U potrazi za frankopanskim posjedima u Gackoj – „Frankopani u Gackoj – reliquia reliquiarum“

Tekst: Manja Kostelac-Gomerčić/tz-otocac.hr

51620238_708157372918839_6264822594264891392_n

Gacka sada nije službeno regija kao nekad nego se koristi kao turistički brend i obuhvaća mjesta: Otočac, Prozor, Brlog, Hrvatsko Polje, Kompolje, Švica, Ponori, Drenov Klanac, Brloška Dubrava, Glavace, Doljani, Škare, Dabar, Podum, Sinac, Ličko Lešće, Čoviće, Ramljani. Od lokaliteta koji su potvrđeni rekognisciranjem terena tu su: Stari grad Brlog, Gusić grad, japodska gradina na Velikoj Punti i Crkvini, rimski Avendo u Kompolju, kula Šimšanovka, Ostrovica ? (u literaturi se spominje, na terenu nije bio nitko), japodska gradina na Švičkom vrhu, manji japodski lokaliteti na području Brloga, Drenova Klanca, Hrvatskog Polja i Ponora, “grčka cesta” u Hrvatskom Polju, Stari grad Otočac, rimski municipij Arupium u Prozoru, japodska gradina Veliki i Mali Vital u Prozoru, Stari grad Prozor na brdu Prozorina, Karin grad, gradina u Doljanima, gradina u Sincu.

“U potrazi za frankopanskim posjedima u Gackoj” naziv je izložbe koja će 22. veljače 2019. biti otvorena u Muzeju Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učilištu Otočac. Izložba je posvećena istraživanju baštine krčke plemićke obitelji Frankopan koja je svoj trag na području Otočca i Gacke ostavila tijekom više od 200 godina boravka na tom prostoru. Cilj je ove izložbe prezentirati do sada manje istražen dio frankopanske povijesti te upoznati javnost s njezinim kulturnim i turističkim potencijalom. Izložba će prezentirati fotografije ostataka frankopanskih utvrda te povijest i zanimljivosti vezane za Frankopane, a poseban dio izložbe bit će posvećen frankopanskoj baštini vezanoj za područje Gacke, tj. za Otočac, Švicu, Prozor i Dabar.

Švica

DSC_0023.jpg                                           Isušeni tok rijeke Gacke gdje su se nalazile frankopanske mlinice                                      Fotografija © Darko Antolković

Na mlinicama koje se prvi put spominju kao vlasništvo Frankopana, a očito ih je bilo toliko da su ih mogli mirne duše darivati uokolo. Znamo da je gospodar Otočca Žikmund Frankopan imao mlinice, pile i stupe u Švici, Šumećici i Pelici (Poljicima). On je 1444. godine darovao pavlinskim samostanima sv. Jelene i sv. Spasa u Senju zapušteno mlinište u Švici s dva mlina da ga poprave i uživaju. Iste godine je potvrdio darovnicu pavlinskom samostanu sv. Nikole na Gvozdu (danas Kapela) kojom je njegov djed Ivan Frankopan darovao pavlinima jedan mlin i jednu stupu u Švici. Tome je pridodao još jedan mlin i jednu pilu (pilanu). Sve te povelje su na glagoljici!
Ne možemo znati gdje su točno bile frankopanske mlinice, ali je velika vjerojatnost da su se protjekom stoljeća te iste mlinice uvijek popravljale i održavale na istim mjestima. Kad je Gacka osakaćena pred Švicom, na švičkoj Skeli radilo je 15 mlinica sa 64 mlinska kola i 3 pilane.
Krasno je to krupno kamenje, a gradnja vrlo kvalitetna.
Ruševine mlinica u Švici ostave na posjetitelja snažan i neizbrisiv dojam. Poput neke tajanstvene bajkovite priče koju još nitko nije odgonetnuo do kraja i predstavlja stalni izazov odgonetačima. A fotografirati bi se moglo doslovno danima. Mnoštvo je tu zanimljivih kutova snimanja i čudesno lijepih detalja, neka izvorna mističnost skrivena u srži mlinova i mlinarenja oduvijek…

DSC_0037-4.jpgFotografija © Darko Antolković

 

