Arheološka istraživanja u parku Grič

Izvor: prezentacijske ploče iz parka
pan.jpgPogled na Gornji grad s juga. Akvarel Ljudevita Bužana iz 1782. godine

 

Ovaj post posvećen je svim arheolozima i njihovom radu koji su od 2003. do 2017. godine istraživali lokalitet na Griču, a u fokus stavlja arheologiju i rezultate istraživanja.

Dugotrajnost naseljavanja, stoljetno navažanje zemlje u rubni i zapušteni dio grada, korištenje za samostanski vrt redovnika kapucina te uređenje parka sredinom 19. stoljeća rezultirali su bogatom arheološkom slojevitošću lokaliteta, u kojem slojevi zemlje sežu do četiri metra dubine. Park je samo djelomice istražen, zato što bi proširenjem arheološke zone došlo do oštećenja nasada (korijenja drveća) zasađenih u 19. i 20. stoljeću. Uz uvažavanje svih kulturnih slojeva, istraživanja su potvrdila slijedeću kronološku sliku: prapovijesni sloj (10. – 7. st. pr.Krista), sloj gradnje bedema (13. st.), horizont gradnje Anžuvinske palače (14.st.), groblje (16. st) i novovjekovne strukture.

Park Grič je arheološki lokalitet od od izuzetne važnosti za proučavanje naseljavanja Zagreba, zato što pruža materijalna svjedočanstva povijesnih zbivanja evidentiranih u izvorima. Možda ostava sa brončanim predmetima (pronađena 1949. u obližnjem Dežmanovom prolazu) potječe od nekoga tko je u to doba živiona području današnjeg parka? Artefakti iz starijeg željeznog doba svjedoče o naseljavanju i u tom kasnijem prapovijesnom razdoblju. Pronađeni temelji jugozapadne kule i otkopani zapadni dio  gradskog bedema s kulom omogućuju doživljaj srednjovjekovne utvrde u njezinoj punoj snazi. Temelji zgrade prizidane uz zapadnu srednjovjekovnu gradsku kulu – također otkopanu tijekom ovih istraživanja, kao dio kompleksa Anžuvinske palače iz prve polovine 14. stoljeća – razriješili su stogodišnje rasprave povjesničara o lokaciji palače.

tlocrt.jpg

Povijest Zagreba obilježena je njegovim zemljopisnim smještajem na rubnim, padinama Medvednice (Zagrebačke gore). Na dvama posljednjim brežuljcima koja se s Medvednice pružaju južno prema rijeci Savi utemeljena su u srednjem vijeku dva naselja Kaptol i Gradec, kao začetci današnjega glavnog grada Republike Hrvatske. Kaptol je nastao na nižem brežuljku, Gradec na višem Griču ili Greču, a danas se naziva Gornji grad. Prema arheološkim nalazima naselje na brežuljku Grič postojalo je već u kasnom brončanom dobu (12. st. pr. Kr.). Od 1242. godine naselje Gradec s trgom, crkvom i insulama (stambenim „otocima”), planski se izgrađuje, kontinuirano razvija i postaje jedan od najvažnijih urbanih centara zapadne Slavonije. Unutar utvrđenoga Gradeca, na parceli na kojoj se danas nalazi PARK GRIČ, povijesni izvori ne bilježe građevinsku aktivnost. Višegodišnja arheološka istraživanja ponudila su odgovor na pitanje zašto na tome prostoru nije bilo građenja…

dav

 

