz prikazan s unutrašnje, “dvorišne” strane burga. Samo po sebi, to je u redu. Kula je morala imati vrata s te strane jer kako bi inače izlazili u dvorište i dolazili do druge kule i sl? Ali (i opet ALI), ako je prilazni put dolazio do jarka pred kulom, KUDA I KAKO su ulazili u burg???????? I taj famozni ulaz nitko nigdje ne spominje. Kao da ga nije ni bilo. Kao da su se teleportirali unutra.
Sigurno je postojao nekakav most. Dakle, prešli bi most i našli bi se pred golim zidom da bi se potom provlačili nekom potencijalnom uskom stazicom oko kule i došli u unutrašnje dvorište i tek iz njega u kulu? Ne znam, to mi nekako ne pije vodu……vjerojatnijom mi se čini opcija da je kula imala glavni ulaz otvoren prema prilaznom putu (kao, uostalom, i svaka druga ulazna branič kula) kroz koji se ulazilo preko mosta. A potom se, kroz sporedni ulaz s dvorišne strane, moglo otići u drugi dio utvrde. Samo nekako su taj glavni ulaz zaboravili nacrtati… Kao i most. Kao i prilazni put. A i prostor između dvije kule je nekako nerealan tj. čini mi se prevelik kao i slobodan prostor oko kula, pogotovo “iza” ulazne JZ kule – tamo gdje bi trebao biti jarak nacrtan je poprilično velik plato na koji kulu možemo praktički polegnuti. A u stvarnosti kula stoji na samom rubu platoa i odmah pod njom je jarak. Drugo objašnjenje nelogičnosti crteža je da je crtač “zamijenio kule”. Tj. da je kula-palas ova koja je nacrtana kao dovršena pa se iza nje nalazi plato, dok je branič kula nacrtana kao nedovršena/ruševna i iza nje se nalazi jarak tamo negdje u onom žbunju. Kako god okrenuli, crtež nit drži nit pije vodu.

Primjer Medvedgrad

15440521_1582193031797263_6503180081271921832_o

Osim što ova famozna tabla daje toliko malo podataka da prosječna osoba zna više nego što na njoj piše, puna je grešaka i besmislenih izraza. Iliti, u svakoj od čak! tri (3) rečenice ponešto ne valja. Krenimo od prve:
-već je sam izraz “srednjovjekovni utvrđeni grad Medvedgrad” na početku rečenice smiješan. O ponavljanju riječi “grad” u nazivu burgova već sam pisala . Od ovoga bi bolji (čitaj: smiješniji) naziv bio samo “srednjovjekovna utvrda stari grad Medvedgrad”. Zaplete vam se jezik od tolikog ponavljanja riječi “grad” . Toliko nabrajanje raznih termina u jednom izrazu, kojim želimo definirati građevinski oblik “burg”, je nepotrebno. Prihvatljive opcije:
– srednjovjekovni Medvedgrad (kad baš žele to “srednjovjekovni” ubacit),
– burg/plemićki grad/stari grad/zamak Medved (ovdje nema ponavljanja riječi “grad” s obzirom da i “burg” i “zamak” označavaju isto što i “plemićki grad” tj. “stari grad”, a nema ni vremenske oznake “srednjovjekovni” jer se burgovi grade samo i jedino u srednjem vijeku – kao što nije potrebno reći “antički rimski hram” jer se zna da je on iz razdoblja antike),
– srednjovjekovna utvrda Medved (ovdje imamo oznaku vremenskog razdoblja jer sama riječ “utvrda” ne upućuje niti na jedan određeni period, ali isto tako nije potrebno dodavati sufiks –grad na kraju imena)
kroz cijeli tekst nailazimo na više različitih izraza za jednu te istu stvar: srednjovjekovni utvrđeni grad, srednjovjekovna utvrda i samo utvrda. Što ne bi bilo bolje, jasnije i jednostavnije odabrati jedan naziv (bilo to burg, plemićki grad, stari grad ili srednjovjekovna utvrda) i koristiti ga kroz cijeli tekst? Ne može nešto prvo biti srednjovjekovni utvrđeni grad, pa srednjovjekovna utvrda pa samo utvrda. Kao da npr. neku manju crkvu u istom tekstu zovemo “crkva”, “crkvica”, “kapela”. Il’ je jedno il je drugo. Ne može oboje. Naziv treba odabrati na početku teksta i onda ga se držati k’o pijan plota, a ne glavinjati okolo kroz terminologiju!
-u prvoj rečenici nailazimo i na te popularne Tatare. Opet ti famozni Tatari! I o tome sam već pisala pa neću ponavljati.
-u drugoj se rečenici spominje “klasična srednjovjekovna utvrda”. Burgovi iliti srednjovjekovne utvrde su moja specijalnost. Područje interesa. U prijevodu, pročitala sam tonu (stručne i manje stručne) literature na tu temu. Ali još nisam čula da postoji “klasična” i samim time i “neklasična” srednjovjekovna utvrda. Il’ je srednjovjekovna tj. burg (ili wasserburg ili varijacija na temu) ili nije (tj. pripada nekom drugom razdoblju). Ja bih napisala da Medved posjeduje (doslovno) sve arhitektonske elemente jednog burga (bez klasičan, neklasičan ili neki deseti). A onda slijedi nabrajanje. Ako se navode 2 branič kule, zašto ne piše da postojei 2 palasa? Usto, rečenica je tako koncipirana da bi netko neupućen mogao pomisliti da burg uvijek ima 2 branič-kule (a može biti i bez nje).
-kapela sv. Filipa i Jakova je romaničko-gotička (kako sam gore napisala) i ima elemente i jednog i drugog stila tako da mi nije jasno zašto je ovo “romaničko” izbačeno kad se njezin značaj temelji upravo na tom prijelaznom stilu
-također, ne želim umanjiti vrijednost Medvedgrada, ali o bivanju najznačajnijim primjerom burga u kontinentalnoj Hrvatskoj bi se dalo raspravljati. Tim više što Medved nije očuvan nego rekostruiran, što se ne bi moglo reći za npr. Trakošćan i Stari grad u Varaždinu koji možda imaju nove elemente dograđivane tijekom stoljeća, ali su u potpunosti očuvani. Ako se htjelo reći da je najznačajniji primjer burga očuvanog u IZVORNOM obliku i bez kasnijih dogradnji, onda je tako trebalo i napisati.
-i posljednja kritika na tablu: prijevod na engleski je smijurija za sebe, a posebno se ističe izraz “guard towers” koji jasno ukazuje na to da prevoditelj ne zna ništa o terminologiji srednjovjekovne arhitekture (a ako ne zna, trebalo je pitati nekoga tko zna). Naime, branič-kula se na engleskom kaže “keep”. Upravo je “keep” najraniji tip zidanog burga u Europi. Samostojeća branič-kula koja porijeklo vuče od sličnog drvenog utvrđenja “motte”. 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Turistička signalizacija i informativne ploče

  1. Povratni ping: Općina Tounj – pozitivan primjer turističkog razvoja općine | Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s