Pavlinski samostan Svih Svetih u Pavlin Kloštru

Izvor: mocco.ws/min-kulture.hr
s5vFotografija izvor: mocco.ws

Pavlin Kloštar je naselje u sastavu općine Kapela u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. Naziv naselja potiče od pavlinskog samostana (Klostar) prevedeno s njemačkog jezika, koji se nalazio u blizini naselja. Arheološko nalazište „Pavlinski samostan Svih Svetih-Streza“ nalazi se sjeverozapadno od sela Pavlin Kloštar, u dolini koju omeđuju dva potoka koja zatvaraju pravokutni prostor samostanskog sklopa.

Utvrđeno je da je po osi sjever – jug samostan bio dugačak oko 70 m. Kako nije utvrđen zapadni zid samostanskog sklopa, širina, os istok – zapad od oko 50 m može se pretpostaviti prema konfiguraciji terena. Istočni vanjski zid samostanskog sklopa temeljen je grubim klesanim vapnencem s obilnim korištenjem žućkastog veziva sitnijeg granulata. U gornjoj zoni zidan je opekom, dok je unutrašnjost zida ispunjena sitnim lomljencem, vezivom i zemljom. U zoni temelja sačuvan je i južni vanjski zid samostanskog sklopa. Crkva je izgrađena u skladu s uzusima gradnje propovjedničkih redova kao jednobrodna građevina čija je longitudinalnost dodatno naglašena podjednakim dimenzijama pravokutne lađe i poligonalno zaključenim svetištem. Milan Kruhek u svojem radu “Povijesno – topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj” piše kako se radilo o pravom mjestu za smještaj pavlinskog samostana. Prema sačuvanim ostatcima radi se o jednom od najvećih pavlinskih samostanskih sklopova u Slavoniji, izgrađen u predosmanlijsko doba. U najstarijim ispravama javlja se ime posjeda Streza, a na dijelu tog posjeda darovatelj Ivan Bišenski osniva oko 1364. godine pavlinski samostan. Prva isprava koja spominje već sagrađeni samostan i crkvu Svih Svetih datirana je 9. travnja 1379. godine. Ostaci na terenu, pogotovo crkve svojom  veličinom, sugeriraju da je to možda druga faza izgradnje samostana, kada su pavlini za takav pothvat stekli odgovarajuću gospodarsku podlogu. Cijeli je sklop bio utvrđen obrambenim sistemom zidova i kula, prokopanim jarkom i vodama potoka sa sjeverne i južne strane. 

s2vFotografija izvor: mocco.ws

Naselje Streza, danas Pavlin Kloštar, je bilo jedno od najstarijih i najznačajnijih mjesta ovog kraja u srednjem vijeku, poglavito zbog pavlinskog samostana, ali i zbog velikaških porodica od kojih je najpoznatija – Besseney (Bisen) ili Bissenus de Streza.
Žena hrvatsko – slavonskog Bana Petra Keglevića, Barbara Strezzsemley je bila članica ove porodice, a Ivan Besseney je utemeljio samostan s crkvom “Svih Svetih“.
U XIII i XIV stoljeću Streza je pripadala Rovišćanskoj župi u tadašnjoj Križevačkoj županiji. Poznavanjem konfiguracije terena i po priči starijih mještana, kao i zbog ostataka nasipa, jedino logično objašnjenje je da je samostan bio okružen vodom ili je barem bio na obali umjetnog jezera koje je nekada ovdje postojalo, a ta voda je ujedno služila za pokretanje vodenice o čijem postojanju također svjedoči usmena predaja. Kraljevim poklonom i kasnijim darivanjima samostan postaje središte velikog crkvenog posjeda koje postaje jedno od bogatijih na ovim prostorima.
Prema odredbi priora Pavla izrađen je 1477. godine urbar koji određuje sve odnose između samostanskih podanika i uprave samostana. Urbar uređuje i odnose koji proistječu od nemirnih vremena kada opasnost od osmanlija ugrožava mirnu obradu zemlje.
Urbar, tako, određuje koje je darove i kada svaki kmet morao dati samostanu, koje poslove i koliko nadnica su kmetovi morali obaviti na samostanskom zemljištu, ali i to da konjanici i pješaci moraju pregledati polje i štititi kmetove tijekom rada.
Osmanlije poduzimaju pljačkaške pohode u ove krajeve iz porobljenog dijela Bosne već krajem XV stoljeća, pljačkaju i uništavaju sela, te odvode porobljeno stanovništvo.
Zbog odvođenja u robstvo ili bijega iz opasnog područja broj stanovnika se uvelike smanjuje. Svi ovi događaji, kao i nemogućnost efikasne obrane (najbliže utvrđene postaje sa stalnim vojničkim posadama su bile kilometrima udaljene) dovode do propadanja samostanskog imanja i potpunog rušenja samostana i crkve 1538. godine.
Pavlini sa svom dokumentacijom i pokretnom imovinom bježe u Lepoglavu, a narod je prepušten sam sebi.
Preostalo stanovništvo i novopridošli Vlasi koriste ostatke samostana za vlastite potrebe, tako da od nekadašnje moći i slave ostaju samo temelji koje je prekrila šuma i debale naslage zemlje.

s4v

s6vFotografije izvor: mocco.ws

Prva skupina doseljenika uskoka, koji sebe nazivaju Vlasi, dolazi u Strezu 1542. od Žumberka, ali se ne zna otkuda zapravo potječu i miješa se s lokalnim stanovništvom. Ti uskoci – Vlasi pristupaju vojničkim postrojbama novoosnovane Vojne krajine, a zauzvrat dobivaju imanja i posjede, ali i druge privilegije koje su potvrđene Vlaškim Statutima 1630. godine. Potpisivanjem mira u Srijemskim Karlovcima 1699. prestaje neposredna  opasnost od Osmanlija, a vojna granica tijekom XVIII stoljeća dobiva novu ulogu i postaje sanitarni carinski koridor, a s vremenom je centralna austrijska vlast pretvara u veliku vojarnu iz koje po potrebi uzimaju jeftinu vojsku za svoje ratove.
Streza potpada pod Đurđevačku graničarsku pukovniju u kojoj je kao Natporučnik službovao i otac Ferde Rusana.

Jedna od legendi govori o nekoj veleposjednici Pauli zbog koje su neki mještani, greškom, nazivali ovo mjesto Paulin Kloštar, a zanimljiva je priča o kamenoj skulpturi koze koju su seljaci koristili kao uteg prilikom obrade zemlje i selili je od njive do njive godinama. Jednog dana došao je nepoznati konjanik, odvrnuo rog, istresao zlatnike i odjahao u nepoznatom pravcu. Kamena koza, također, nije sačuvana – vjerojatno su je ljuti seljaci razbili vidjevši kakvo bogatstvo su izgubili zbog svog neznanja i naivnosti. Nažalost osim temelja pavlinskog samostana, čije je otkapanje počelo 2006. godine, nekoliko legendi i pripovjesti sačuvanih usmenom predajom i naziva nekih njiva (Kaluđerica i Sveta Marija), te arhivske građe koje su sačuvali sami Pavlini, nije ostalo ništa da svjedoči o tim vremenima.

KARTA PAVLINSKIH SAMOSTANA

 


LITERATURA
KULTURA PAVLINA, Milan Kruhek  “Povijesno – topografski pregled pavlinskih samostana u Hrvatskoj”
Ovaj unos je objavljen u Samostani i označen sa , , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.