Topografija zemljišnih posjeda zagrebačkih biskupa prema ispravi kralja Emerika iz god. 1201.

Dr. Lelja Dobronić
Izvor: (c) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, DiZbi.HAZU, 2018
zag.jpgFotografija © Darko Antolković

U potvrdi, kojom kralj Emerik na molbu zagrebačkog biskupa Dominika 1201. god. (1) potvrđuje sva imanja »que monasterio Zagrabiensi devota contulit antiquitas«, na prvom su mjestu opisane granice zemalja oko Zagreba, koji to »zaslužuje po dostojanstvu«, naime kao sjedište biskupije. Opis granica u originalu glasi:

Primum igitur tractatum (racione dignitatis vendicat Zagrabia, cuius prima meta incipit in loco qui dicitur Kerec ad rivum Circuniza; inde dirigitur versus meridiem ad arborem populeam cruce signatam. Hine protenditur per signa usque fluvium Sanza, iuxta quem erigitur meta de terra, inde itur ad populum signatam, illinc ad fluvium Sawa ad arborem nucis signatam, ibidem etiam preminet meta terra, de hine gradiens per cursum Sawa pervenit ad rnolendiurn episcopate, quo rivulus qui dicitur Tornewa influit flumen Sawa; illinc versus septemtrionem itur ad arborem platani signatam, iuxta quam stat meta de sespite dividens terrain ecclesie a terra cuiusdam hominis Cena nomine; illinc dirigitur per silvam usque quercum ad metam renovatam. De hine protenditur per campum ad vinitores regis et metam de cespite. Illinc per silvam dirigitur ad rivum maioris Blisna, a quo usque ad alium rivulum, qui minor Blisna dicitur, terra episcopalis quatuor aratris contenta protenditur. Item a maiori Blisna versus septemtrionem dirigitur ad villam ecclesie, quam tenuit Baranus decanus. Inde protenditur per vallem usque ad metam Turpigna, ubi renovata est meta. Inde vero per magnum montem ad magnam stratam, ibi renovata est meta in arbore pomorum. Deinde tendit per vallem ad fluvium Deze, qui in fine montis Ixes influit fluvium Circunizam, qui fluit per Zagrabiam«.

Pokušat ćemo ubicirati i objasniti lokalitete, kojima je označena granica biskupskog posjeda oko Zagreba, i to redom, kako dolaze u spomenutoj ispravi:

Kerec je mađarizirani oblik riječi Gradec (Greeh), a ime je srednjovjekovne gradske općine, koja se nalazila na mjestu današnjeg Gornjeg Grada u Zagrebu (2).

Circuniza (rivus) također je mađarizirani oblik hrvatske riječi Cirkvenica (crkveni potok) (3). To je stariji naziv potoka Medvešćaka, koji je u svom srednjem toku tekao kao i danas kroz selo Kraljevec (kod Šestina), istočno od sela Mlinovi i zatim kroz Ksaversku dolinu. Južno od Zvijezde tekao je do 1897. god. kroz Kožarsku (danas Medvedgradsku) i Tkalčićevu ulicu, sjeverno i istočno od današnjeg Trga Republike, kroz Jurišićevu ulicu i dio Palmotićeve, gdje je skretao na istok, i zatim između Trga žrtava fašizma i Marticeve ulice u jugoistočnom pravcu preko Sigečice otjecao u Savu, odnosno savski rukav.

Sanza (fluvius) vjerojatno je iskrivljeni oblik riječi Savica, koja bi označivala koji rukav ili pritočić Save, što možda danas i ne postoji, jer je Sava u revativno kratko vrijeme mnogo mijenjala tok. Taj isti »rivus« (odnosno »rivus« topografski na istom položaju) spominje se 1242. god. (4) u »zlatnoj buli« Bele IV. općini gradečkoj pod imenom Zoysca, što je nesumnjivo krivo pročitani naziv Zawycha, koji dolazi u potvrdi tih privilegija 1266. god. (5, 6).

