Arheološko iskapanje tvrđave u Čazmi

Nevenka Prosen
Izvor: (c) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, DiZbi.HAZU, 2018
1

Na temelju odobrenja Uprave Akademije od 2. VII. 1957. a prema prethodnom zaključku sjednice I. Odjela od 10. V. 1957. započelo se je sistematsko arheološko istraživanje stare čazmanske tvrđave na mjestu danas zvanom Gradina. Za ovogodišnje iskapanje bila je na raspolaganje svota od 127.000. Din iz budžeta Akademijina Povijesnog muzeja Hrvatske. Prvo rekognosciranje terena izvršila sam 22. III. 1957. Prisutna je bila i prof. Štefica Habunek, konzervator, te se je tom prilikom izvršila zaštita lokaliteta, to jest obustavljeni su radovi na uređenju parka, koji je trebao obuhvatiti cio tvrđavski prostor. Drugi put bila sam na obilasku terena uz dopisnog člana dar. Stjepana Gunjaču, koji je prema zahtjevu I. odjela rekognioiscirao teren 22. V. 1957. U toku pripremnih i radova nastojala sam skupiti što više podataka o historijatu tvrđave iz arhivske grade li literature. S time u vezi pregledala sam Arhiv čazmanskog kaptola u Varaždinu, ali nisam našla nikakvih podataka o samoj tvrđavi, što upućuje na dalje traženje u arhivima Vojne krajine, barem za novije doba, jer se je u sklopu Vojne krajine nalazila i čazmanska tvrđava. Ipak cio niz darovnica, oporuka i sličnih dokumenata sačuvanih u Arhivu čazmanskog kaptola, nekadašnjeg »locus credibilis«, daje važne podatke o historiji, a napose o ekonomici ovoga kraja, iz kojega se ne može izdvojiti sama tvrđava. U Državnom arhivu u Zagrebu u fasciklu Generalatus Varasdiniensis I. našla sam Plan Čazme (prilog 1) koji je već publicirao Gj. Szabo: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zgb. 1920. str. 105 ali još uvijek neutvrđenog autora i vremena, kada je nacrt nastao. Po stilskim astabinamia može se zaključivati, da je nacrt rađen u XVII. st. Svakako u daljem radu nastojat ću da pobliže ‘osvijetlim postanak tog plana, ako već ne direktno, a ono komparacijom sa sačuvanim nacrtima naših tvrđava iz XVII. st. od poznatog vojnog inženjera Martina Stiera i drugiih zbirki nacrta, do koijih mognem doći. Nadalje pregledala sam Acta Comiltialia Regni Croatiae, Dalmatiiae, Slavomae vol. 1-5. gdje kani iz saborskih zaključaka u toku godine 1582. dio 1610. našla vijesti o renoviranju čazmanske tvrđave. Od podataka u literaturi o samoj tvrđavi najopsežniji su podaci iz naprijed citiranog djela Gj. Szabe, pa i to su više nego oskudnih nekoliko općenitih napomena. Szabo vjerovatno nije vidio ostatke čazmanske tvrđave, jer, ih zapravo u njegovo doba nije više bilo na površini, pošto se je po pričanju mještana na području tvrđave pred više od 60 godina nalazio voćnjak. Zato Szabo i ne stavlja napomenu, da se nacrt ne poklapa sa sačuvanim ostacima tvrđave. Naime, sačuvani ostaci bastiona na uglovima tvrđave su kružnog tlorisa, dok su bastioni na planu kvadratičnoig oblika.

