Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – DiZbi.HAZU

mr.sc. Vedrana Juričić, Upraviteljica knjižnice HAZU-i
Izvor: Glasnik HAZU-a, br.5/Zagreb, 2017.

digi.jpg

Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je prije osam godina potaknula digitalizaciju te javno i besplatno korištenje digitalnih preslika Akademijinih fondova. Danas se digitalni sadržaji čuvaju i objavljuju u Akademijinom repozitoriju Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, skraćeno DiZbi.HAZU. Akademijina zajednica znanstvenoistraživačkih odsjeka, arhiva, knjižnica, muzeja i galerija na taj je način postala prostor bez zidova u kojem se pružaju usluge korisnicima bilo kad i bilo gdje se oni nalazili, pridonoseći demokratizaciji baštine i znanosti u svim njihovim pojavnim oblicima (slika, tekst, zvuk, video). Ovaj je cilj ugrađen u temelje Digitalne zbirke.
Počeci sežu u 2008. g. kad je Akademijina Knjižnica u okviru projekta Hrvatska kulturna baština digitalizirala nakladnički niz Rad i objavila ga na internetu. Već sljedeće godine uspostavljena je Digitalna zbirka HAZU sa ciljem da djeluje kao jedinstveni Akademijin  digitalni repozitorij koji će na istoj adresi predstaviti Akademijine znanstvene i umjetničke  zbirke, omogućiti im otvoren tj. besplatan mrežni pristup, vezu informacijskim sustavima u  svijetu te moderan i standardiziran razvoj tehničke podrške.
Digitalna zbirka danas djeluje na adresi http://dizbi.hazu.hr. Tijekom 2016. g. u repozitoriju je  surađivalo 16 Akademijinih jedinica: Arhiv za likovne umjetnosti, Gliptoteka, Hrvatski  muzej arhitekture, Knjižnica, Odsjek za etnologiju, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta,  Odsjek za povijest hrvatske književnosti, Odsjek za povijest hrvatske glazbe, Strossmayerova  galerija starih majstora, Jadranski zavod, Odsjek za povijest medicinskih znanosti, Zavod  za znanstveni rad u Varaždinu, Zavod za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku te najnoviji  Kabinet grafike, Hrvatski muzej medicine i farmacije i Arhiv Akademije.  DiZbi.HAZU danas [citirano 30. 01. 2017.] sadrži sveukupno 27.799 digitaliziranih objekata,  od kojih je na internetu objavljeno 26.129. Među njima je 24.548 tekstovnih dokumenata  (knjige, članci, kazališne cedulje, rukopisi, note, strojopisi, itd.), 1.551 slikovnih objekata  (umjetničke slike, sadreni odljevi te medalje i plakete, fotografije, plakati, grafike i sl.) te 4 video snimke. Prednost u odabiru za digitalizaciju ima građa koju korisnici često traže, te joj  je potrebno osigurati neograničen pristup ili je preventivno zaštititi od habanja.
Spomenimo najznačajnije tekstovne zbirke iz Knjižnice koje su u cijelosti digitalizirane: Rad,  Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Građa za povijest
književnosti Hrvatske, Ljetopis, Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium,  Stari pisci hrvatski, Starine, Zbornik za narodni život i običaje, Spomenice preminulim  akademicima itd. te kompletna izdavačka produkcija Zavoda u Osijeku i Varaždinu. Zbirka  kataloga likovnih izložaba s 25.000 izdanja najveća je zbirka Arhiva za likovne umjetnosti te  najcjelovitija takva zbirka u Hrvatskoj. U repozitoriju DiZbi.HAZU objavljeno je 420  digitaliziranih kataloga. Jedinstvena je rukopisna zbirka dokumentacije Ladislava Šabana o  orguljama i orguljarima sjeverne i južne Hrvatske iz Odsjeka za povijest hrvatske glazbe, kao  i 8.385 kazališnih cedulja zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta iz Odsjeka za povijest  hrvatskog kazališta. Među dvije