U Božjakovini pronađeni ostaci mosta i srednjovjekovne keramike

Božidar Lovrenčević, pridruženi član Hrvatskog arheološkog društva
Izvor: brckovljani.hr (objavljeno 12.10.2000.)

dk400_04_517247272

Još je prošle godine Stjepan Makar iz Božjakovine zatražio zaštitu arheoloških nalaza – većeg broja obrađenih hrastovih greda postavljenih vodoravno i okomito u dubini potoka, te sloja srednjovjekovne keramike i opeka na desnoj obali potoka Zeline. Ove nalaze zabilježili smo u našem listu prošle godine u studenome.

Pozvani arheolozi-konzervatori iz Ministarstva kulture – uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine našli su u osobi Sjtepana Makara pravog čuvara narodnoga blaga koji uz gospodarsku djelatnost (stočarstvo) obavlja istovremeno zaštitu kulturne, povijesne i gospodarske baštine povjerenog mu dijela nekad uzornoga Državnog poljoprivrednog dobra Božjakovina, a koji se sastoji od perivoja, gospodarskih zgrada i desne obale potoka Zeline – arheološkog nalazišta.

Tijekom rujna ove godine prilikom podizanja nasipa protiv poplava, zaposlenici Vodoprivrede ravnali su teren pomoću mehanizacije na tom području. U predjelu arheološkoga nalazišta pojavili su se novi nalazi u velikom broju, pa su ponovo obaviještene sve nadležne ustanove. Veliki broj “pilota” – zašiljenih hrastovih stupova, gusto zabodenih u nekadašnjoj močvari duljine 2 metra izašlo je na svjetlo dana. Skupa sa stupovima nađena je vodoravno postavljena mosnica duljine 4 metra, širine 40 cm i debljine 20 cm. Sve su to dijelovi mosta dugačkog najmanje 20 metara koji je bio postavljen ukoso u odnosu na potok i povezan gredama duboko u potoku koje i danas učvršćuju obalu da se ne zarušava.

Nađena je keramika srednjega vijeka na samome mostu, što sve ukazuje na vrijeme gradnje. Po svemu sudeći to su dijelovi tvrđave i naselja Božjakovina tipa wasserburg (grada u močvari), čiji su zemljani bedemi i obrambeni jarci (u što spada i potok Zelina) bili učvršćeni hrastovim gredama.

Među današnjim stanovnicima nema usmene predaje o bilo kakvom mostu na tom području, znači da je davno nestao. Vjerojatno je zapaljen 1591. godine kada je vojska Hasan Paše Bosanskog osvojila i zapalila Božjakovinu, a sklonjeni narod zarobila. Međutim, nakon toga: “kod Biskupove tvrđave Gradeca došlo je do bitke između Turaka i Hrvata kojima je uspjelo svladati Turke i osloboditi 400 zarobljenika, a zarobiti 72 Turčina i zaplijeniti mnoštvo oružja” (iz knjige dr Josipa Butorca Božjakovina – Brckovljani 1209 – 1980.). Kako napreduju zemljani radovi istraživanje se nastavlja, a predmeti se mogu razgledati kod gosp. Makara.

Na području općine Brckovljani nalaze se arheološki lokaliteti: Castellum Bosiako, utvrde oko Lupoglava i stari grad Gračec, koje možete vidjeti na priloženoj karti (Izvor: Prostorni plan Općine Brckovljani).

 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.