Teren ovogodišnjih iskapanja odredila sam uz suglasnost dr. Gunjače. To je bilo donekle uvjetovano zatečenom situacijom: na prostoru tvrđave nalazi se u istočnom dijelu zgrada nekadašnjeg grani carskog kapetana, sredinu zaprema nedavno podignuta kosturnica, dok je preostali dio bio predviđen za uređenje parka. Na ‘zapadnom dijelu tvrđave pri zemljanim radovima ukazali su se ostaci tvrđavskih zidova i bastiona. Ovaj dio tvrđavskog prostora određen je kao prva dionica iskapanja. Zaprema površinu od 70 m X 25 m., omeđen je jarkom, odnosno linijom vanjskog glavnog zapadnog tvrđavskog zida s kulama jugozapadnom i sjeveroistočnom, i paralelnom linijom, koja seže do ruba kosturnice.

Nepokretni ostaci zatečeni prije početka radova obuhvaćali su: 1. vrlo trošan južni vanjski zid tvrđave kamene konstrukcije sa najvećom visinom 0,6 m.; 2. bastion jugozapadni snažne i dobro uščuvane konstrukcije od opeka razne visine 0,4 dio 0,7 m, dok se debljina nije mogla odrediti; 3. parcijalni ostaci snažnog kamenog zapadnog vanjskog tvrđavskog zida u cijeloj dužini, visine do 0,5 im, debljine 0,9 m; 4. nešto tragova sjeveroistočnog bastiona (uništen nedavno kod niveliran ja terena buldožderom za park); 5. na udaljenost od 5 m od jugozapadne kule sklop zidova u konstrukciji kamena i opeke, djelomično ožbukani, razne visine do 0,9 m, koji vidljivo čine ugao građevine. Na zapadnom dijelu zida sačuvani obrisi i osnovica strelnice; 6. zid u dužini od 1,48 m, debljine 1,22 od kamena i opeke, ožbukan, stoji okomito na glavni zapadni tvrđaviski zid, a kao da se naslanja na spomenuti sklop zidova; 7. poprečne zidove od kamena, razne visine, do 0.5 m, koji vidljivo ograđuju prostorije, kolje se naslanjaju na vanjski zapadni zid tvrđave, (prilog 2, 3, 4 i 5.).

2.jpg

 

3.jpg

Pokretni ostaci pronađeni kod radova na uređivanju parka sačinjavaju: više arhitektonskih fragmenata, gotički spoliji od kamena i opeke s figuralnim ukrasima (prilog 6, 7), nekoliko građevnih ukrasnih opeka, već na prvi pogled iz različitih razdoblja. Od predmeta mještani su skupili nešto fragmenata posuđa, nekoliko topovskih kamenih kugla i dvije ostruge (prilog 8), a prema njihovu pričanju bilo je keramike mnogo više, ali je sav taj materijal ostavljen u zemlji i u šuti, što su je skidali s površine li prebacivali preko zapadnog nasipa tvrđave u šanac.

4.jpg

5.jpg

Organizacija radova. Radovi su se vršili u prisustvu dopisnog člana dr. Gunjače u dva navrata, kada je boravio na terenu, od 6. VII. dio 9. VII. i 27. VII do 29. VII. U toku preostalih radova rukovodila sam sama radovima iskapanja. Bili su još povremeno prisutni i radili: Marijana Schneider, kustos muzeja od 11. VII. do 14. VII. i 22. VII. do 23. VII. vršila je prva fotografska snimanja i pomagala mi je oprati i klasificirati iskopanu keramiku. Geodetska snimanja izvršio je Josip Kovačec geodeta KNO-a Bjelovar u Čazmi. Arhitektonska snimanja i druge tehničke crteže izvršio je arh. Mladen Fučić, konzervator, koji je bio na terenu od 8. VIII. do 10. VIII. Iskapanja (bez odvoza zemlje) vršila su 4 stalna radnika osim posljednjeg tjedna, kad sam unajmila još dva radnika, jer sam htjela završiti planirani dio poslova. Radovi od 6. VII. do 10. VII. Iskapanje je počelo 6. VII. 1957. Toga dana stigla sam u Čazmu zajedno sa dr. Gunijačom. Odmah po dolasku ugovorila sam radove kopanja sa prisutnim radnicima, koje smo prema želji rukovodioca dr. Gunjače odmah zaposlili na otvaranju probnog rova, jer je njegovo vrijeme boravka na terenu bilo ograničeno, a želilo se dobiti što prije uvid u slojeve. Paralelno sa početnim radovima kopanja izvršeno je iskolčavanje užeg terena iskapanja postavljanjem pod mrežu 5 X 5 m. Blokovska mreža je uklopljena u koordinatni sistem po pravilu točno orijentirana S—J.

