Cehovi

Izvor: enciklopedija.hr
he2_0259Zastava zagrebačkog tesarskog ceha, 1770.

Cehovi (srednjovisokonjem. Zeh[e]: družina), srednjovjekovne obrtničke udruge koje su imale zadatak da unapređuju i štite interese obrtnika određenih obrta (tur. esnafi). S procesom razvoja srednjovjekovnih gradova i građanskog staleža uopće, gradsko obrtništvo zauzimalo je u gospodarstvu i u cijelome društvu poseban položaj, koji su često ugrožavali gradski patricijat i neobrtnički slojevi, pa i trgovci. Početak cehova pada u XII. i XIII. st., u doba razvoja i procvata gradova. Gradovi su nastojali da za potrebe građanstva upotpune svoj obrt pa su povlasticama privlačili strance obrtnike, kao i slobodne i poluslobodne ljude s posjeda svjetovnih i duhovnih velikaša. Oni su u gradu stjecali pogodnosti kakve nisu imali na izvangradskim posjedima, ponjaprije izjednačenje s ostalim građanima. Iste zadatke i sličnu organizaciju kao i cehovi imale su često crkvene bratovštine. Nad cehovima su postojale nadzorne vlasti, redovito gradska vijećnica (u autonomnim komunama), a gdje njih nije bilo, nadzor su obavljali svjetovni ili crkveni gospodari grada. Katkad su cehovi činili saveze i zajednički istupali u važnijim pitanjima.

Obrtnici su udruživanjem u cehove stjecali sigurnije uvjete života i opstanka. Ostarjelim, bolesnim i siromašnim članovima pružala se pomoć, a umrlima se priređivao dostojan ukop. Cehovi su sami odlučivali o primanju novih članova. Svaki ceh imao je svoje povlastice, statute, koje im je dodjeljivala gradska uprava ili vladar. Cehom je upravljao starješina odabran na godinu dana. Izbor se obavljao na cehovskoj skupštini, kojoj su morali prisustvovati svi članovi ceha. Osim starješine, birao se otacmeštar, koji je nadzirao kalfe, bijarmeštar, koji je pozivao na sastanke, i mladi cehmeštar, koji je nadzirao članove ceha. Uza statute, najvažniji cehovski predmet bila je škrinja u kojoj su se čuvale isprave, cehovske knjige, novac, pečatnjak i cehovska tablica.

Članovi ceha imali su i obveze prema Crkvi. Svaki je ceh imao sveca zaštitnika, čiji je oltar u crkvi morao održavati, a na svečev blagdan ceh se imao okupiti na svečanoj misi. Na tijelovskim procesijama ili kojom drugom zgodom cehovi su nastupali u povorci pod svojim zastavama.

Unutar ceha odvijala se stručna izobrazba budućega majstora. Šegrt se primao u nauk na tri do pet godina. Nakon dovršenog naukovanja postao bi članom društva kalfi i odlazio bi na trogodišnje putovanje radi stručnog usavršavanja. Po povratku je mogao biti primljen u ceh, ali se morao dokazati izradbom majstorskoga rada.

Kalfe (djetići, mladenci) imali su unutar cehovske organizacije svoja društva. Između sebe birali su na godinu dana dekana, koji je bio posrednik između djetića i cehovskih starješina. Nadzirao ih je otacmeštar, a u njegovoj su kući odsjedali djetići na putovanju. Kod njega se čuvala djetićka škrinja s pravilima, popisima djetića i novcima od raznih djetićkih priloga. Pravilima je bila propisana tjedna plaća, a radili su 17 do 18 sati dnevno. Proizvedenu robu prodavali su na sajmovima, podučavali su šegrte i brinuli se za bolesne članove.

Raspadanje cehova počinje s razvojem tvorničke proizvodnje, napose u XIX. st., ali već i prije, jer su cehovi počeli kočiti napredniju i jeftiniju proizvodnju i postali smetnjom gospodarskom razvoju, pa su ih pojedine države počele ukidati.

U Hrvatskoj nakon provale Tatara kralj Bela IV. osniva slobodne kraljevske gradove, u koje se uz ostalo stanovništvo naseljavaju i obrtnici. Od XIII. st. obrtnici se u gradovima, jednako sjeverne i južne Hrvatske, okupljaju u bratovštine, koje imaju vjerska i strukovna obilježja, ali koje su se razvile u različitim uvjetima i s različitim oblicima organizacije. Obrtnici zagrebačkoga Gradeca osnovali su u XV. st. prve cehove (krojači 1447., postolari, krznari, uzdari i remenari 1466). Slijede ih u XVI. st. obrtnici Križevaca i Varaždina, a u XVII. st. obrtnici Koprivnice.

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.