Skriptorij i Senjska glagoljska tiskara

Izvor: enciklopedija.hr/croatianhistory.net
339px-bl_royal_vincent_of_beauvaisMedieval scribe and illuminator [Public domain], via Wikimedia Commons

Skriptorij (srednjovjekovni latinski scriptorium, od latinskog scriptum: pisano; crta), je mjesto gdje su se u ranom sr. vijeku izrađivale knjige: svitci (rotuli) i kodeksi (codices). Nositelji pismenosti bili su tada redovnici, osobito benediktinci u samostanima. Tako su samostani postali žarištima knjižne proizvodnje i knjižničarstva te pohrane knjiga. To su bile knjige iz kojih se učilo, jer su samostani bili jedine obrazovne ustanove, zatim liturgijske knjige i općenito one kršć. sadržaja. Izradba knjige u tim skriptorijima bila je cjelovita i odvijala se u nekoliko etapa. Pripremala se pisaća podloga, odn. pergament, na kojoj su pisari (scribae) pisali tekst, a rubrikatori (rubricatores) dodavali crvenom tintom naslove ili druge istaknute dijelove teksta. Nakon toga su iluminatori oslikavali i ukrašavali tekst, a potom se knjiga (kodeks) uvezivala i ukrašavale su se korice, pri čem su često sudjelovali zlatari i draguljari. Skriptorij je bio u velikoj zajedničkoj samostanskoj prostoriji, gdje je radilo više pisara pod vodstvom upravitelja. Od XI. st. u samostanima cistercita i kartuzijanaca pisari su radili u odvojenim ćelijama. Od XII. st., s razvojem gradske civilizacije i sveučilišta, povećavala se potreba za knjigom kao trgovačkom robom. Samostanski skriptoriji nisu više zadovoljavali sve potrebe za knjigom te su se osnivale staleške korporacije (scholae) koje su činili knjižari (librarii). U Hrvatskoj u ranom sr. vijeku djelovali su benediktinski skriptoriji u dalm. gradovima. Najstariji je i najpoznatiji onaj u samostanu sv. Krševana u Zadru, a pretpostavlja se, s obzirom na beneventanske kodekse, da su postojali veliki skriptoriji u samostanima u Trogiru i u Splitu.

 

Senjska glagoljska tiskara (autorica Marijana Jašić, croatianhistory.net)

Danas pouzdano znamo da su kraj Senja postojala tri benediktinska samostana, i to samostani sv. Jurja, sv. Križa i sv. Dujma. Benediktinci u tim samostanima su bili glagoljaši, što nam potvrđuje glagoljski misal koji je 1413. godine svećenik Vuk ostavio već spomenutoj crkvi sv. Jurja. Da se glagoljički misali ondje nisu koristili, svećenik Vuk ga zasigurno ne bi ni ostavljao. Osim toga, po predaji, češki kralj Karlo IV je godine 1337, boraveći u Senju, došao do ideje o osnutku glagoljaškoga samostana u Pragu, te je upravo iz Senja dobio i prve benediktince za taj samostan.

Krajem 14. st. senjski kaptol je dobio od kralja Žigmunda pravo pečata, te otvorio svoju pisarnicu u kojoj su se pisale, prepisivale i prevodile glagoljske i latinske isprave. U Senju su zbog toga vrlo uspješno djelovali mnogobrojni pisari. O njihovim uspjesima i ugledu koji su imali u svim krajevima Hrvatske najbolje govori činjenica da se Dubrovačka republika, kada je u svoje župe odlučila uvesti glagoljičku grafiju, za pomoć u tome poslu obratila upravo senjskim i krčkim pisarima. U pomoć im je prvi priskočio vrbnički pop Mavro, kome je glagoljski brevijar pisao žakan Blaž Baromić. Vrsni pisar Blaž nekoliko godina kasnije u Senju će ostvariti svoje najvažnije djelo osnovat će glagoljsku tiskaru.