Probni rov (P I) bio je postavljen okomito na vanjski zapadni zid tvrđave (A) uz zid, koji strši izvan tvrđavskog prostora (B) d = 3,2 m, š = 1,5 m. Svrha ovog rova bila je istražiti konstrukciju glavnog tvrđavskog zida, situaciju njegova temelja, dobiti profil nasipa pred zidom do živice i istražiti ulogu zida B. Druga dva radnika započeli su kopanje druge sonde SI, koja je isto tako išla okomito na zapadni zid A samo u unutrašnjosti tvrđavskog prostora na mjestu, koje je sa tili strane okruženo sačuvanim sklopom zidova. Na ovom istom mjestu već su ranije mještani pokušali kopati, jer se je prema zvuku osjećala praznina. U rovu P I. i u sondi S I. nađen je istovjetan sloj šute, koji je sadržavao brojne ostatke keramike, a u rovu, pored njih, li brojne čahure ispaljenih metaka (na predjelu tvrđave bila su u vrijeme prošlog rata jaka mitraljeska gnijezda). U rovu na dubini 0,5 m prestaje šuta i javlja se glina izmiješana s komadima cigle razne veličine. U dubini 1,4 m pojavio se tanak sloj paljevine i stalno su se nailazili komadi cigle. Ove, kao i sve dalje pojave u slojevima, iako se ne radi o stratigrafskim slojevima, crtala sam i bilježila u dnevnik sa oznakom dubine prema utvrđenom reperu. Otvaranjem i drugih rovova, koji će biti okomiti na ovaj vanjski zid A, moći će se dobiti konačni uvid u karakter Zapadnog nasipa tvrđave i kontrolirati na taj način ne postoji li moguće koji drugi stariji kulturni sloj ispod tvrđave. U sondi S I. već poslije prvog otkopa naišlo se je na poprečni zid, koji je sada zatvarao kvadratični prostor vel. 2,2 m X 1,78 m. Sonda se nije produžavala, već se je pristupilo čišćenju ovog prostora. Kako sam već kazala, prostor je bio ispunjen šutom u gornjem sloju dubine 0,5 m. U dubini od 1,2 m našao se je vitki luk (širine = 0,26 m) koji ide sredinom prostora i spaja zapadni i istočni zid prostora. U visini luka na istočnom zidu prostora odnosno jame uzidan je komadić gotičkog spolija. Zidovi su različite debljine, organički se ne spajaju, tako je već tada dr. Gunjača utvrdio, da se na ovom mjestu radi o zidovima različite starosti, što bi i odgovaralo višekratnom pregrađivanju tvrđave. U šuti nađena su dva manja komadića oslikane žbuke, komadića prozorskog stakla (renesansnog?), fragmenata keramike i životinjskih kostiju. Na dubini 2,2 m pronađen je oštećeni koštani šiljak (vel.: – 4,4 m, deb. 0,5 m) i dalje isti prilozi uz naročito veliki broj školjki specifičnog oblika. Poslije dubine od 2 m šuta nestaje, prevladava zemlja sa istim ostacima, među kojima se zapažaju veći komadi razbijenog glinenog suda. Na dubini od 2,5 m nađena je prva cijela posuda, okruglog dna trouglastog vrata sa ostacima zelenkaste metalne mase i figura anđela u dva komada izrađena iz opeke dužine 0,23 m. Što se kopalo dublje, prevladavao je humus. U dubini od 3,10 m nađena je veća posuda potpuno uščuvana (v = 0,22 m), tamne boje sa izvrnutim vratom oblika čupa. Do ove posude, 10 cm niže, ležale su još 2 cijele posude različitog oblika. U jednoj posudi nađeni su opet ostaci metalne mase kakva se je našla već ranije u istoj jami. Vjerojatno se ovdje radi o posudama, koje su služile u neke tehničke svrhe. Po obilju ostataka keramike i ostalog materijala kao da se ovdje radi o nekoj jami za otpatke.

