Uprizorenje jednog dana u životu cistercita – dobra priča iz Topuskog

Izvor: Udruga Topnet Topusko, topnet-topusko.hr/enciklopedija.hr
27164963_914901645329508_978437038857930331_oFotografija Ljilja Vengert

U sklopu ovogodišnje Noći muzeja program se po prvi put odvijao i u Topuskom, u parku Opatovina, gdje je održano uprizorenje jednog dana u životu cistercita, kojeg su izveli učenici i profesori Srednje škole Topusko. Uprizorenje je dio projekta kojeg je pokrenula Srednja škola Topusko pod nazivom  “Cisterciti i Opatija Topusko”. Prvo uprizorenje održano je prošle godine u sklopu manifestacije “Dani europske kulturne baštine” u prostorijama škole, a ovaj put je održano na lokaciji gdje se nalazila cistercitska Opatija. Ovo uprizorenje je dokaz da  ponekad nisu potrebna velika financijska sredstva, da bi se nešto organiziralo i da bi se predstavila bogata baština, već malo dobro volje i truda. Načelnik Općine Topusko Ivica Kuzmić i župan SMŽ Ivo Žinić upalili su baklje koje označavaju gabarite nekadašnjeg cistercitskog samostana. Od nekadašnje opatije je nažalost ostao samo portal.

Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red. Osnovali su ga sv. Robert, sv. Alberic i sv. Stjepan (Etienne) Harding, a ne kako se pogrešno misli sv. Bernard, reformiranjem benediktinaca, 1098. godine, u Citeauxu. Najznačajniji doprinos za širenje Reda u Europi dao je sveti Bernard iz Clairvauxa u 12. stoljeću.

U Hrvatsku su cisterciti došli na početku XIII. st. Najstarija je opatija sv. Marija u Topuskome, koju je 1205. osnovao kralj Andrija II. Opatije su postojale i u Senjskoj Dragi (1214), Kutjevu (1232), Petrovaradinu (XIII. st.), na Dolcu u Zagrebu (1315) i drugdje.

Cisterciti su umnogome utjecali na razvoj crkvenoga graditeljstva. Uza strogost života uveli su stroga pravila i u umjetnost; dekorativna je plastika svedena na najmanju mjeru, a pojednostavnjuje se i tlocrt. Crkve sagrađene u najstarijim svetištima reda (Cîteauxu i Clairvauxu) čine varijantu gotičke arhitekture, koja je postala uzorom za sve cistercitske gradnje (element šiljastog luka). To su bile trobrodne presvođene bazilike s transeptom i ravnim završetkom, kojemu se, poslije, prigrađuje apsida s ugrađenim vijencem kapela; konstrukciju čine dvokatni lukovi u glavnom brodu, a odnos je glavnoga i sporednih brodova 2 : 1. Prozori, koji daju svjetlo glavnome brodu, skromno su urešeni (olovna armatura stakala sa sivim cvjetovima). Pred pročeljem je trijem, zvonik se dokida (poslije se grade masivni zvonici, a dopušta se i nešto ukrasa). Uz crkvu se gradi samostan oko kvadratična klaustra. Cistercitskom reformom uklonjeni su posljednji istočnjački tragovi u europskoj arhitekturi (centralni tlocrt, kupola). Poznati su cistercitski kompleksi: Cîteaux, Fontenay i Pontigny u Francuskoj, Chiaravalle i Fossanova u Italiji, Ebrach i Maulbronn u Njemačkoj, Stams u Austriji i dr.

Ukratko o portalu u parku Opatovina

Početkom 13. stoljeća kralj Andrija II. dao je sagraditi samostan s crkvom i predao ga na upotrebu francuskim cistercitima koji su ovdje stolovali gotovo 400 godina, sve do najezde Osmanlija. Već tada, oko samostana su zasađena prva stabla, a početkom 19. stoljeća, po nalogu Austrijskog cara Franje I, za njegove posjete Topuskom 1818. nastaje planski zasađen park.

Cijelim prostorom dominiraju ostaci gotičkog portala crkve Blažene Djevice Marije, jedino što je do danas preostalo od samostana i crkve. Park Opatovina obiluje rijetkim stablima, posebnim vrstama tulipanovca i četinara, a u njegovoj dubokoj hladovini, po brižljivo njegovanim stazama, već stotinama godina posjetitelji ljekovitog kupališta u Topuskom uživaju u šetnjama i odmoru.

Osmanlije su pak 1556. zauzeli imanje topuske opaije, a cistercitski samostan i crkvu razorili su topovima. Predaja kaže da je po tom događaju Topusko dobilo naziv. Nakon Turaka, 1784. godine Topusko je došlo pod upravu Vojne krajine. Od samostana i opatije preostalo je jedino gotičko pročelje crkve visoko 23 m.

Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.