Putovanje skandinavskog kralja Erika VII. Pomeranskog kroz Hrvatsku 1424.-1425.

Mladen Ibler
Izvor: Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, No.39 Lipanj 2001.

senj

Erik se u pratnji svojih vitezova i velikaša uputio iz Budima na jug, kako bi putem preko Hrvatske, Dalmacije, Mletaka i Dubrovnika ostvario svoju namjeru o hodočašću u Svetu Zemlju. Kralj Žigmund pratio ga je na konju osam milja u pravcu Balatonskog jezera, do gradića Stuhlweissenburga (danas Szekesfehervar u Mađarskoj).16 Kralj je putovao tadašnjim cestama, koje su bile u uporabi još od rimskih vremena. Putujući prema jugu prešao je u Hrvatsku, na područje koje je bilo pod vlašćuu grofova Celjskih, te vjerojatno preko Varaždina nastavio do Zagreba. Od dvaju najprometnijih putova između Ugarske i Hrvatske, u 15. stoljeću na zapadnom području bila je najvažnija stara Rimska cesta poznata pod imenom magna via ad Zagabria. 17  Od Zagreba prema Jadranskoj obali u to je vrijeme jedan od najsigurnijih putova bio stari trgovački put prema Senju, magna strata a Modrus – cesta koja je prolazila uz Frankopansku utvrdu i dvorac Modruš, čije se ime nalazi i u naslovu te najmočnije hrvatske plemićke obitelji (Segne, Wegle et Modrusse comites).

Južnije, na vrletnom putu Kapelskog sedla, krčki je knez Ivan Frankopan dvadesetak godina ranije podigao samostan posvećen zaštitniku svih putnika – sv. Nikoli (Sv. Mikula na Gvozdu), koji je predstavljao značajnu zaštitu i konačište za brojne putnike između Primorja i unutrašnjosti Hrvatske. 18 Vjerojatno se Erik Pomeranski, prolazeći ovom cestom, odmorio ili prenočio u Modruši, o čemu, međutim, nemamo podataka. Istim je putem, ali u suprotnom smjeru, na povratku iz novigradskog zatočeništva godine 1387. prolazila i Marija Anžujska, supruga kralja Žigmunda. 19 Erik Pomeranski stigao je u Senj, sjedište njegova gospodara i bana Dalmacije i Hrvatske, kneza Nikole IV. Frankopana negdje sredinom srpnja 1424. Iz Senja, tada najvažnije luke na sjevernom Jadranu, poslao je dvojicu svojih poslanika u Mletke. Oni su stigli tamo 31. srpnja s kraljevom zamolbom mletačkom Senatu da mu se dozvoli prolaz, iznajmi opremljena galija za put u Svetu Zemlju, te za potrebe putovanja posudi ništa manje nego deset tisuća zlatnika. Već istog dana Senat je donio odluku da se zamolbi danskog kralja – vladara Kalmarske Unije, tada po prostoru najveće europske države – izađe u susret. 20  O pozajmici novca, međutim, nije bilo spomena, te ćemo kasnije vidjeti da se kraljevoj molbi tek djelomično izašlo u susret. Na vijećanju drugog dana, dne 1. kolovoza 1424. Senat je donio odluku da se gostu Nikole Frankopana, kralju Eriku, u Senj pošalje šest mletačkih poslanika: Andrea de Bernardo, Piero Zeno, Nicolo Arimondo, Alvixe Vernier, Zian Tiepolo i Piero Pixiani. Odlučeno je da se pod zapovjedniπtvom kapetana Francessa Minia – capitano delle Gallere di Quarnero – opreme dvije galije – jedna za kralja, a druga za senjskog kneza Nikolu, kojima će se iz Senja u Mletke dovesti ova dva ugledna gosta sa svojom pratnjom. 21 Za to je vrijeme kralj Žigmund i dalje iskazivao pozornost i brigu za sigurnost svog bratića, kralja Erika. Očituje se to u pismu Dubrovčana, upućenom Žigmundu koncem kolovoza, u kojem mu šalju izvješće o sigurnosti plovidbe na njihovom području. 22 Moglo bi se pretpostaviti da je Žigmund imao neke dublje, možda i političke razloge zbog kojih mu je bilo stalo da se kralju Eriku ne dogodi ništa neugodnoga na njegovu putu. Skandinavski je kralj – grandissimo signor de Dacia, Sovercia e Norvegia – u međuvremenu doplovio iz Senja u Mletke 23. kolovoza 1424. s pratnjom od pedesetak ljudi, od kojih 25-30 velikaša i vitezova. Dio pratnje i navodno 1000 konja ostavio je u Senju. Na posebnoj galiji koja ga je pratila, u Mletke je istovremeno stigao i knez Nikola Frankopan sa svojom pratnjom i poslugom, ukupno oko 200 ljudi. Kralju je stavljena na raspolaganje palača vojvode od Ferrare 23 (kasnije Fondaci dei Turco, danas Museo Civile), 24 a knezu Nikoli – el signor de Segna, ili el Conte de Segna – kako ga nazivaju mletački izvori, palača Carla Malatesta de Rimini. 25 Prema zapisima Morosinija, doček i boravak kralja Erika Pomeranskog i kneza Nikole s njihovom pratnjom bilo je nešto najsvečanije i najraskošnije što je bilo viđeno u Mlecima do tog doba. Značajnije je, međutim, to da je Erik vodio političke razgovore s duždem Francescom Foscarijem (loquendo cum Serenissimo Duce) u vezi sukoba između Mletačke Republike i kralja Žigmunda. Ne spominje se je li i ban Dalmacije i Hrvatske Nikola Frankopan pri tome imao neku ulogu, ali je za vjerovati da je imao priliku skandinavskog kralja za vrijeme njegova boravka u Senju iscrpno izvijestiti o političkoj situaciji u Dalmaciji. Nekoliko godina ranije (1420), Mletačka Republika oduzela je Žigmundu ne samo ostatak Istre i Furlanije, već i ostatak Dalmacije – Trogir, Split i južne otoke.

16 Wilhelm Altmann, Eberhart Windeckes Denkwurdigkeiten zur Geschichte des Zeitalters Kaiser Sigmunds. Berlin, 1893: 190-191.
17 Lovorka Čoralić, Put, putnici, putovanja – ceste i putovi u srednjevjekovnim hrvatskim zemljama. Zagreb: AGM, 1997: 53, 114, 154, 205 etc.
18 V. Klaić, Povijest Hrvata: 41.
19 Lovorka Čoralić, Put, putnici, putovanja: 53, 114, 154, 205 etc.
20 L. C. O. Vangensten, ≈Erik af Pommern«: 73.
21 L. C. O. Vangensten, ≈Erik af Pommern«: 78-79.
22 J. Gelcich i L. Thallóczy, Diplomatarium«: 298-300.
23 L. C. O. Vangensten, ≈Erik af Pommern«: 80.
24 T. Dahlerup, Danmarks Historie: 60.
25 L. C. O. Vangensten, ≈Erik af Pommern«

 

 

 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s