Pavlinski samostan u Gvozdu

Robert Stipetić, prof.
Katedra čakavskog samobra Modruše, modrus-kcs.hr
Pavlinski su samostani u nas osnivani u 14. i 15. stoljeću kad se taj red širio po Srednjoj Europi (149). Samostan u Gvozdu sredinom 14. stoljeća osnovao je knez Ivan Frankopan, a tijekom 15. stoljeća samostan se razvio u najsnažniju pavlinsku zajednicu u Hrvatskoj. Bio je bogato obdaren. Tu je živjelo i do 80 redovnika glagoljaša (150). Pavlinska isprava potvrđuje postojanje samostana sv. Nikole već 1364. godine (151). Kao i drugi samostani i ovaj je djelovao u vjerskom i društvenom životu, u širenju pismenosti, u promicanju glagoljice i hrvatskog jezika te kulture općenito. U njemu je njegovana glagoljica u liturgiji, molitvi časova, a i mnoge isprave vezane uz samostan pisane su glagoljicom (152). Svaki je pavlinski samostan tada imao kuhara, vrtlara, krojača, postolara, podrumara…, a veći samostani poput ovoga, imali su i svoje stolare, kipare, slikare, kirurge… (153).
modrusk11Fotografija izvor  varak.hu
modrusk27Fotografija izvor  varak.hu
modrusk31Fotografija izvor  varak.hu

Ovo je bio središnji samostan Primorske, hrvatsko-istarske glagoljaške vikarije Hrvatske pavlinske provincije (154). Imao je imanja po modruškom kraju, Lici pa čak i na otoku Krku. Popovi glagoljaši su zbog znanja, sposobnosti i moralnih kvaliteta bili na dobrom glasu i vršili su službu „plovana“ na širokom prostoru Istre, Primorja, otoka i kontinentalnih dijelova Hrvatske (155). Tako zapis o važnosti gvozdanskog samostana nalazimo u Kožljačkom razvodu iz 1395. godine. Naime, gospodar utvrđenog grada Kožljaka, na obali Čepićkog jezera u Pićanskoj biskupiji, daruje crkvu „poli jezera“ pavlinima s Gvozda. Iste godine traje razvod između Mošćenica i Kožljaka, a nazoči mu i „fratar Ivan Poljak, proreur i vikar od Svetoga Mikuli od modruškoga Gvozda“ (156). Što se tiče područja modruškog kneštva, 1401. Nikola (Mikula) Frankopan daruje samostanu sv. Nikole na Gvozdu „dvor“ i ribnjak u Plasima (157). I pismo o utemeljenju pavlinskog samostana u Crikvenici pisano je 14. kolovoza 1412. u Modrušu. Knez Nikola Frankopan u novi samostan šalje tri modruška pavlina (158). Samostanska knjižnica u Crikvenici, prije ukinuća u 17. stoljeću, posjedovala je 1450 svezaka, što je veliki broj za ono vrijeme i na europskoj razini (159). O knjižnici samostana sv. Nikole na Gvozdu nema podataka, no možemo vjerovati da je, kao središnja ustanova vikarije koja je imala i novicijat, posjedovala veću knjižnicu. Možda se upravo tu nalazila i jedna od tri poznate hrvatske glagoljske tiskare.

modrusk01Fotografija izvor  varak.hu
modrusk30Fotografija izvor  varak.hu

Pavlinski samostan sv.Nikole u Gvozdu nalazi se južno od Modruša, u dubokoj šumi, uz „staru“ cestu prema Senju. To područje naziva se Kloštar. Ruševine koje tu nalazimo upućuju na crkvu i dva klaustra okružena zgradama, a sve zajedno uklopljeno je u lijepu cjelinu okruženu prostorom za gospodarske potrebe. Crkva je prilično velika, a krovište je iznutra moglo biti vidljivo. Tlocrt upućuje na gotičku arhitekturu. Klaustar nije bio velik i sličan je ostalim našim pavlinskim samostanima (nenatkriveni dio veličine cca. 10,5/11,5 m). Tu je pustinjačka skromnost bila sretno spojena s ograničenim oblikovanjem srednjovjekovne arhitekture kontinentalne Hrvatske. Vjerojatno su ga gradili domaći majstori na uobičajen način, a tlocrt je oblikovao glavni majstor stranac. Samostanske zgrade bile su smještene na sjevernoj i istočnoj strani klaustra. Na istočnoj strani nalazili su se sakristija, kapela (kapitularna dvorana) te jedna prostorija. Zapadna strana smještena uz cestu najviše je stradala pa se ne može odgonetnuti ni vjerojatno postojanje zvonika na zapadnom pročelju. Sjeverno od osnovnog sklopa nadovezao se još jedan klaustar sa tri strane okružen zgradama, a vjerojatno su neki dijelovi samostana imali i kat. To potvrđuje zaobljenje u sjevernom krilu drugog klaustra koje podsjeća na vretenasto stubište. Istočno i južno od samostanskih zidova nalazio se ograđen dvorišni kompleks. Prostor je bio dovoljno velik za vrtove, radionice, torove za blago, skladišta i slično (160).