Otočac – grad na vodi

wassrburg.jpgFotografija © Darko Antolković

Kad stariji “divanidu” češće se može čuti da je davno prije u Gackoj dolini sve bilo pod vodom ili da je tu prije bilo more. Naravno, nema preciznoga vremenskog određenja koliko je to zapravo bilo davno, a “more” u narodnom govoru podrazumijeva svaku veću vodu.Možemo se lako domisliti da se možda misli na vrijeme kada je rijeka Gacka plavila veliki dio današnjega područja Otočca, pa je i sam Otočac bio “wasserburg”. Otočac kao “Veneciju u malom” najlakše možemo zamisliti zahvaljujući Valvazoru koji je davne 1689. godine, između ostalog, otisnuo i grafiku Otočca. Usred jezera, odnosno proširenja Gacke, na malom otočiću uzdizala se utvrda opasana debelim zidinama, s crkvom sv. Marije Magdalene i velikom središnjom kulom unutar zidova. U vodi uokolo utvrde bile su podignute male sojenice na stupovima u kojima su također stanovali vojnici sa svojim obiteljima. Stanovništvo Otočca više je stoljeća činila isključivo vojna posada sprječavajući nadiranje Turaka prema Primorju i unutrašnjosti. S vremenom, vode je bilo manje, a tijekom godina provedene su brojne melioracije, što je sve dovelo do svođenja Gacke u današnje korito, uz povremena veća ili manja plavljenja.Dakle, ime Otočca zaista dolazi od malog otoka, otočića, otočca. No, kako nekadašnju stvarnost danas doista doživljavamo pomalo nevjerojatnom, ne čudi da priču o Otočcu, kao gradu na vodi, mnogi prihvaćaju kao legendu. Iz tih vremena je i sljedeća priča koja govori o narodnom vjerovanju u ženske osobe posebnihmoći – vještice. Danas su pak u narodu itekako živa pripovijedanja o vilama i viškama. Vile spominje čak i Valvasor, pišući kako narod u Otočcu i okolnim mjestima vjeruje u – nimfe.

Grad Otočac  središte je cijele pokrajine Gacke i sjedište Gacke. Jedno od najstarijih naselja s hrvatskim življem. Prvi se put spominje na Baščanskoj ploči (1100.g.). U to je vrijeme benediktinski samostan s. Nikole u Otočcu bio povezan sa samostanom sv. Lucije u Baškoj na otoku Krku. No, povjesničari smatraju da je Otočac mnogo stariji, te da je vjerojatno i knez Borna početkom 9. stoljeća imao jedno od svojih sjedišta u Otočcu. Otočac svoj naziv i opstanak duguje riječnom otoku. Otočac (mali otok) se sve do 18. st. nalazio na prirodnom otočiću usred rijeke Gacke, utvrđen zidinama i kulama radi obrane. Prići mu se moglo samo čamcem. Toga je činilo neosvojivim i u svojoj dugoj povijesti Otočac nikada nije bio zauzet. Ostali žitelji gradili su u rijeci Gackoj sojenice na vodi u blizini utvrđenog grada, pa je susjed k susjedu mogao doći samo čamcem. Bila je to svojevrsna Venecija u malom. No, na području grada ima tragova življenja čovjeka iz starijih vremena. Japodi su živjeli u gradinama na Umcu i Vinici. Prva sačuvana darovnica o Otočcu datira iz 1300. godine kad napuljski kralj Karlo II. daruje zemlju i grad Otočac Dujmu II. knezu krčkom. Knezovi Krči, kasnije nazvani Frankopanima, dali su utvrditi grad, gradili su crkve i poticali kulturu i pismenost. Tijekom tri stoljeća knezovi Krčki su boravili u Otočcu: Dujam II, Fridrik III, Žigmund (Sigismund) i Martin Frankopan. Za vrijeme Žigmunda Otočac je doživio svoj procvat. Papa Pio II. utemeljio je 5. ožujka 1460. godine Otočku biskupiju, kolegijalnu crkvu sv. Nikole uzdigao u katedralu, a Otočac je dobio papinskom poveljom status grada (civitas).Vojna krajiška uprava sagradila je 1619. godine iznad Otočca na istoimenom brežuljku utvrdu Fortica i time konačno spriječila Turke da zauzmu Otočac i prodore prema Primorju i Senju. Otočac se počinje razvijati i izvan gradskih zidina tek sredinom 18. st. Kad je turska opasnost konačno jenjala i kad je postao sjedište Otočke pukovnije, Carica Marija Terezija učinila je grad 1746. god velikim trgovištem. Već je 1727. osnovala u Otočcu trivijalnu školu, a 1782. krajišku glavnu školu. 1870. godine dječačka škola pretvorena je u građansku školu. Hrvatski general Nikola Maštrović 1844. godine u gradu je osnovao kazalište koje je davalo predstave na njemačkom i hrvatskom jeziku. Ulaznice za kazalište tiskane su u Beču čak u četiri boje. Godine 1873. ustanovljena je narodna čitaonica koja djeluje sve do danas, a koju je podupirao i veliki hrvatski mecena, bosansko srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer. Rijeka Gacka grad dijeli na Gornji i Donji grad. Središte je Gornjeg grada crkva Presvetog Trojstva, prostrana jednobrodna  građevina sa zaobljenim svetištem i sa tri bočne kapele sa svake strane. U crkvi je bilo sedam kasno-barokno-klasicističkih oltara, propovjedaonica, krstionica i nadgrobne ploče iz 18. st. (obitelji Degoricija). Od oltarnih slika ističe se Raspeće M. Shiedera iz 1867. g. Ova se crkva spominje 1684. ,no vjerojatno je mnogo starija. Pretpostavlja se da je sagrađena na ostacima nekadašnje benediktanske crkve sv. Nikole, koja je za vrijeme Otočke biskupije bila katedralom. U otočkoj župi čuva se pečat otočkog biskupa Petra Andreisa, mitra jednog od otočkih biskupa iz 15. st. I urbari s početka 18. st. u Donjem gradu 1723.g. sagrađena je u Poljicima jednobrodna kapela Blažene Djevice Marije. Mnogo je manja poligonalna kapelica Sedam žalosti Blažene Djevice Marije iz 1725.g. na brdu Fortica.

