Kaštel u Sesvetama

Damir Fofić, dipl. arheolog i povjesničar – Kustos Muzeja Prigorja, Sesvete
Izvor: sesvete-danas.hr
kastel-b8421d3120af41e19e322755732c56d8Foto: Stjepan Lončarić, mag. ing. arh, pretpostavljena rekonstrukcija sesvetskog kaštela u 17. st.

CASTELLUM VENERABILI  CAPITULI

KAŠTEL PREČASNOG KAPTOLA

Sesvete su potkraj 15. i tijekom 16. st. postale ugrožene vojnim pohodima Osmanskog Carstva. Već u zadnjoj trećini 15. st. prvi konjanički odredi osmanlijske vojske pojavili su se na zagrebačkom području te su temeljito poharale sesvetski kraj 1482. godine. Narednih godina takvi su se prepadi često ponavljali što je primoralo Zagrebački kaptol da krajem 15. st. sagradi zemljano-drveni kaštel (castellum) kako bi zaštitio svoje posjede i stanovništvo. Osim u Sesvetama kaptolski kaštel sagrađen je i u Sesvetskom Kraljevcu. Krajem 17. i početkom 18. stoljeća, prestankom višestoljetne opasnosti, kaštel gubi funkciju protuosmanlijskog zakloništa. U novom ozračju Zagrebački kaptol pristupa postupnoj revitalizaciji sesvetskog središta.

Obrambeni prsten kaštela potpuno je srušen, a opkop izravnan. Sredinom 18. st. jedva su se nazirali tragovi zemljano-drvene arhitekture. Iako se nisu sačuvali nikakvi tragovi arhitekture, izgled sesvetskog kaštela možemo približno rekonstruirati. Kaptolskim nastojanjima oko  revitalizacije središta Sesveta najviše su pridonijele modernizatorske reforme kraljice Marije Terezije (1740-80). U Banskoj Hrvatskoj (Varaždinska, Križevačka i Zagrebačka županija) dolazi do uspona gospodarskog života. Velika pažnja posvećuje se zamrloj trgovačkoj aktivnosti, za

 koju će neophodno trebati obnoviti i izgraditi nove prometnice. A upravo će promet, kao dominantan faktor, utjecati na prostorni razvoj Sesveta od sredine 18. st. do današnjeg vremena.  Izgled sesvetskog kaštela možemo približno rekonstruirati na temelju povijesnih izvora, zapažanjima vizitatora, kartografskih prikaza te na temelju konfiguracije terena.

Radi se o utvrdi koja se sastojala od središnjeg platoa – kaštela, te od istočnog i južnog podgrađa. Cjelokupni kaštel sagrađen je kombinacijom drva i zemlje. Obrambeni prsten kaštela činili su obrambeni jarci i palisade na vrhu zemljanih nasipa. Obrana se sastojala i od četiri reda protuopsadnih jaraka kako bi se otežao pristup samom središtu kaštela. S istočne strane kaštelu se pristupalo preko četiri drvena mosta. Posljednji most nalazio se na samom ulazu u kaštel u kojem je stajala drvena crkva s visokim zvonikom (orijentirana smjerom zapad – istok). Zvonik je imao funkciju stražarskog tornja s kojega se nadzirao sesvetski kraj. Unutar kaštela nalazilo se nekoliko drvenih građevina koje su korištene kao župni stan, spremište za žito (granorium) te za smještaj kaptolskih službenika. U južnom i istočnom podgrađu takoder su se nalazile drvene građevine stambeno-gospodarskog karaktera. Sesvetski kaštel predstavlja dosada skriven i neotkriven primjerak primjene renesansnog načina razmišljanja.

U rimskom razdoblju cestovna interprovincijska transverzalna komunikacija Siscia – Andautonia – Poetovio (Sisak – Ščitarjevo – Ptuj) prolazila je Sesvetskim prigorjem. Cesta je prelazila Savu kod Ivanje Reke, te se pružala do Jelkovca gdje je 1934. godine otkriven miljokaz cara Maksimina Tračanina (235. – 238.), koji je označavao udaljenost od 30 rimskih milja od Siscije. Od Jelkovca je rimska cesta bila usmjerena na sadašnji centar Sesveta odakle je nastavljala kroz šumu Selčina do Markovog Polja i Đurđekovca. Cesta je istočno od Đurđekovca prelazila preko doline potoka Kašine do naselja Gajec. Od Gajca cesta je nastavljala preko Belovara i Lužana prema Sv. Ivanu Zelini. Trasa ceste na nekim je mjestima dobro očuvana, posebno između Sesveta i Đurđekovca, u šumi Selčina i Topolje.

Kuda je cesta prolazila možete vidjeti na priloženoj karti.

Na naslovnoj fotografiji: Pretpostavljena rekonstrukcija sesvetskog kaštela u 17. st.  autor: Stjepan Lončarić, mag. ing. arh., 2018.

Info: Damir Fofić, dfofic@yahoo.com

Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Kaštel u Sesvetama

  1. Povratni ping: Villa rustica u Vurnovcu | Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.