Kolomanova krunidba zanimljiva i europskim fondovima

Izvori: Grad Biograd na Moru, biogradnamoru.hr i enciklopedija.hr

koloman1

Fotografija: enciklopedija.hr

 

Projekt “Prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman” pokrenut je u zajedničkoj suradnji “Bijelih gradova”: Szekesfehervara (Mađarska), Alba Iulia (Rumunjska) i Biograda na Moru. Riječ je o multinacionalnom projektu kojim se predviđa revitalizacija krunidbe prvoga hrvatsko-ugarskoga kralja Kolomana iz 1102. godine, te istraživanja tadašnjeg kraljevskog grada, Biograda koji je bio rezidencija Kolomana i njegova sina Stjepana.

Gradonačelnici hrvatskog, mađarskog i rumunjskog „bijelog grada“, Biograda na Moru, Szekesfehervara i Alba Iulije, svečano su potpisali sporazum o suradnji i prijateljstvu s ciljem uspostavljanja međusobnih kulturnih i društvenih odnosa i poticanja razvoja lokalnih zajednica. Ovim sporazumom gradonačelnik Biograda Ivan Knez, Szekesfehervara Andras Cser-Palkovics i Alba Iulije Mircea Hava, postavili su temelje za realizaciju konkretnih projekata na području kulturnih djelatnosti, projekata sufinanciranih sredstvima europskih fondova te jačanju društvenih i kulturoloških veza između ova tri grada. Ovim sporazumom stječu se uvjeti za pripremu međunarodnog projekta „Prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman“ financiranog iz izvora EU fondova. Projektom „Prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman“ obnovila bi se spomenička baština nekadašnjeg benediktinskog samostana sv. Ivana Evangelista u staroj jezgri Biograda na Trgu Brceu. U ondašnjem samostanu okrunjen je 1102. godine prvi hrvatsko-ugarski kralj Koloman na temelju ugovora Pacta conventa. Istražila bi se Kolomanova krunidba i mjesto njegova pokopa budući da povjesničari još nisu sasvim razjasnili gdje je Koloman pokopan: U Biogradu, Zadru, Szekesfehervaru ili negdje drugdje.

Kralj Koloman

Koloman, ugarski kralj od 1095., hrvatsko-ugarski kralj od 1102 (?, prije 1074 – ?, 3. II. 1116). Sin ugarskog kralja Geze I. Arpadovića. Njegov ujak kralj Ladislav I. Arpadović bio mu je namijenio svećeničku karijeru pa je prije 1092. bio postavljen za biskupa Velikoga Varadina. God. 1093., nakon sukoba Ladislava s papom Urbanom II., otišao je u Poljsku, ali se na Ladislavov nagovor vratio i preuzeo ugarsko prijestolje. Nastavljajući Ladislavovu politiku osvojio je preostale dijelove Slavonije, a nakon pobjede nad hrvatskim kraljem Petrom na Gvozdu 1097. nastavio je osvajanje Hrvatske do Jadranskoga mora. God. 1099. napustio je Hrvatsku te se vratio u Ugarsku, koju su napali Rusi i Kumani. God. 1102. ponovno se okrenuo politici prodora na jug pa je, kako je zabilježeno u Kartularu samostana sv. Marije u Zadru, u Biogradu bio okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Od tada se u ispravama titulirao kao rex Ungarie, Croatie et Dalmatie. Iste je godine, prema tumačenju starije hrvatske historiografije, potpisao sporazum s predstavnicima 12 hrvatskih plemena (pacta conventa). God. 1105., zahvaljujući potpori Bizanta te slabljenju Venecije, njegovu je vlast priznala dalmatinska prijestolnica Zadar, o čemu svjedoči kameni natpis na zvoniku crkve sv. Marije, koji je podignula opatica Vekenega. Njegovu su vlast priznali 1105–07. Trogir, Split, Osor i Krk, dok je Rab bio osvojen. Zbog dobrovoljne predaje 1107. Trogiru je dodijelio povlastice (Trogirski privilegij). Vodio je prijestolne borbe s bratom Almošem, kojega je dao zatvoriti zajedno sa sinom Belom II. Slijepim, a kraljem Hrvatske i Dalmacije proglasio je svojega sina Stjepana II. Arpadovića. Kako je izgubio potporu Bizanta, oslabila je njegova vlast u Dalmaciji pa je 1115. mletačka vojska opsjela Zadar, Rab i Biograd.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s