Senjski glagoljaši su svojom ustrajnom borbom za očuvanje glagoljice i širokom kulturom koja je pratila sve događaje na Zapadu, od Senja stvorili najpogodnije mjesto za osnivanje u kulturnome smislu jednog od najvažnijih otkrića 15. stoljeća Senjske glagoljske tiskare. Glagoljica je, naime, mogla kao pismo opstati samo ako prati domete latinice, a najveći je njen domet u 15. stoljeću izum tiska. Naši glagoljaši, potpuno svjesni te činjenice, zbog toga su godine 1483. tiskali prvu knjigu tiskanu glagoljicom, a već godine 1494. Senj, gnijezdo glagoljice, dobiva svoju tiskaru.

BLAŽ BAROMIĆ

Blaž Baromić jedna je od najvažnijih osoba hrvatske kulturne povijesti. O njegovu životu imamo malo podataka, ali njegovo najvažnije djelo, osnivanje prve poznate hrvatske glagoljske tiskare u Senju, govori nam dovoljno samo za sebe. Malo je ljudi koji su hrvatskoj kulturi dali toliko velik prinos kakav joj je dao Baromić.

image11

Ne zna se točna godina njegova rođenja, ali se pretpostavlja da je to bilo prije godine 1450. u Vrbniku. Vrbnik je u to doba jedno od naših najvećih glagoljičkih središta, gdje je Baromić još kao dijete sigurno mogao doći u doticaj s rukopisnim glagoljskim liturgijskim kodeksima, misalima i brevijarima. Vrbnički glagoljaši, poznati po brižljivome čuvanju glagoljičke pismenosti, sigurno su mogli udahnuti u Baromića onu ljubav i poštovanje koje su i oni gajili prema glagoljici. Budući da se i sam Baromić odlučio zarediti, u samostanu je svakodnevno imao pristup prekrasnim rukopisnim glagoljičkim knjigama.

Prvi zapaženiji i važniji Baromićev rad jest pisanje glagoljičkoga brevijara za popa Mavra koji je ovome poslužio za širenje glagoljičke pismenosti u njegovoj misiji po Dubrovačkoj republici. Mavrov brevijar je po svojoj ljepoti odmah odao talentiranoga pisca i iluminatora glagoljskih liturgijskih kodeksa.

Za pisanje brevijara bilo mu je sigurno potrebno puno vremena. U to doba tisak je već prodro u Europu i odjeci o tom izumu sigurno su došli i do glagoljičkoga kulturnog kruga u Vrbniku na otoku Krku. Tko će više željeti tiskati knjige nego upravo onaj svećenik koji je na svojim rukama i umornim očima osjetio muku prepisivanja knjiga, a koji je uz to svjestan da je Crkvi potreban sve veći i veći broj glagoljičkih knjiga.

Da bi ostvario svoj naum, Blaž Baromić je morao otići tamo gdje će za tako skup posao dobiti i duhovnu i materijalnu potporu. Mada je najbliži stolni kaptol bio Krk, svi nadareni glagoljaši iz Vrbnika su otišli u Senj jer je krčki kaptol bio latinaški. Potporu koja je Baromiću i drugim glagoljašima bila potrebna, mogao je dati samo grad u kojem je glagoljica u službenoj uporabi i u kojem je glagoljaški kulturni krug zainteresiran za jedan takav pothvat, ali i materijalno u mogućnosti financirati ga. Iz tih razloga, jedino rješenje za Baromića je upravo odlazak u Senj.

Da bi osnovao tiskaru, Blaž Baromić se prvo morao naučiti tiskarskomu zanatu i nabaviti potrebne instrumente za tiskaru. Mjesto koje mu je moglo pružiti najbolji nauk sigurno je bila Venecija. Upravo ondje je otišao Baromić.

U Veneciji je Blaž Baromić 15. ožujka 1493. tiskao svoj prvi brevijar. U kolofonu toga brevijara nalazimo podatak da ga je tiskao Andrija Terresani i “korežao” Blaž Baromić, kanonik senjske crkve.

image12Kolofon Baromićeva brevijara iz godine 1493.

Nakon toga, Baromić se vratio iz Venecije u Senj, obogaćen znanjima koje je u Veneciji stekao i željan osnivanja tiskare na hrvatskome tlu. Osim toga, Blaž Baromić je iz Venecije donio i sve potrebne alate za tiskanje knjiga. Naime, za njegova boravka u Veneciji, najvjerojatnije po njegovu nacrtu, bila su odlivena glagoljska slova. Tim slovima se tiskara u Senju služila cijelo vrijeme svoga djelovanja.