Radovi od 10. Uli. do 8. VIII. Nastavljenoi je kopanje rova P I. i sonde S I. Rov se je kopao u dubinu oid 2,7 m, t. j. dubine do koje dopiru temelji zida A., čime su se dobili podaci o karakteru konstrukcije glavnog tvrđavskog zida, ali zasad samo na dužini od 1,5 m. Sonda,S I. odnosno jama, na dubini lod 3,1 m pokazuje sloj gline sa sitnim fragmentima keramike. Na dubini od 3,12 m završava južni zid jame i ukazuje se rupa, pored koje su nađena dva veća odvaljena kamena. Time je završeno čišćenje ovih zidova, jer je zbog eventualne opasnosti od urušavanja bila potrebna konzultacija arhitekta. Radi nastavka istraživanja prostora pred zapadnim tvrđavskim zidom A otvoren je još jedan probni rov P II. paralelno sa P I. na mjestu, gdje prestaje glavni zapadni zid, s druge strane zida B i postavljen je okomito na snažni zid od opeke, koji se nastavlja na glavni zid A i ide do jugozapadnog bastiona. Napomenut ću, da je zid B i spomenuti spojni zid iz opeke M prilično nejasan i da mu se za sada ne bi mogla odrediti funkcija, zato sam ovdje i izabrala mjesto za drugi probni rov. Profil novog rova je istog karaktera kao i profil rova P I. Moglo bi se već sada zaključiti, s dosta velikom vjerojatnošću, da je prostor pred zapadnim glavnim zidom tvrđave u gornjim slojevima nasip novijeg doba, a donji slojevi su vjerojatno nasip iz vremena pregrađuje tvrđave. I ovdje su točno ubilježeni podaci o konstrukciji zida. Radi orijentacije pristupila sam zatim čišćenju jugozapadnog bastiona. Kopao se je segment, da bi se izbjeglo svako oslabljenje zidova, što su se našli u samoim prostoru kule, i to na južnom dijelu. Na površini unutrašnjeg južnog dijela zida kule našli su se ostaci ožbukanih ploha s tragovima otisaka vertikalno postavljenih dasaka. Kako su se ukazali temelji zidova nađenih u prostoru kule zaustavila sam daljnje iskapanje (na dubini 3,4 im) do konzultacije sa arhitektom konzervatorom. Slojevi u bastionu analogni su sa svim dosadašnjim slojevima rovova i sonde, t. j. gornji sloj šuta (d=0,6 m) sa ostacima čahura, >i ovdje daleko manje ostataka fragmenata keramike. Ostali slojevi su glina sa mjestimično nađenim komadićima cigle, keramike i pougljenog drva.