Sawa (fluvius, flumen) po mišljenju geologa tekla je nekad po svoj prilici tamo, gdje su se nalazili rukavi Savišće i Struge, sve dok nije u ovom stoljeću prokopan kanal do Ivanjarijeke. Tome bi odgovarala činjenica iz isprave od 1201. god. da rivulus

Tornewa (Trnava) — koji danas svršava u ostatku Savinog rukava Savišće — utječe u rijeku Savu.

Terra hominis Cena nomine (Cemna zemlja) — pretpostavivši, da je Tkalčićevo i Smičiklasovo mišljenje točno (7) — ležala je oko današnjeg sela Čulinca istočno od potoka Trnave, a baš u tom predjelu možemo je tražiti i na osnovu citirane isprave.

Silva (šuma) mogla bi označivati današnju Dubravu, i to vjerojatno njezin dio sjeverno od glavne ceste, između Maksimira i naselja Dubrave.

Vinitores regis (kraljevi vinogradari). Do danas nije istraženo, koji su to bili ni gdje su se nalazili. Sudeći po tekstu isprave iz 1201. god. njihovo je područje moglo biti nekako u pravcu između Dubrave i sela Dol ja, istočno od potoka Blizneca i Gornjeg Bukovca.

Maior Blisna (rivus) nesumnjivo je potok, danas zvan Bliznec, dok će rivulus minor Blisna biti možda kakav njegov pritočić, koji je možda i presahnuo.

Villa ecclesie quam tenuit Baranus decanus (crkveno selo, koje je prije posjedovao dekan Baran). Nije isključeno, da se pod tim misli seoce Biškupec sjeverno od Remeta (8); položaj bi mogao odgovarati i prema opisu granica iz 1201. god.

Meta Turpigna — danas nepoznato.

Magnus mons (veliko brdo) vjerojatno je brijeg (396 m.) iznad sela Dolja, što možemo zaključiti prema Kneidingerovoj karti zagrebačkog gradskog teritorija iz 1766. god (9) Tu gradski teritorij (koji stoljećima gotovo nije mijenjao svoj opseg) sjeverno od Dolja baš na tom brijegu graniči sa zemljištem remetskih pavlina, koje je — kako se razabire iz citirane isprave — 1201. god. pripadalo zagrebačkoj crkvi.

Magna strata (velika cesta) bila bi cesta, što od Gračana vodi kroz Dolje i Bačun u Markuševac, a za koju se predpostavlja, da potječe iz rimskih vremena (10). To bi potvrđivao i sam njezin naziv (magna strata), kojim su se češće u srednjem vijeku označivale rimske ceste (na pr. 1217.). (11, 12)

Deze (fluvius) očigledno je ime potoka, koji danas narod zove Gračanac, a teče kroz Gračane. Da se radi baš tom potoku, možemo nesumnjivo zaključiti prema njegovu položaju u opisu granica iz 1201. god. i prema Kneidingerovoj karti (9).

Mons Ixes (brijeg) stari je naziv— i danas (u obliku: Isce) poznat nekim seljacima u Gračanima — brežuljka, na kome leži gračanska kapela sv. Mihalja. Njegov južni obronak, pod kojim potok Deze utječe u Circunizu (Gračanac u Medvešćak), danas se zove Okrugljak. Godine 1604. spominje se za taj brežuljak ime »Izcy«.« (13)

Time su spomenuti i prema mogućnosti objašnjeni svi lokaliteti, kojima je označena u citiranoj ispravi granica biskupskog posjeda oko Zagreba. Ona bi prema tome išla niz tok potoka Medvešcaka počevši od neke točke u Tkalčićevoj ulici ispod današnjeg Gornjeg Grada (možda od Krvavog mosta), pa već opisanim nekadašnjim tokom tog potoka kroz današnji grad Zagreb, do utoka Medvešcaka u neki savski rukav južno od Sigečice, i u Savu. Niz tok rijeke Save po tragovima i ostacima njena starog korita (Struge, Savišće) obuhvativši današnje zemljište Biskuplak (u blizini žitnjaka) međa bi došla do potoka Trnave i krenula uz njegov tok prema sjeveru. Prešavši Dubravu (sjeverno od glavne ceste) nastavila bi se prema sjeverozapadu, vjerojatno obilazeći s istočne strane brežuljak Biskupov Čret i došla bi na potok Bliznec. Po svoj bi se prilici uz seoce Biškupec spustila u dolinu (selo Dolje), a odatle bi se uspela na brijeg (396 ni.) sjeverno od Dolja, i preko ceste kod Gračana dosegla potok Gračanac. Granica bi zatim išla niz tok Gračanca sve do njegova utoka u Medvešćak (južno ispod brežuljka Okrugljaka), te bi po opisanom toku potoka Medvešcaka stigla do početne točke u Tkalčićevoj ulici. Time bi biskupsko zemljište oko Zagreba bilo prilično jasno omeđeno sa svih strana, (v. kartu 1).