Utvrda

Hrvatsko-ugarski kraij Bela IV, uzvisio je 1242. ispravom zvanom Zlatna bula naselje na brežuljku Grič u status slobodnoga kraljevskoga grada i obvezao njegove stanovnike da izgrade utvrdu. Kako su se u prethodnim provalama Mongola održala samo dobro utvrđena naselja, kralj je gradnjom sustava utvrđenih gradova pokušao spriječiti nova pustošenja. Već 1261. godine utvrda Gradeca bila je sagrađena. Sastojala se od zidina širokih dva metra, kula gradskih vrata. Grad je imao troja velika, glavna vrata te dvoja mala za izIazak pješaka u polja i vinograde. Od velikih vrata do danas su očuvana samo Kamenita vrata na istoku grada. Tijekom povijesti zidine i kule često su popravljane, a u strahu od osmanlijskih napada tijekom 16. stoljeća dozidavane su i nove. Nakon što je u 17, stoljeću popustila opasnost od Osmanlija, a grad se ubrzano razvijao i dograđivao, nedostajalo je građevinskog zemljišta pa su kuće, palače i samostani prizidavani na gradski bedem, što do tada nije bilo dozvoljeno zbog sigurnosnih razloga. Tako je s vremenom Gradec izgubio karakter srednjovjekovne utvrde, posebice tijekom 19. stoljeća kada se ruše stara gradska vrata i kule. Ipak u današnjem parku Grič moguće je nakon arheoloških istraživanja i konzervatorsko-građevinskih zahvata barem dijelom doživjeti monumentalnost srednjovjekovne utvrde.

Palača

Vjerojatno je najvažniji nalaz pronađen tijekom arheoloških istraživanja u parku Grič temelj zidanog objekta prizidanog na gradski bedem i kulu, čiji su tragovi pronađeni samo u dubokom ukopu za njezin temelj. Otada je za svakog istraživača povijesti Zagreba izazov utvrditi kome je pripadao taj objekt na jedinoj neizgrađenoj parceli unutar današnjega Gornjeg grada. Naime, već stotinjak godina istraživači se spore oko lokacije kraljeve palače (domus regalis) koju je ugarsko-hrvatski kralj Karlo Robert (1301. -1342.) iz dinastije Anžuvinaca dao sagraditi 1335. godine, a posljednji se put u povijesnim izvorima spominje potkraj 15. stoIjeća. Rasprave istraživača temeljile su se na tumačenju malobrojnih povijesnih dokumenata koji spominju palaču, a svi njezin položaj povezuju uz gradski bedem, kulu i nevelika vrata u njezinoj blizini. Svi ti elementi uočavaju se na ovoj lokaciji, pa se pronađeni temelji zidanog objekta mogu pripisati Anžuvinskoj palači, uz vjerojatnost da se u današnjem parku Grič nije nikada gradilo zato što je parcela pripadala kralju.

Groblje 

U parku Grič arheolozi su tijekom istraživanja provedenih od 2oo3. do 2o17. godine pronašli groblje i6. stoljeć.a. Pronađeno je 225 grobova u kojima su neki pokojnici bili položeni u drveni lijes, a pojedini umotani u tkaninu. Utvrđeno je da je vrlo malo grobova oštećeno naknadnim ukopavanjem pa se može zaključiti da su grobovi bili obilježeni, no tragovi tih obilježja nisu pronađeni. Groblje na području parka Grič nastalo je između prve pojave osmanlijske vojske u blizini Zagreba 1469. i bitke kod Siska 1593.te oslobođenja strateški važne utvrde u Petrinji 1595. godine, kada su prema povijesnim izvorima „strah i oskudica gotovo ispraznili grad, a polja se obrađivala noću i to u vidokrugu utvrde”. Početak pokopavanja seže u razdoblje nakon 1473. godine, kada je papa Siksto IV. dominikancima dopustio da se iz podgrađa Kaptola presele na Gradec i otvore novi samostan i groblje. Posljednji ukopi datiraju se oko 162o. godine, kada je otvoreno groblje izvan gradskih zidina, pokraj kapelice sv. Jurja u današnjoj Jurjevskoj ulici. Od sredine 17. stoljeća kapucini koji su se uselili u nedaleki samostan s crkvom (na mjestu današnjeg parka Bele IV.) napuešteno groblje koristili su kao vrt kojim su se služili sve dok njihov samostan nije raspušten 1788. godine.

groblje_skica.jpg

 

ukop.jpg

ukop1.jpg

 

 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Arheološka istraživanja u parku Grič

  1. Zoran Rebac napisao:

    stvarno vrijedni i zanimljivi clanci, uvijek ih procitam …

    Liked by 1 person

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.