Pošto sam završila kopanje manjih orijentacionih sondi i na taj način dobila približnu sliku slojeva i osnovni uvid u zidove, trebalo se je odlučiti za način daljih iskapanja. Od nekoliko kombinacija odlučila sam se za ovu: kopati po slojevima mehanički određenim, jer se ovdje ne može primijeniti stratigrafska metoda kopanja po blokovima. Odmjerila sam raspoloživ kredit i vrijeme i zaključila, da će biti moguće iskopati sondu, koja bi išla paralelno s glavnim zidom A. u širini od 3 m. a dubina će ovisiti o pojavi temelja pojedinih zidova, pretpostavljala sam, da će to biti najviše do 2. m. Sonda će ići okomito na niz poprečnih po konstrukciji slabijih zidova, izbjeći će se njihovo oštećivanje kao i njihovo urušavanje, jer će sonda biti dovoljno široka. U suštini, to je značilo početi sistematsko čišćenje tvrđavske arhitekture, a lokalitet kao takav uzeti kao jedinstvenu cjelinu. Unutar sonde uklopila se je i mala pokusna sonda S II. Radi lakše orijentacije i bilježenja u dnevnik ostavila sam isto signiranje dodajući redne brojeve za svaku »prostoriju«, koja je kopanjem ulazila u dužinu sonde. Tako sam imala idući od južnog glavnog tvrđavskog zida prema sjevernoj strani tvrđave uz zapadni zid A dijelove sonde S II, S I. S III, S IV. S V. S VI i sjeveroistoč. bastion, koji svi skupa čine jedinstvenu sondu širine š = 3 m, dužine d = 60 m (prilog 9, 10, 11, 12 i 13)

6

7.jpg

8.jpg

Slojevi u pojedinim slojevima sonde razlikuju se u nekim pojedinostima. Tako u S II isticao se je sloj urušenog kamenja i sloj paljevine, u S V isticao se je sloj šute. Kako sam već naglasila, sve sam točno unosila u dnevnik i izradila crteže profila. Nalaze predmeta unosila sam u dnevnik sa svim potrebnim oznakama dubine i sloja, čime će se moći točno precizirati mjesto nalaza svakog po jediiniog predmeta. Nepokretni nalazi u sondu jesu: 1. naknadno sazidani zid, koji zatvara ulaz u jugozapad, bastion; 2. fino izrađeni Otvor v = 0,31 m, š = 0,45 m, vjerojatno za odvod vode; 3. novi poprečni zid C I u sondi S IV: 4. četiri usjeka sa stepenastim podnožjem iz opeka većih dimenzija. U zidu A tri usjeka, a četvrti usjek u poprečnom zidu E, koji dijeli prostor S V od S VI. Usjek u prostoru S IV sačuvan je samo fragmentarno, te se nisu mogle odrediti njegove dimenzije. Usjek u S V 8 = 0,86 m a drugi §=1,2 m. Ovaj drugi usjek sačuvan je u vrlo dobrom stanju sa očuvanim željeznim rešetkama iznad stepenastog podnožja. Od trećeg usjeka sačuvani su samo rubni kameni i nešto od podnožja; 5. zidovi sjeveroistoč. bastiona iz opeke debljine d=l,66 m sa oštećenjima. Prema dosadašnjim iskapanjima zidova ne bi se još moglo sa sigurnošću tvrditi čemu su služile prostorije, kojima su pripadali ovi zidovi. Prema nađenom planu pregradnje tvrđave ovdje bi se trebali nalaziti stanovi, međutim to ne mora biti, jer smo se uvjerili, da plan ne odgovara otkrivenoj situaciji ostataka tvrđave.

