Povijest Slunja

Izvor: slunj.hr
slun_mj.jpgFotografija  Dalibor Lovrić 

Prostor Grada Slunja bio je naseljen još u prapovijesti o čemu svjedoče nalazi prapovijesnih gradina koji se nalaze u neposrednoj blizini samog gradskog naselja. O vladavini Rimskog carstva na prostorima Slunja svjedoče ostaci rimskog naselja u naselju Točak te fragmentarni nalaz rimskog epigrafskog spomenika u naselju Gornje Primišlje. Značajniji razvoj na prostoru Grada započinje 1323. godine kada je kralj Karlo Robert darovao kao nasljedni posjed čitavu Drežničku županiju obitelji Frankopana. Frankopani su za potrebe vladanja tom novodobivenom zemljom izgradili dva središta – gradove Tržac na Korani i Slunj na Slunjčici. Slunj se prvi puta u pisanim izvorima spominje 1390. godine kao već utvrđeni grad, a 1409. godine spominje se i naselje, odnosno trgovište Slunj izgrađeno na suprotnoj strani kanjona Slunjčice.

Početkom 15. stoljeća, prije značajnijih upada Turaka u ove krajeve, već je bila definirana osnovna slika naseljenosti prostora s koncentracijom najvažnijih naselja uz tok rijeke Korane, te manjim dijelom uz Glinu i Mrežnicu. Krajem 15. stoljeća osjeća se početak drastičnih promjena koje će se tijekom 16. stoljeća odigrati na ovom prostoru zbog prodora Turaka, što je rezultiralo okupacijom i pustošenjem Slunja i franjevačkog samostana 1582. godine te progonom i iseljavanjem stanovništva.

Nakon izbora Ferdinanda Habsburškog za kralja započinje sustavna organizacija vojne granice te Slunj 1579. godine postaje sjedište kapetanije. Preostalo malobrojno stanovništvo gubi svoje slobode i postaju vojni obveznici s osnovnim zadatkom obrane granice. Obustavljena je svaka gospodarska djelatnost, zabranjena je gradnja čvrstih stambenih objekata, a opskrba vojske osigurava se iz središnjih vojnih centara.
Značajniji razvoj ovog prostora, poglavito nakon reorganizacije Vojne krajine posebno naglašava središnju ulogu administrativnog sjedišta vojnih vlasti. Slunj je podignut na rang pukovnije. U samom Slunju u nekoliko se navrata popravlja utvrda, obnavlja se naselje na dugoj strani rijeke stvarajući jezgru urbanog naselja formiranu u srednjem vijeku. Ruralno stanovništvo živi organizirano u seoskim zadrugama. U ovo vrijeme započinje i značajniji razvoj gospodarstva s mlinarenjem kao najznačajnijom djelatnošću. To je vrijeme kada su u Rastokama (mjestu na sutoku Slunjčice i Korane) izgrađeni prvi mlinovi. Rastoke s vremenom postaju važan mlinarski centar za čitavu regiju.

Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.