stotine rukopisnih ostavština hrvatskih pisaca koliko ih se  čuva u arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti, u DiZbi.HAZU je objavljena  Matoševa ostavština, dok će najveća ostavština Tina Ujevića, iz koje je do sada digitalizirana  kompletna Ujevićeva poezija (1743 jedinice) zbog zaštićenih autorskih prava biti ograničeno  dostupna samo u Odsjeku sve do 2025. godine. Slikovna građa predstavljena je između  ostaloga stalnim postavom Gliptoteke koji je u cijelosti digitaliziran (oko 600 objekata) te sa  100 najznačajnijih umjetničkih slika Strossmayerove galerije starih majstora.
Sva digitalizirana građa izuzev dvije monografije koje su pod autorskom zaštitom (B. Fučić:  Glagoljski natpisi, 1982. i Ž. Marković: Ruđe Bošković, 1968-1969) mogu se bez naknade  preuzeti u PDF formatu s vodenim žigom. Uporaba digitalnih reprodukcija objavljenih na  mrežnom mjestu DiZbi.HAZU besplatna je, ukoliko se pri tome ne ostvaruje materijalna  korist. Za svaku drugu svrhu i način korištenja potrebno je, u pisanom obliku, zatražiti i  ishoditi odobrenje.
Broj korisnika repozitorija trajno raste, te je u 2016. imao 34.011 posjeta, odnosno 60% više  nego u 2015. godini.  DiZbi.HAZU promiče vrijednosti Akademijinih fondova te znanstveni, umjetnički i  posljednjih godina napose izdavački rad, budući da se u repozitoriju od 2013.g. sustavno  objavljuju digitalne inačice novih izdanja časopisa i zbornika. Građa se više koristi, a  Akademija postaje prepoznata kao institucija s vrijednim digitalnim izvorima. Tako se 2013.  godine uključila u europski projekt Europeana Cloud (eCloud), kojim je koordinirala  Knjižnica. Tijekom rada na projektu (završen je 30. travnja 2016.) u europsku digitalnu  knjižnicu Europeanu po prvi puta poslani su Akademijini podaci i to za 24.003 digitalizirane  jedinice.
Veliki uspjeh postigla je virtualna izložba Picasso (usp. dizbi.hazu.hr/picasso/), objavljena
2013. u Akademijinom repozitoriju te 2014. u Europeani kao jedna od 47 pomno odabranih  virtualnih izložbi iz čitave Europe (usp. exhibitions.europeana.eu/). Autorice izložbe Darija  Alujević, Andreja Der Hazarijan-Vukić i Jasenka Ferber Bogdan odabrale su iz fonda Arhiva  za likovne umjetnosti HAZU autorske fotografije tadašnje ravnateljice Gradske galerije  suvremene umjetnosti u Zagrebu Vesne Barbić snimljene na proslavi osamdesetog rođendana  Pabla Picassa u francuskom gradiću Vallauris. Najnoviji napis o izložbi zablježen je u travnju  2016. u francuskom časopisu Histoire – La Provence.
Računalna analiza i obrada humanističkih rezultata istraživanja razvija se u svijetu pod
nazivom digitalna humanistika već 20ak godina. Počiva na digitalnim resursima jezičnog,  povijesnog, književnog, umjetničkog i dr. humanističkog opredjeljenja, a oni su u svijetu  brojni i sveprisutni. U odnosu na njih, hrvatski su digitalni izvori razmjerno skromni, a među  njima DiZbi.HAZU je jedan od najvećih i najznačajnijih domaćih repozitorija. Tako će  ugledni američki repozitorij za područje povijesti umjetnosti Getty Research Portal uskoro  objaviti prvu zbirku podataka o Akademijinim umjetničkim izdanjima. U studenom 2016. g.
Akademija se priključila i u konzorcij DARIAH-HR, koji Akademiji daje novu priliku za suradnju u području digitalne humanistike, koristeći modernu infrastrukturu kakva je
DiZbi.HAZU.
Uz dopuštenje Knjižnice HAZU-a, na blogu će se naći i vrijedni tekstovi iz DiZbi.HAZU, te se ovom prilikom zahvaljujem HAZU-i na dopuštenju za objavu tekstova.
hazu
Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s