Arheološki pokretni materijal iskopan u toku ovogodišnjih radova je raznovrstan. Tu su u prvom redu arhitektonski fragmenti, keramika, novci, prozorsko staklo i pojedini predmeti iz konstrukcije građevine, te predmeti dnevne i vojničke upotrebe. Kao popratni materijal valja ubilježiti veću količinu školjki i životinjskih kostiju, nađenih skoro na cijelom prostoru, među kojima je naročito zapažen veći broj veprovih zubi. Po količini ‘kudikamo je najviše nađeno keramike, što uz novce čini i najvredniji dosadašnji pokretni arheološki inventar čazmanske tvrđave. Keramika se je nalazila na cijelom prostoru terena, kako sam to već naprijed izložila, u ve6:>m količinama izuzev unutrašnjost jugozapad, bastiona, prostora S III i najnižih slojeva P I i P II, a u jami ili prostoru S I bilo je pravo groblje posuđa. Sve ostatke keramike pohranila sam u papirnate kese sa oznakom mjesta nalaza i datumom nalaza do obrade, poslije čega će se moći izlučiti izvjestan dio. Po čišćenju keramike, što sam ga djelomično izvršila na samom terenu i klasificirala, može se utvrditi, da se ovaj nalaz keramike odlikuje raznovrsnošću formi, boje i strukture izradbe. Po boji prevladavaju crna, siva i tamno smeđa boja, ali ima posuda i sasvim svijetle, žućkaste i sive boje. Forme ovih posuda su više nego različite. Cijelih posuda i bolje uš Čuvanih nađeno je samo 12 komada, ostalo su fragmenti iz kojih će se naknadno moći još restaurirati nekoliko posuda. No. iz fragmenata vidi se, da se ovdje radi o većim posudama ćupastog oblika, jednostavnih lonaca, vrčeva, malih posuda na stalku pa četvrtastih i trouglastih posuda sa okruglim dnom. Većina ih je ukrašena valovitim i ravnim crtama, zatim točkicama, u raznim kombinacijama. Njihova struktura izradbe je također nejednolična. Počevši od vrlo grube nepročišćene gline (tih fragmenata ima razmjerno vrlo malo) do vrlo fine gline majstorske obradbe, sve nose tragove lončarskog kola. Većina ovih posuda ima na dnu otisnut znak. Postoje dva tipa žiga: krug sa križem i krug sa zvijezdom«. U muzeju nalaze se dvije posude sa tvrđave Piovdin kod Kutine koje podsjećaju na čazmanske posude, a na dnu im je utisnut znak kvadrat sa križem. Prema svemu nekoje od ovih posuda podsjećam na tip posuda mlađih gradišnih stupnjeva, dok nekoje posude tipološki odaju mnogo mlade doba. Za datiranje ovih posuda bit će potrebni drugi elementi: popratni materijal, komparacija s posudama drugih nalazišta, vremenski podaci lokaliteta i t. d. Za sada može se za čazmanske posude govoriti samo o dužem okvirnom periodu njihova postanka između XIV. i XVII, stolj. Moramo ovdje naglasiti, da do sada nemamo obrađenu našu keramiku feudalnog razdoblja, a kako je čazmanski nalaz najveći nalaz keramike ove epohe, to joj se mora posvetiti velika pažnja.

9.jpg

Građevni fragmenti uglavnom su ukrasne digle. To su cigle manjih formata u obliku kružnih segmenata, i romba, trokuta i manjih slobodnih oblika, koji su vjerojatno služili za popunjavanje praznina, što su nastale oko rubova. Ove cigle našle su se skupa sa debelim komadima žbuke, u kojoj su bili utisnutu, jer se još i danas vide obrisi formi ovih cigala. Osim ukrasnih opeka nađeno je u većem broju opeka većeg formata, koje su služile za popločavanje. Od figuralnih fragmenata nađen je već spomenuti anđeo od gline, zatim dva trokutasta fragmenta (v=16 cm) s rozetama, jedan ulomak fraza isto tako od opeke. Od kamena je nađen svega samo jedan ulomak stupa gotičkog profila. Novac je nađen u prostoru S II uglavnom u sloju u ruševini sa tragovima požara. U svemu 28 komadića što bakrenih što srebrnih novčića. Osim jednog, srebrnog novčića Matije Korvina svi su prekriveni patinom i nečitljivi. Novčiće sam predala na stručno čišćenje preparatom Arheološkog muzeja, te kako on kaže, još će se nekoliko novčića dati uspješno očistiti. Preostalih predmeta ima vrlo malo, što pomalo začuđuje, jer se je ipak očekivalo, da će se naći po koji komad oružja. Predmeti su ovi: koštani šiljak, ulomak željeznih ukrasnih rešetaka gotičkog profila, dvije potkove, ostruge, veći broj željeznih čavala i klinova, nekoliko bakrenih, pločica i jedna veća bakrena ručka, kamena topovska kugla i konačno veliki kameni okrugli brus. Po svemu se vidi, da ovaj dio materijala nema naročite dokumentarne ni tipološke vrijednosti. Kopanje je završeno 3. VIII. 1957. Preostale dane do 8. VIII. upotrebila sam za razne završne poslove. Dala sam odvojiti i spremiti na kup bolju ciglu li nešto kamenja, što je izvađeno kod kopanja, a koji će se materijal kasnije upotrebiti kod restauriranja ili zaštite zidova. Ogradila sam teren iskapanja bodljikavom žicom i učvrstila neka ruševna mjesta drvenim potpornjima. 8. VIII. 1957. stigao je na teren arh. Mladen Fučić, konzervator. Sa arhitektom sam obišla cijeli teren iskopa i u pojedinostima dogovorila se o načinu konzerviranja zidova.

