Srednjovjekovna cesta Modruš-Senj

Stjepan Szavits Nossan
Izvor: Ceste Karlovac-Senj od najstarijih vremena do sredine XIX. st, Senjski zbornik Vol.4 No.1, 1970.
cesta1.jpgDio ceste koji spaja Modruš i samostan sv. Nikole, ispred kuće u Modrušu 31 © Darko Antolković

Kroz cijeli srednji vijek, pa do druge polovine XVIII stoljeća, postojao je stari trgovački put koji je od Zagreba odnosno Karlovca preko Modruša, Kapele i Vratnika vodio u Senj. Taj je put bio loš i neprohodan za kola, pa se roba prenosila mulama i konjima, dok su putnici jašili. Ovaj se put spominje već u XIII stoljeću pod imenom »via regis«, »via publica«, »via magna« i sl.

kuća.jpgIspred kuće u Modrušu 31  © Darko Antolković
kamen.jpgFotografija  © Darko Antolković
cesta.jpgFotografija  © Darko Antolković

Ovaj je put od Zagreba, prešavši Savu brodom, proslijedio preko Stupnika na Jasku te kroz Draganičku šumu do Dubovca, gdje se dijelio na dva smjera. Put za Senj išao je od Dubovca dolinom Mrežnice, prešao zatim blizu Zvečaja u dolinu Dobre kod Lipe, te vodio dalje preko Tounja i Skradničkod sedla do Hreljina na ogulinskom polju, a odanle preko Modruša, Velike Kapele i Vratnika na Senj.

Točnijih podataka o trasi tih puteva nemamo jer u ono doba još nije bilo nikakvih mapa, a osim toga nisu ovi putevi bili pravilno građeni, već su imali obilježje poljskih ili seoskih staza, a često puta su i mijenjali svoj smjer ili trasu: u kišno i zimsko doba bili su na dugim potezima neprohodni. Trgovina i promet oživjeli su ponovo za vrijeme krčkih knezova Frankopana. Ugovori što su ih oni sklopili sa Venecijom i drugim dalmatinskim gradovima, a koji su pružili razne povlastice mletačkim trgovcima, kao i uredbe o trgovanju u Senju, Vratniku, Brinju i Modrušu, dokazuju da se u to vrijeme odvijao živahan trgovački promet na starom putu između Senja i Modruša. Da je ovaj put imao i znatno međunarodno značenje, pokazuje okolnost da su njime u više navrata prolazile kraljevske povorke i visoka izaslanstva iz dalekih zemalja.

Kako je put pješke ili na konju preko strmina Velike Kapele, koja se u ono vrijeme zvala »Gvozd«, bio vrlo mukotrpan pa i opasan, podigao je Ivan V. Frankopan oko g. 1400. na šumovitoj sjevernoj padini Velike Kapele uz stari put pavlinski samostan sv. Nikole sa crkvom. Taj je samostan kroz stoljeća služio kao sklonište putnicima i tzv. turmarima koji su gonili natovarene konje i mule. U starim hrvatskim spisima i ispravama taj se samostan zove »Sv. Mikula na Gvozdi«, a postojao je više ili manje do reformi Josipa II, kada je dokinut. Na slici grada Modruša s početka XVII stoljeća, koji je izradio carski vojni inženjer Ivan Pieroni a kasnije precrtao carski inženjer Martin Stier, vidi se stari put koji je išao podno grada Modruša, te se pod brdom Kocelj dijelio u dva kraka: jedan je krenuo južno prema samostanu sv. Nikole i na vrh Kapele, a drugi istočnim smjerom prema Donjem Modrušu i Plaškom. Na nekom drugom nacrtu Martina Stiera iz polovine XVII stoljeća vidi se stari put koji se kod grada Zvečaja spuštao u dolinu Mrežnice. To je bio dio trgovačkog puta koji je od Karlovca preko Generalskog stola, Čakovca, Modruša, Kapele, Jezerana, Brinja i Vratnika išao na Senj. Poslije frankopanskih vremena i pod utjecajem stalne turske opasnosti nastao je opet zastoj u trgovini i prometu na ovom starom putu, koji je postao sve više zapušten i koncem XVII stoljeća gotovo neprohodan. Ovaj put nije nastao građevnim radovima nego se pretežno razvio iz primitivne brdske staze koja je planinskim terenom išla uzduž i poprijeko, obično vrlo velikim strminama prolazeći kroz pojedina naselja i zaselke. Na tom putu nije bilo ni nasipa ni usjeka, ni potpornih zidova, a jedini primitivni objekti bili su duboko u kotlini položeni stari niski kameni most preko Tounjčice kod Zdenca, te kameni most preko potoka Radetića u Brinju, koji se spominju u starim spisima.

Ovaj stari trgovački i jahaći put, sišavši sa Vratnika kroz Senjsku dragu, ulazio je u grad Senj kroz tzv. »Gornja vrata«., uzani otvor u gradskim zidinama uz južni dio Kaštela, kraj tzv. »Filipove Kule«.

 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s