 

DSC_0058-2.jpgOvo je nekada bilo sve pod vodom. Ovdje se nalazio ulaz u grad. Desno, gdje je ovaj drveni objekt, nalazila se kapela. 

 

Crkva sv. Marko na Markovcu

sveti_marko.jpgFotografija © Darko Antolković

Lokalitet najstarije starohrvatske crkve u Gackoj – Sv. Marko na Markovcu.
Ono što je ostalo od crkve datira se u razdoblje gotike, u 14. st. No, ta se crkva spominje još u doba tempara (poč. 13. st.) kao granica templarskih posjeda odnosno pokrajine Gacke čiji su vlasnici. Arheološka istraživanja u dva navrata pokazala su da je riječ o lokalitetu iz 10. st. Naime, godine 1989. rađena je cesta prema Podumu na trasi postojećeg poljskog puta koji je išao i mimo ruševina ove crkvice. Bageri su radili iskope i počeli izbacivati kosti. Stari ljudi su i pričali da crkvu okružuje neko staro groblje s kamenim spomenicima.Tek nakon tri dana netko je pozvao arheologe. Al’ bolje ikad nego nikad. Danas ih više niko ni ne zove. Na devastiranom lokalitetu arheolozi su evidentirali 100 očuvanih grobova iz 14. st. te nekoliko grobova na redove iz 10. i 11. st. Pronađene su rinčice/naušnice i nakit tipičan za to doba. Ne znam gdje su ti nalazi pohranjeni. Prije 12 godina arheolozi su ponovno došli na lokalitet, otkopali temelje i zaključili kako bi bilo dobro jednom nastaviti istraživanja jer bi se mogli naći i ostatci ranije crkve i tko zna što još. No, to se nije dogodilo. Uokolo crkve, koja je napravljena od rimskih spolija, obrađenog manjeg i velikog kamenja dopremljenog iz rimskog municipija Arupiuma koji se nalazio u neposrednoj blizini, ima još dosta velikog pravilnog rimskog kamenja s utorima i udubljenjima razbacanog na sve strane i utonulog manje ili više u zemlju. Kameni žrtvenik iz ove crkve, isto u crkvu dopremljen iz Arupiuma, danas se čuva u Muzeju Gacke. Najzanimljivije mi je što neki stručnjaci smatraju da su razbacane kamene ploče i stupovi zapravo – STEĆCI. Tako bi groblje uz crkvu sv. Marka bio najzapadniji lokalitet sa stećcima. Pokraj crkve teren lagano pada do potočića Markovca, koji izvire 100 metara iza crkve u kamenim blokovima ograđenom ulazu u pećinu, koju voda zimi skroz prekrije, dok ljeti ostaje u unutrašnjosti te k njoj vodi nekih 50-ak stepenica. Ne mogu se točno prebrojati jer ih pri dnu prekriva jako debeli nanos mulja i nedajtisebože tu okliznuti. Taj je “bunar” uređen u doba Austrougarske i svakodnevno se tu silazilo po vodu.

DSC_0063-3.jpgFotografija © Darko Antolković

 

Stari grad Prozor

DSC_0087-5.jpgFotografija © Darko Antolković
Ostatci frankopanskoga grada Prozor i vojnokrajiške istoimene utvrde, potencijalno arheološko nalazište, živi punim plućima! Nije jedna od onih napuštenih, zapuštenih pa zaboravljenih utvrda, nego je živom čine ljudi. Prozor – nekoć glavna osmatračnica u obrani Gacke, danas popularno izletište šetača i motorista.
DSC_0101-2.jpgFotografija © Darko Antolković
Izložba je rezultat suradnje otočke udruge Baštinica i Manje Kostelac Gomerčić, fotografa i istraživača Darka Antolkovića, dr. sc. Krešimira Regana te Muzeja Gacke i Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac. Otvorenje izložbe održat će se 22. veljače u 19 sati u izložbenoj dvorani Gackog pučkog otvorenog učilišta Otočac. Ulaz na izložbu je slobodan, a ostaje otvorena do 22. ožujka.
Ovaj unos je objavljen u Najave/događaji i označen sa , , , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.