Zvečaj na Mrežnici

Sena Sekulić – Gvozdanović
Izvor: (c) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, DiZbi.HAZU, 2018

 

1.jpg

Tip burga, snažne, samostalne centralne kružne branič-kule okružene (možda tek kasnije) okolnim zidom nije oisamljen i pojedinačan slučaj u primjeru Zvečaja na Mrežnici. Nedaleki Belaj* u dolini između Mrežnice i Korane, istog je tipa, a temeljito je srušen 1843. da pruži građevni materijal za mlin i karlovačke kuće. Sačuvao nam ga je Pieronijev nacrt iz 1639, baš kao i nacrt i tlocrt starog grada Zvečaja (u ljubljanskom državnom arhivu, Levstikov trg 3. Pieroni: Relazione dell’anino 1639). Taj tip govori za romaničko porijeklo i možda će u našoj tipologiji burgova predstavljati posebnu grupu.

Po svoj prilici je kula bila prva i osamljena gradnja, a kasnije je nastao okolni zid u obliku četverokutnog kaštela s uglovnim trti-četvrt-kulama. Prema arhitektonski snimljenim današnjim ostacima vidi se da je Zvečaj bio potpuno opasan zidom, ne doduše onako pravilno kako ga prikazuje Pieronijev tlocrt grada (1639), već bliže onome kako ga prikazuje tlocrt Martina Stiera. Ulazilo se drvenim ljestvama do drvenog »čardaka«, preko njega se prelazilo u visoko smješten ulaz u zidu, a odavde opet ljestvama na tlo gradskog dvorišta. Iza branič-kule, u dnu grada na klisuri nad Mrežnicom, možda je bio smješten konak (palas), za što govori lijep položaj. Teže je pretpostaviti da su ti prostori služili gospodarskoj svrsi, a da je stan feudalca bio u kuli i u vrijeme kad je grad bio potpuno izgrađen, dok je prvotno to po svoj prilici bio slučaj.

Zvečaj se diže strmo nad Mrežnicom, 162 m nad morem, na vrlo važnoj prometnici od Karlovca prema Senju. Kod grada se još 1850. vršila lizmjena poštanskih konja, (1) premda je veći dio objekta porušen već 1777, a građevni materijal poslužio je za gradnju nove ceste. Tada su porušene prednje kule kaštela i okolni zidovi do uglovnih kula nad Mrežnicom. Samo je »konak« s pripadajućim kulama ostao za stanovanje oficira tadašnje Švaračke kompanije. Okolno selo Zvečaj je sredinom devetnaestog stoljeća pripadalo senjskoj pukovniji, imalo je 21 kuću sa 119 stanovnika (župa Mrežnica). Čitavo područje (2) i sam burg bili su često cilj turskih napada. U šesnaestom stoljeću Turci ga više puta pustoše. Godine 1598. zasjeda od 5000 Turaka pokosila je kod Zvečaja mnogo Hrvata.

2.jpg

3.jpg

4.jpg

Lenković se tom prilikom jedva spasio u Karlovac, a poginuo je posljednji potomak blagajskih knezova, Stjepan Blagaj. Zvečajem su gospodarili od starine grabrski feudalci, kasnije prozvani zvečaj skim rodom. Godine 1334. spominju se sinovi Hejmina Grabrjanskog kao vlasnici. Godine 1414. dokumenti spominju Jurja, sina Matije Zvečajskog, 1460. Ivana Zvečajskog, a 1481. njegovu udovicu Katicu. Po Ivanovoj smrti daruje kralj Matija Korvin stari grad Zvečaj Nikoli Frankopanu Ozaljskom, a nasljeđuju ga Stjepan i Bernardin Frankopan. za Bernardinova unuka Stjepana Ozaljskog Frankopana grad Zvečaj često pustoše Turci, naročito 1562. Opustošeni Zvečaj nakon smrti Stjepana Frankopana 1577. popravljen je na račun vojne uprave, a u sedamnaestom stoljeću srušili su ga vojni inženjeri Pieron i i Stier. (3) Izradili su tom prilikom grafičke prikaze grada, što su se do danas sačuvali (u ljubljanskom državnom arhivu i Bečkom ratnom arhivu). Zvečaj se od 1544. spominje kao frankopanski grad, u ugovoru između Stjepana Ozaljskog Frankopana i Nikole Zrinjskog. Iza Stjepanove smrti opustošeni Zvečaj dobili su Frankopani tržačke porodične grane. Godine 1608, kod diobe između tri brata – Jurja, Nikole i Vuka Frankopana, pripao je Zvečaj zajedno s Novigradom na Dobri Vuku Frankopanu Tržačkom, ocu poznate Katarine, žene Petra Zrinjskog. Tržački Frankopani gospodare Zvečajem do 1670. (do zrinjsko-frankopanske urote), kada ga general Herberstein pripaja karlovačkom generalatu. Na temeljima starog grada nad Mrežnicom danas je izgrađena nova zidanica u okviru preostalih tragova zidina i jugozapadnih kula. Ispod grada je jedno od naših najljepših prirodnih riječnih kupališta, pa se tu često zaustavljaju turisti i ne sluteći kako je mjesto izgledalo još prije dvjesta godina.

5.jpg

6.jpg

Oktobar, 1965.


 

 

* Gospodari su Belaja možda još i prije, a po dokumentima od sredine petnaestog do sredine sedamnaestog stoljeća belajski Toimašići. Pod Belajem se odigrala teška bitka između Turaka i kranjsko-hrvatskih četa 1528, kad je Hrvate u pobjedu vodio Ivan Karlović, te Vuk i Krsto Frankopan.
1  Drž. arhiv Zgb; R 44, 35, Fasc. 108, 109, kutija 94
2 To je područje Vojne krajine. Počeci Vojne krajine padaju u drugu polovinu petnaestog stoljeća (1463). Već se 1480. čitav sistem utvrda naziva Granica ili Krajina (Confinia). Oko sredine šesnaestog stoljeća se počinju razlikovati dvije Krajine: Slavonska između Drave ii Kupe i Hrvatska između Kupe i mora (ogulinska, hrastovička, senjska i krbavska kapetanija). Kasnije se još dalje dijele i preinačuju.
3 General Martin Stier je poslije 1651 ušao u inženjersku službu i započeo izrađivati crteže, naročito 1658. na granicama tadašnje Austrije. Godine 1660. radio je u Beču, godine 1662. je postao »nadinženier« (Prag, Eger). Umro je 1669. u Beču u četrdesetoj godini. Smatraju ga Tirolcem, ali je vjerojatno naš Slovenac.
Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Zvečaj na Mrežnici

  1. NBP napisao:

    Darko…Vaša ljubav prema starim gradovima i utvrdama, prema zbivanjima u vremenu kojeg krase samo legende i nepomično kamenje zaslužuje Veliku zvijezdu na stazi ustrajnih i neprolazno duhovnih bića…..

    Liked by 1 person

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s