Kralj Stjepan, kraljica Elizabeta i ban Joakim, stvarne povijesne ličnosti Zagorkinih Plamenih inkvizitora

Izvor: hr.wikipedia.org/enciklopedija.hr/dnevno.hr 

stepan5

Kralj Stjepan V. 

Stjepan V. (mađ. V. István) (Budim, 18. listopada 1239. – otok Csepel, 6. kolovoza 1272.), hrvatsko-ugarski kralj (1270. – 1272.) iz dinastije Arpadovića. Sklopio je rodbinske veze s napuljskom kraljevskom dinastijom Anžuvinaca, što je, nakon izumiranja Arpadovića u muškoj lozi, postalo pravna osnova za dolazak Anžuvinaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje.

Stjepan je bio stariji sin hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. i princeze Marije Laskaris, kćeri nicejskog cara Teodora I. Laskarisa.

Već 1245. godine dao ga je otac kao petogodišnjaka okruniti za mlađeg kralja i imenovao ga je i hercegom Hrvatske. Otac ga je tada zaručio za Kumanku Elizabetu, da bi osigurao vjernost Kumana. Stjepan i Elizabeta vjenčali su se 1254. godine. Nakon što je u ratu s Češkom za babenberšku baštinu stekao Štajersku, otac ga je postavio Stjepana za štajerskog vojvodu, no u prosincu 1259. godine izbila je u Štajerskoj buna protiv ugarske vlasti, a buntovnici su priznali vlast češkog kralja Premysla Otakara II. (1253.–1278.). Zbog toga je došlo do češko-ugarskog rata, u kojem je hrvatsko-ugarska vojska pretrpjela težak poraz kod Kroissenbrunna na rijeci Moravi 1260.godine, našto se Bela IV. morao odreći Štajerske. Kao jamstvo za trajni mir bilo je dogovoreno da se Belin mlađi sin, Bela oženi Otakarovom nećakinjom Kunigundom, čime su stvorene rodbinske veze između Arpadovića i Premislovića. 

Godine 1260. kralj Bela IV. smjenio je Stjepana s položaja hrvatskog hercega, na koji je postavio mlađeg sina Belu. Kako je on bio maloljetan, umjesto njega je kao namjesnica vladala kraljica Marija. Godine 1262. godine Stjepan je iskoristio otpor velikaša kraljevskoj vlasti te se pobunio protiv oca i naposljetku (1265.) koji mu je bio prisiljen predati vlast nad 29 županija u istočnoj Ugarskoj gdje je Stjepan izvojevao neograničeno kraljevsko pravo, te uredio i svoj zasebni dvor. Otada je Ugarska imala dva kralja, dva dvora i dvije središnje vlade, a istovremeno je i mlađi sin Bela imao sva kraljevska prava nad Hrvatskom kao hrvatski herceg (1261.-1269.). No odnosi između kralja Bela i njegova sina Stjepana bili su i dalje loši, pa su ponovno ratovali 1264., 1266. i 1267. godine. U međuvremenu je mlađi kralj Stjepan V. udao svoju kćer Mariju za napuljskog kraljevića Karla († 1309.), dok je nešto kasnije svog prvorođenca i prijestolonasljednika Ladislava oženio za Elizabetu, kći napuljskog kralja Karla I., čime je uspostavio značajne rodbinske odnose s dinastijom Anžuvinaca.

Vladavina kralja Stjepana V.

Godine 1269. umro je hrvatski herceg Bela, a već iduće godine i Stjepanov otac, kralj Bela IV., te kraljica Marija, pa je Stjepan V. sada zavladao kao jedini kralj, te se odmah dao po drugi put okruniti zajedno sa suprugom Elizabetom.

Kralj Stjepan se odmah zaratio sa češkim kraljem Premyslom Otakarom II. jer se bojao njegove prevelike moći kada je stekao Korušku i Kranjsku. Rat se vodio promjenjivom srećom, a završio se bitkom na rijeci Raabi, gdje je Stjepan V. izvojevao nepotpunu pobjedu. Nakon toga je sklopljen mir, kojim se kralj Stjepan V. odrekao svakog zahtjeva na Austriju, Štajersku, Korušku i Kranjsku, a češki kralj se obvezao da više neće pomagati Stjepana Postuma, sina kralja Andrije II. u borbi za ugarsko prijestolje.

Ljeti 1272. godine odlučio je kralj poći u posjet svojoj kćeri napuljskoj kraljici Mariji. Sa sobom je poveo i desetogodišnjeg sina Ladislava, ali došavši do cistercitske opatije u Topuskom, ostavio ga je tamo i s velikom pratnjom nastavio put. No ubrzo mu je stigla vijest da je princ otet, pa se odmah zaputio natrag da ga pronađe. Uskoro je doznao da je Ladislava je u dogovoru s njegovom majkom, kraljicom Elizabetom, oteo ban Joakim Pektar i sklonio ga u Koprivnicu. Tijekom potrage za kraljevićem, kralja Stjepana svladala teška bolest te je uskoro preminuo.[5] Iza sebe je ostavio sinove Ladislava i Andriju, te kćeri Katarinu, udatu za srpskog princa Stefana Dragutina, Elizabetu, napuljsku kraljicu Mariju i Anu.

kralj.jpgIzvor: hr.wikipedia.hr

Kraljica Elizabeta 

Kad je Stjepan imao oko 5 godina, otac Bela IV. dao ga je okruniti za tzv. „mladog kralja“ (lat. rex junior). To je u srednjem vijeku bila česta pojava u Hrvatsko-ugarskom Kraljevstvu, a i u nekim drugim europskim državama, jer su tako očevi osiguravali svojim sinovima nasljeđivanje kraljevske titule.