karta1.jpg

Zapadna granica crkvenog posjeda zagrebačkog istovetna je s istočnom granicom zemljišta »liberae regiae civitatis Montis graecensis«, što doznajemo iz »zlatne bule« Bele IV. 1242. g. (4) i njezine potvrde 1266. god. (5) Ona se pruža od Save, Savice i nekih bara ravno uz tok potoka Medvešcaka (kako je on već opisan) mimo brda Gradeca prema sjeveru, što se potpuno podudara s opisom granice biskupske zemlje iz 1201. god. Kasnija skupna potvrda zemalja zagrebačke crkve od Karla Roberta iz 1328. god. (14) ponovo navodi granice zemalja oko Zagreba. Međutim provjeriti granicu iz 1201. god. pomoću opisa iz 1328. god. možemo samo u njenu zapadnom dijelu, t. j. od početne točke u Tkalčićevoj ulici istočno od brda Gradeca, uz tok potoka Medvešcaka (koji se u toj ispravi zove Circuesche), (3) do utoka potoka Gračanca u nj (ispod Okrugljaka), i uz tok Gračanca, od prilike do sela Gračani. Odavle na sjever i istok granica 1328. god. obuhvaća mnogo šire crkveno područje nego 1201. god. Ona Ide do vrha Sljemena i hrptom gore Medvednice negdje do čučerskih zemalja, te obaseže velik, dio Prigorja s većim brojem sela, za koja se u toj ispravi izričito veli, da su kaptolska, a nabrojena su i nekoliko godina kasnije u statutu zagrebačkog kaptola od Ivana, arhiđakona goričkog. (15) Prema tome zapadna granica crkvenog zemljišta oko Zagreba, koja je Istovetna s istočnom granicom općine gradačke, nije se u srednjem vijeku mijenjala i potpuno je jasno, kako je išla; južna se he može sa sigurnošću utvrditi zbog promjena u toku rijeke Save i njenih rukava, dok su se sjeverna i istočna mijenjale, jer se prvobitno biskupsko zemljište proširilo kaptolskim.

IZVORI I LITERATURA
1. Smičiklas, Cod. dipl. III, 8 (p. 7).
2. Skok, Toponomastički prilozi — Zagreb (Časopis za slovenski jezik, književnost in zgodovino, god. 7), Ljubljana 1928 (p. 6).
3. Ibidem, p. 5, 6.
4. Smičiklas, Cod. dipl. IV, 155 (p. 174).
5. Smičiklas, Cod. dipl. V, 877 (p. 403).
6. Tandi, Zagrebačka »zlatna bula« (Vjesnik đrž. arh. XI, — Zagreb 1945), p. 31, 37. 7. Stanisavljevie, Baranove zemlje (Vjesnik đrž. arh. XI, — Zagreb 1945), p. 84, 87.
8. Ibidem, p. 83.
9. Delineatio geometrica territorii Hb. reg. civitatis Zagrabiensis — A. L. Kneidinger, Posonii 1766. (Original u Muzeju grada Zagreba).
10. Klemenc, Archeologisehe Karte von Jugoslavien — Blatt Zagreb (Beograd 1938).
11. Smičiklas, dipl. III, 151 (p. 151, 152, 153) etc.
12. Klemenc, op. cit., p. 108.
13. Laszowsk i Dobronić, Mon. civit. Zagrabiae XVIII, Zagreb 1949., (p. 3).
14. Smičiklas, Cod. dipl. IX, 335 (p. 405).
15. Tkalčić, Mon. episc. Zagr. II, Zagreb 1874.
Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s