Glagoljicom su Hrvati tiskali knjige od godine 1483. do 1905, ali prof. Paro ističe da je upravo Baromićev tipografski set “najpotpuniji i najljepši domet hrvatskoglagoljskog tiskarstva”. Baromić je, osim po ljepoti slova, još po nečemu poznat svim inkunabulistima. Riječ je o posebnom tipu slaganja ligaturnih slovnih grupa, nazvanih Baromićeva tehnika lomljenih ligatura, koje su jedinstvena pojava u tiskarstvu inkunabula u Europi. On je, naime, lijevao polovice slova kao posebne grafičke znakove, što mu je omogućavalo, kombinirajući ih s punim slovima, slaganje mnogobrojnih ligatura, pa čak i do četiri znaka. Takav postupak ne nalazimo više nigdje u povijesti inkunabula.

Tiskaru Blaž Baromić osniva već iduće godine. Dana 7. srpnja 1494. on je dovršio prvo djelo senjske tiskare, drugo izdanje glagoljskog Misala po zakonu rimskoga dvora. U kolofonu Misala navodi se da su mu u tome poslu pomagali Silvestar Bedričić i Gašpar Turčić. Budući da je Baromićevo ime bilo napisano na prvome mjestu, pretpostavlja se da je on najzaslužniji za osnivanje tiskare i tiskanje knjiga. Ipak, činjenica da se uz njega u radu tiskare spominju i druga imena, govori nam da on u svome radu nije bio usamljen i da je prednosti tiskarstva prepoznao širok krug ljudi u Senju.

Osim što je bio znameniti tiskar, Baromić je bio i ugledan pravnik, čije ime se spominje u mnogobrojnim parnicama u kojima je zastupao senjskog biskupa i senjski kaptol. Spominje se godine 1484. u parnici između senjskog biskupa Pavla i senjskoga kaptola s jedne strane, te fra Ivana, opata sv. Križa iz Senjske Drage s druge strane. Njegovo ime spominje se i u parnicama senjskoga kaptola 1485. u Jablancu, te u još nekim sudskim sporovima.

U drugoj fazi rada senjske tiskare, dakle od godine 1507. do 1508, ime Blaža Baromića više se ne spominje. Zbog toga se pretpostavlja da je u to vrijeme bio mrtav jer je teško i pomisliti da bi, da je bio živ, Blaž Baromić napustio tiskarski krug. Njegov rad i prinos u radu tiskare dokaz su da je upravo glagoljica i glagoljički tisak bio snažno utisnut u njegovo srce i da ga je od toga mogla odijeliti samo smrt.

LOKACIJA SENJSKE GLAGOLJSKE TISKARE

Već sam istaknula da se pouzdano zna da je u drugoj fazi svoga rada tiskara radila u kući Silvestra Bedričića. On je bio jedan od najvažnijih Baromićevih suradnika i u prvoj fazi rada tiskare, međutim, pretpostavlja se da inkunabule ipak nisu bile tiskane u njegovoj kući. Sigurno, naime, postoji neki razlog prekida u radu tiskare, a najvjerojatnije su se nakon prekida dogodile neke promjene u radu. Vrlo je vjerojatno da se jedna takva promjena tiče i promjene mjesta rada tiskare, tako da ona u prvoj fazi nije radila na istom mjestu kao i u drugoj fazi.

Više puta sam istaknula važnost Blaža Baromića pri osnivanju tiskare i tiskanju knjiga. Zbog toga ne čudi činjenica da većina znanstvenika koji se bave radom ove tiskare, pri pokušajima odgovora na pitanje gdje je tiskara doista radila u prvoj fazi, polazi upravo od Baromića. Vežući njegovo ime uz rad tiskare, logično se njegovo ime vezalo i uz njenu lokaciju. Zato se pošlo u potragu za njegovom kućom.

