Benediktinski samostan i crkva sv.Križa (Senjska draga)

Ante Glavičić
Izvor: Pregled starokršćanske i srednjovjekovne baštine Like, Podgorja i grada Senja, Senjski zbornik 30, 21-82 (2003) 
senjska_draga_02Fotografija  visitsenj.com

U 11. i 12. st. u Senju i bližoj okolici nalazi se više znamenitih samostana i crkava. Uz templarski samostan i crkvu sv. Jurja u Senju i crkvu sv. Jurja u mjestu Sveti Juraj južno od Senja, na važnoj prometnici Senj – Modruš − Zagreb u Senjskoj Dragi postoji benediktinski samostan sv. Križa, (20) a najvjerojatnije i prateća crkva istoga titulara. J. Frančišković navodi da su nakon odlaska templara iz Senja 1269. knezovi Frankopani doveli benediktince smjestili ih u samostan sv. Križa u Senjskoj Dragi, (21) a to znači da je spomenuti samostan postojao i mnogo prije. Prema navodu P. Tijana u Senjskoj Dragi početkom 13. st. postoji i cistercitska opatija sv. Križa, koju su osnovali ugarski cisterciti. I. Ostojić navodi da je u Senjskoj Dragi 1388. postojao benediktinski samostan, ali da nije utvrđena njegova lokacija. (22) S. Pavičić navodi da je taj stari benediktinski manastir sazidan na mjestu, položaju koji se i danas naziva “Kaluđeri”, negdje oko izvora potoka Kriškoga.
Obilazeći Senjsku Dragu od prvoga mosta (zaselak Matešići) pa sve gore do Gornjih Lopaca, nisam mogao pronaći odgovarajući položaj na koji bih locirao onaj prvi i najstariji samostan i crkvu sv. Križa. Ima više prijedloga: na prostoru livada (ispod položaja tzv. Kalvarija) a poviše današnje Knežićeve ceste na položaju livada obitelji Nekić nalaze se ostatci starih zidina na koje su me još 1964. uputili starosjedioci, (23) navodeći da bi to mogli biti ostatci nekih starih crkvenih zgrada, što sam “onda” prihvatio. Jugoistočno od ove lokacije uz jarugu je most i kuća obitelji M. Nekića nasuprot kojoj se nalazi današnje mjesno župsko groblje, a u sredini je crkva sv. Križa. S južne strane crkve i stare ceste nalazila se kuća – stan župnika (danas privatni posjed obitelji). Prema nekim spoznajama današnja crkva sv. Križa potječe iz nešto kasnijeg vremena (18. st.), kada su ove krajeve naselili Bunjevci i kada su u 18. i 19. st. izgrađene prve, za ono vrijeme, moderne ceste: Strupijeva, Vukasovićeva i Knežićeva. Ova je crkva mogla biti izgrađena kada je propala obližnja crkva sv. Nediljice (svetoga Domenika?) utvrđena na gornjim položajima na zemljištu Krmpotića, gdje se nalazilo i srednjovjekovno groblje stanovnika Senjske Drage. Na položaju Krmpotića nema tradicije ili drugih informacija da se ovdje mogao nalaziti samostan i crkva sv. Križa. Nedavno sam saznao za još jednu moguću lokaciju – “Kaluđeri”. Na nju me uputio Drago Lopac Tukanić, izvrstan poznavalac prošlosti i običaja svoga kraja, čiji su predci imali zemlje i kuću na tom položaju uz stari put i jugozapadno od zaseoka Gornji Lopci.  (24)      Ovaj položaj ima dobre zemlje, obilje vode, okružen je šumom i u blizini je prometnice koja je tuda prolazila. Sve ovo, a i sam naziv “Kaluđerovo”, dopuštaju da se ovdje negdje locira neki stari sakralni objekt, neka crkvena ustanova. Na ovome položaju, prema predaji, nalazila se crkva koja je bila posvećena sv. Stošiji. Iz svega ovoga teško je donesti neki valjani zaključak, ali je neosporno da se na položaju “Kaluđerovo” ili dolje oko današnje crkve nalazila nebenediktinska opatija i crkva sv. Križa, koja je naziv i titular zadržala do danas.

21 J. FRANČIŠKOVIĆ, 1931, 412.
22 I. OSTOJIĆ, 1964, 209; J. FRANČIŠKOVIĆ, 1931, 412.
23 S gornje strane ceste istočno i kuća zaseoka Matešići (Senjska Draga) više uz stranu ukopane su neke stare zidine. Čini se da su ovdje bile neke zgrade zidane kamenom i žbukom. Donji zidovi odavna su porušeni i teren izniveliran tako da gornji zidovi ukopani u teren stoje kao neka terasa. Budući da se zemlja ne obrađuje, površinski se nije moglo naći ništa što bi indiciralo nastanak objekta i život.
24 Na prostoru koji se i danas naziva “Kaluđeri”, a tako je zabilježeno i u katastarskim kartama k.o. Melnice (Općina Vratnik), a prema kazivanju Drage Lopca Tukanića (lugara u mirovini), nije utvrđena točna lokacija na kojoj se nalazila crkva sv. Stošije (svete Anastazije) koja je odavna nestala. Da je na tome prostoru mogao biti samostan i crkva, svjedoči mjesni naziv “Kaluđeri” i predaja o fratrima – monasima koji su živjeli, radili i Boga molili te bili na pomoći putnicima. Kult sv. Stošije širio se ovim našim prostorima iz Zadra, gdje su u vrijeme biskupa Donata godine 804. donesene moći ove kršćanske mučenice iz vremena cara Dioklecijana. Usp. LEKSIKON, 1979, 112-113.
Ovaj unos je objavljen u Samostani i označen sa , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.