Posljednji spis toga modruškoga samostana je povelja bana Andrije Botha od Bojne iz 1511., kojom oslobađa pavline Sv. Nikole na Gvozdu od plaćanja tridesetine (161). Početkom 16. stoljeća za čestih turskih provala samostan je stradao i napušten je (162). Turci su imali običaj rušiti samostane ali su štedjeli crkve uz njih (163). Tako se prestankom turske opasnosti pokušalo obnoviti samostan te ga 1705. nastanjuju tri redovnika pavlina, podižu kapelu Sv. Nikole i nekoliko soba za putnike preko Gvozda. No, odlukom cara Josipa II. 1786. o ukidanju pavlinskog reda, ukinut je i ovaj samostan te prepušten propasti. Danas su to tek neznatne ruševine, skrivene od očiju javnosti, a posjećuju ih tek povjesničari, kulturnjaci i modruška djeca koja se tu dolaze igrati.

3e4a5a956e2c8a244824

Izvor pirkaza varak.hu

povijest15

Gvozd, situacija pavlinskog samostana: a i g –klaustri; b –crkva; c –sakristija; d –kapitularna dvorana; h –spiralno stubište; j –vrt; k –prostori za stoku; l –dvorišni zidovi; m –cesta Modruš-Senj Autor: Zorislav Horvat

 

Rekonstrukcija pretpostavljenog izgleda samostana Tomislava Martinovića,  prema crtežu pretpostavljenog izgleda koji je izradio dr.sc.Krešimir Regan, prema tlocrtu dr.sc.Horvata

IMG_20180508_095750.jpgCrtež pretpostavljenog izgleda kojeg je izradio dr.sc.Krešimir Regan
Gvozd 11.jpgAutor Tomislav Martinović 
Gvozd 1.jpgAutor Tomislav Martinović 
Gvozd 2.jpgAutor Tomislav Martinović 
Gvozd 3.jpgAutor Tomislav Martinović 
Gvozd 4.jpgAutor Tomislav Martinović 
Gvozd 5.jpgAutor Tomislav Martinović
Gvozd 6.jpgAutor Tomislav Martinović 
Gvozd 8.jpgAutor Tomislav Martinović 
Gvozd 10.jpgAutor Tomislav Martinović 

 

KARTA PAVLINSKIH SAMOSTANA

 


LITERATURA
(149) Zorislav HORVAT, Srednjovjekovne katedralne crkve Krbavsko-modruške biskupije , Hrvatski institut za povijest, Državni arhiv u Gospiću, Zagreb-Gospić, 2003., str. 61.
(150) Zorislav HORVAT, Pregled sakralne arhitekture Modruša i okolice u srednjem vijeku, u: Zbornik Krbavska bitka i njezine posljedice , Zagreb, 1997., str. 143.
(151) Marinko IVANKOVIĆ, Pavlini u Krbavskoj biskupiji, u: Zbornik Krbavska biskupija u srednjem vijeku , KS, Rijeka – Zagreb, 1998., str. 97.
(152) Zorislav HORVAT, Pregled sakralne arhitekture Modruša i okolice u srednjem vijeku, u: Zbornik Krbavska bitka i njezine posljedice , Zagreb, 1997., str. 143.
(153) Marinko IVANKOVIĆ, Pavlini u Krbavskoj biskupiji, u: Zbornik Krbavska biskupija u srednjem vijeku , KS, Rijeka-Zagreb, 1988., str. 100.
(154) M. IVANKOVIĆ, nav. djelo , str. 97.
(155) Josip BRATULIĆ, Glagoljica i glagoljaši na području Krbavske biskupije, u: Zbornik Krbavska biskupija u srednjem vijeku , KS, Rijeka – Zagreb, 1998., str. 109.
(156) Elvis ORBANIĆ, Katedra sv. Nicefora , „Josip Turčinović“, Pazin, 2002., str. 24.
(157) Petar RUNJE, Tragom stare ličke povijesti , MH, Ogulin, 2001., str. 77.
(158) Manojlo SLADOVIĆ, Povesti biskupijah Senjske i Modruško-krbavske , 1856., str. 220.
(159) Marinko IVANKOVIĆ, Pavlini u Krbavskoj biskupiji, u: Zbornik Krbavska biskupija u srednjem vijeku , KS, Rijeka-Zagreb, 1988., str. 101.
(160) Zorislav HORVAT, Pregled sakralne arhitekture Modruša i okolice u srednjem vijeku, u: Zbornik Krbavska bitka i njezine posljedice , Zagreb, 1997., str. 143-145.
(161) Marinko IVANKOVIĆ, Pavlini u Krbavskoj biskupiji, u: Zbornik Krbavska biskupija u srednjem vijeku , KS, Rijeka-Zagreb, 1988., str. 97.
(162) Zorislav HORVAT, Pregled sakralne arhitekture Modruša i okolice u srednjem vijeku, u: Zbornik Krbavska bitka i njezine posljedice , Zagreb, 1997., str. 143-145.
(163) Zorislav HORVAT, Srednjovjekovne katedralne crkve Krbavsko-modruške biskupije , Hrvatski institut za povijest, Državni arhiv u Gospiću, Zagreb-Gospić, 2003., str. 61.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Samostani i označen sa , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Pavlinski samostan u Gvozdu

  1. Povratni ping: Pavlinski samostani | Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s