Najvažniji trag pronađen je u Kvaderni senjskoga kaptola. To je glagoljički spis iz kojega doznajemo mnogobrojne lokalitete u Senju, imovno stanje senjskog kaptola i slično. U Kvadreni se spominje “Kuća Baromića”, koja se nalazila na Cimiteru. Osim toga, poznato nam je da je godine 1527. neki Matija Baromić oporučno svoju kuću ostavio senjskome kaptolu. Postoje pretpostavke po kojima je Matija Baromić tu kuću dobio od svoga strica Blaža Baromića. Po tome bi kuća Blaža Baromića, a moguće i tiskara ako je ona u prvoj fazi radila u njegovoj kući, bila smještena na Cimiteru.

image15

Ipak, većina proučavatelja te problematike u posljednje vrijeme se zauzima za teoriju po kojoj je u prvoj fazi svoga djelovanja tiskara bila smještena u kući senjskog zlatara Matije Živkovića. Ti proučavatelji polaze od pretpostavke da je za tiskanje knjiga bio potreban alat kakav je mogao posjedovati zlatar. Oni čak u tome idu i dalje, pretpostavljajući da je u Senju ekipa tiskara morala postojati i prije Baromićeva povratka iz Senja. Misal je, po njima, djelo koje je preveliko, a da bi njime tiskara bez prethodnih uvježbavanja na manje vrijednim djelima započela rad. Zbog toga oni misle da je grupa tiskarâ uvježbala tiskanje i prije Baromićeva povratka, a najbolje je mjesto za to bila radionica koja je posjedovala alat bar približno sličan onomu kakvim su se služili tiskari u Veneciji. Takva je radionica mogla stručnjacima za pismo ponuditi prijeko potreban tehnički dio.

Da je od svih zlatara, kojih je u 15. stoljeću u Senju sigurno bilo mnogo, traženi zlatar upravo Martin Živković, najrječitije nam govori tiskarski znak otisnut u drugoj inkunabuli tiskanoj u toj tiskari, Spovidi općenoj, i sličnost toga znaka s grbom zlatara Živkovića koji se i u današnje vrijeme nalazi u njegovoj kući u Senju. O suradnji toga zlatara i senjskoga kaptola govori nam i podatak da je do danas sačuvan kalež s njegovim natpisom iz godine 1487. Taj kalež se čuva u “Sakralnoj baštini” u Senju.

Spomenuti Živkovićev grb nalazi se u unutrašnjosti kuće sučelice pročelju katedrale u Senju. Na grbu se nalazi prezime Živković i veliko slovo M, koje najvjerojatnije označava ime zlatara (Martin). Osim toga, na grbu se, uz ostale elemente, nalaze i prsten i kalež, kao zlatarski proizvodi, čekić, kao alat, te križ, koji označava njegovu vezu sa senjskim kaptolom.

image16

Grb senjskoga zlatara Matije Živkovića koji se i danas nalazi u unutrašnjosti kuće na Cimiteru 1

Na tiskarskom znaku, koji je otisnut u senjskoj inkunabuli Spovid općena, ne nalazi se ni jedan element koji se ne nalazi na tome grbu. Neki elementi su izostavljeni, ali postoje mnogobrojni razlozi koji su tiskara na to mogli natjerati. Jedan od tih razloga jest i činjenica da pri tiskanju nisu potrebni svi zlatarski alati, kao što ni proizvod nije jednak, te se zbog toga taj proizvod na tiskarskome znaku ne treba niti prikazati. Osim toga, tiskarstvo u to doba ipak još nije dovoljno vješto da bi moglo otisnut kompliciran znak, te se zbog toga otisnuti znak morao pojednostaviti u svrhu lakšeg tiskanja. Ipak, na tiskarskom znaku nalazimo prsten, čime je veza sa Martinom Živkovićem ipak uspostavljena, a znak unutar prstena možemo čitati i kao posebno stilizirane inicijale M. X.

image17Znak senjske glagoljske tiskare otisnut u Spovidi općenoj

Budući da je vrlo vjerojatno kako je upravo u kući Martina Živkovića bila tiskana inkunabula Spovid općena, pretpostavlja se da je u istoj kući tiskana i prva inkunabula te tiskare, Misal.

Ipak, unatoč svim više ili manje argumentiranim pretpostavkama, ne može se pouzdano tvrditi gdje je tiskara radila u prvoj fazi svoga djelovanja. Znamo samo da je od 1507. pa do 1508. godine ona bila smještena u kući Silvestra Bedričića.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s