Na temelju odobrenja Uprave Akademije br. 4216/57 od 3. IX. 57 otputovala sam 18. IX. 57. u Čazmu sa zadatkom, da organiziram i vodim poslove oko zaštite iskopanih ostataka čazmanske tvrđave. Od 19. IX. dio 20. IX. bio je na terenu i arh. Mladen Fučić, konzervator zbog konzultacije i upućivanja radnika u tehniku poslova zaštite. Unajmila sam za radove feri radnika i jedna zaprežna kola s vozaroim za dovoz materijala. Susreti jivošću komunalnog odsjeka NO-a općine uspjela sam unajmiti za dovoz traktor s prikolicom, zatim kamion, cime se je posao odvi jao mnogo brže i jeftinije. Isti oidsjek ustupio nam je besplatno dva kubika pijeska iz obližnjeg sela Suvaje. Tehnika rada privremenog konzerviranja zidova li njegovo izvršenje vršilo se ovako: Sa zidova je skinuta sva trava, pažljivo je očišćena zemlja i prema potrebi veće rupe nivelirane su opekama ili kamenom. Na ovako priređenu površinu zidova sipao se sloj finog kremenog pijeska. Taj pijesak treba da odigra ulogu izolatora. Iznad toga postavljeni su blokovi tratine. Tratina se vadila uz obalu Česme u komadima vel. 33 cm X 33 cm, debljine 11 do 15 cm. na staroj i vrlo dobroj ledini pašnjaka te su blokovi bili kompaktni i vanredno povoljni za slaganje i prilagođivanje po površini zidova. Blokovi busenja postavljeni su u laganom padu u smjeru oba lica zidova, da se ne bi na postavljenom po’kloipu tratine zadržavala suvišna voda. Vrijeme je bilo sunčano i toplo, pa se busenje ipolilo vodom i uspjelo zadržati u svježem stanju kako je dovezeno sa Česme. Uz asistenciju arhitekta prekrili su se najosjetljiviji dijelovi zidova i zidovi »kvadratične kule« sa ostacima strelnice, a ostale veće i čvršće površine zidova priučeni radnici pokrili su sami ili u mom prisustvu. Zidovi konzervirani na ovaj način zaštićeni su na duže vrijeme. Predviđa se 2 do 3 godine, dok se ne završe iskapanja i ne očiste svi zidovi. Kad se bude imao pregled cijele situacije otkopanih zidova tvrđave, moći će se tek tada uspješno izvršiti potrebna restauriranja i trajna zaštita zidova. Osim površina zidova bilo je potrebno zaštititi i nekoliko zasebnih dijelova iskopa. Željezna rešetka in situ, u usjeku glavnog zida tvrđave zaštitila se je drvenim krovićem obljepljenim katranskim papirom, koji se točno prislonio u širinu usjeka i (potpuno natkrio rešetku. Sa otvorene strane postavio se je još jedan sloj katranskog papira. Zidovi, na kojima se je sačuvala žbuka, prekriveni su također katranskim papirom tako, da se je spriječilo svako slijevanje vode uza zid i time zaustavilo dalje ljuštenje žbuke.

Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.