Trasa rimske ceste kroz područje Pitomače dijelom je očuvana

Branko M.Begović Bego
Izvor: Pitomača kroz prošlost 1

sl1

Cesta poznata kao rimska ili antička cesta u vrijeme svojega postojanja bila je jedina prometna veza istoka i zapada između rijeke Drave i Save. U vrijeme Rimskog carstva povezivala je već spomenute velike distriktne i vojne centre Petovion (Ptuj) sa Mursom (Osijek), a njezin značaj je bio višestruki i u vrijeme Rimljana i kasnije. Kada je ta cesta nastala, nije poznato. Pretpostavlja se da su joj korijeni iz pretpovijesti, no o tome konkretnih dokaza nema, ali indicija da. Ova magistrala bila je u upotrebi sve do kraja 17. stoljeća, odnosno do istjerivanja Turaka iz Slavonije. U srednjem vijeku bila je doslovno jedina prometna veza prostora Slavonije oko Osijeka sa prostorom središnje i zapadne Europe. Jedina je razlika bila u tome što su Rimljani, koji su imali jaku vojnu silu kontinuirano obnavljali i popravljali njezinu trasu, dok se to u srednjem vijeku nije radilo. Nije zabilježen gotovo niti jedan slučaj konkretne i planske obnove ili značajnijeg planskog popravka ove ceste (npr. čišćenje od raslinja, navažanje novog šljunka i sl.). Prestankom opasnosti od turske vojske i u prostoru oko Pitomače značaj ove ceste prestaje, jer se osnivaju nova naselja izvan “dometa” trase ove ceste (sticajem povijesnih okolnosti), a i sama nekadašnja “velika cesta” bila je, doslovno, u vrlo lošem stanju i već do 15. stoljeća ponegdje i teško raspoznatljiva.
Danas se trasa navedene, stare rimske ili “velike” ceste na području od Ptuja do Osijeka vidi dosta varijabilno. Međutim, na području današnje općine Pitomača ona se vidi u cijeloj svojoj dužini – odlično. Stoga ćemo ovom prilikom prikazati trasu ove ceste u što jasnijem obliku. Kao i sve rimske ceste, pa tako je i ova bila izgrađena vrlo pomno, birana je trasa, koja je rijetko bila na udaru kišnih bujica, pješćanih nanosa ili brze erozije tla ili brze promjene konfiguracije tla. Stoga je to na ovom području prostor na obroncima Bilogore ili tzv. pred obroncima bilogorskih brežuljaka koji se stapaju sa plodnom ravnicom. Ovo je u vrijeme o kojem govorimo bilo vrlo važno, jer je cesta uvijek morala biti prohodna i nikada se nije znalo kada će njome morati proći jake vojne snage. Osim toga cestom su putovali razni obrtnici, trgovci, razni aristokrati i plemići i dr. ljudi koji su svaki novi osvojeni prostor, od strane Rimljana, činili frekventnim i zanimljivim za život i posao, a ujedno i širenje cijelog sistema ovog ogromnog aparata i carstva – kao što je to bilo Rimsko carstvo. Bez dobrih puteva i cesta, tj. osnovne infrastrukture ne bi, u stvari niti bilo Rimskog carstva. Sa tom konstatacijom rijetko se tko ne slaže.

Kuda je cesta prolazila, možete vidjeti na karti. 

Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.