Vrlo je zanimljivo da se Stjepan V. oženio jednom Kumankom, čije je ime bilo Elizabeta, a koja je vjerojatno bila kći kumanskog kana Kutena (Köten, Kutan). Naime, Kumani su bili nomadsko pleme koje je došlo iz Azije i naselilo se prvo na istoku Europe, a zatim i u Ugarskoj u vremenu oko mongolske invazije. Kumani su bili saveznici Bele IV. u borbi protiv Mongola, pa je to prijateljstvo zapečaćeno i spomenutom ženidbom na visokoj razini.

Elizabeta Kumanka postala je tako hrvatska i ugarska kraljica. Rodila je svom suprugu Stjepanu V. budućeg kralja Ladislava IV. s nadimkom „Kumanac“ i još nekoliko kćeri (dvije su postale udajom čak i srpske kraljice).  (dnevno.hr)

Kraljica Gertruda od Meranije
Bila je majka sv. Elizabete Ugarske i vrlo poznatog kralja Bele IV. Arpadovića.
Gertruda je postala hrvatsko-ugarskom kraljicom udajom za kralja Andriju II. Arpadovića, osobito poznatog po križarskom pohodu i po Zlatnoj buli koja je jamčila prava sitnom plemstvu. Vrlo je zanimljivo bilo Gertrudino podrijetlo. Naime, otac joj je bio Bertold IV. od Andechsa, markgrof Istre i Kranjske te vojvoda od Meranije, a njegova je dinastija bila njemačkog podrijetla (nazvana je po mjestu Andechs u današnjoj Bavarskoj, tridesetak kilometara jugozapadno od Münchena). Bertold IV. od Andechsa naslijedio je titule markgrofa Istre i Kranjske, a od cara Fridrika Barbarosse dobio je titulu vojvode od Meranije, koja se vjerojatno odnosila na dio današnjeg hrvatskog teritorija.
Gertruda od Andechs-Meranije ne samo da je rodila sveticu (spomenutu sv. Elizabetu Ugarsku), nego joj je i jedna sestra bila svetica. Bila je to sveta Hedviga Šleska, koja je također bila kći spomenutog Bertolda IV. od Andechsa. Nadalje, jedna je Gertrudina sestra postala čak i francuskom kraljicom (Agneza od Andechs-Meranije).

Kraljicu Gertrudu ubili su na današnji dan ugarski plemići na području gorja Pilis, sjeverno od Budima. U to je vrijeme njen suprug kralj bio odsutan na bojištu, a kraljicu su urotnici ubili navodno tijekom lova. Njeno tijelo zatim je navodno rastrgano (bila je, po svemu sudeći, vrlo nepopularna). (dnevno.hr)

Ban Joakim Pektar
Joakim Pektar bio je ban cijele Slavonije (? – kraj Steničnjaka, IV. 1277). Podrijetlom iz plemićkoga roda Gut-Keled. Sin Stjepana, bana cijele Slavonije i kapetana Štajerske. God. 1263. bio je vrhovni peharnik Bele IV. Arpadovića, a 1270. postao je banom cijele Slavonije. Od 1271. bio je knez Splita. Zbog sukoba s kraljem Stjepanom V. Arpadovićem, koji je kulminirao otmicom prijestolonasljednika Ladislava, bio je 1272. smijenjen s banske dužnosti. Kada je nakon smrti Stjepana V. (VIII. 1272) kraljem postao maloljetni Ladislav IV. Kumanac, zajedno s kraljevom udovicom Elizabetom preuzeo je upravljanje kraljevstvom. Od 1272. ponovno je bio na dužnosti bana cijele Slavonije, a pošto je potkraj iste godine bansku čast preuzeo Matija Csák, Joakim je postao magistrom tavernika. God. 1274. pridružio se pobuni ugarskih i slavonskih velikaša protiv kralja Ladislava IV. Kumanca pa je nakon poraza bio lišen svih časti. Ali već 1275. pomirio se s kraljem i postao njegovim prvim savjetnikom, a u ljeto 1276. ponovno je bio postavljen za bana cijele Slavonije. Nastojao je kralja Ladislava pridobiti za savez s Rudolfom I. Habsburškim protiv češkog kralja Otakara II. Najveći njegovi protivnici bili su Babonići i Gisingovci. Poginuo je u sukobu sa Stjepanom III. Babonićem. (enciklopedija.hr)


LITERATURA:

  • Šišić, Ferdo, Pregled povijesti hrvatskog naroda I dio, Marjan tisak, Split, 2004. ISBN 953-214-197-9
  • Klaić, Vjekoslav, Povijest Hrvata I, Zagreb, 1980.
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.