Što o karlovačkim “Novim vratima”saznajemo iz povijesnih i arheoloških istraživanja Gradskog muzeja Karlovac

Matea Galetić, Igor Čulig 
Izvor: Gradski muzej Karlovac, gmk.hr

52051178_2410655945824907_3686558021443387392_o

Nazive „Nova“ i „Stara“ gradska vrata može se pročitati već na prvom poznatom planu Karlovca, dokumentu koji istovremeno bilježi i datum kada je započeta njegova gradnja: 13. 7. 1579. Stara su vrata okrenuta prema Kupi, a Nova prema Korani. Sve do 19. stoljeća ovo će biti jedine komunikacije unutarnjeg (bedemima opasanog) grada s vanjskim prostorima. U tlocrtu su oboja vrata bila prostrana i četvrtastog oblika. To su tvrde, zidane građevine, širinom nisu manje od crkve koju se istovremeno planira na glavnom trgu, zauzimaju oko jedne petine kurtine (dio bedem između dva bastiona). Kronike bilježe da je korišten kamen iz ozaljskog kamenoloma, a na nalazištu je uočljivo da je također i način zidanja usporediv s načinom zidanja na nekim dijelovima starog grada Ozlja. Na vrata je pristizao drveni most koji je premošćivao šanac, to jest, duboki obrambeni opkop oko grada.
Sudeći prema povijesnim nacrtima, za razliku od Starih, Nova vrata su značajnije mijenjala svoj položaj tijekom vremena. Nacrt iz 1579. pokazuje da su oboja vrata bila prislonjena uz kraće stranice (uške) bastiona, a na jednom nacrtu iz 1639. Nova vrata su pomaknuta prema sredini kurtine. U kontekstu trenutnih arheoloških istraživanja i budućih spoznaja, bilo bi korisno napraviti probne sonde na području današnje Kukuljevićeve ulice, pored Staračkog doma, da se utvrdi ili demantira možebitni prvotni položaj Novih vrata. U svakom slučaju, urbani prostor iza gradskih vrata uvijek je od prvorazrednog značaja: iza Starih vrata se razvija upravno-trgovački trg (Strossmayerov) a iza Novih vrata glavna gradska ulica (Radićeva). Kao što nadalje saznajemo iz povijesnih nacrta i veduta, ovaj oblik vrata opstao je sve do 19. stoljeća. Oboja vrata su bila jednokatna: Stara vrata bila su izgledom prestižnija, na katu je bila kapela sa zvonikom (također i skladišta), dok su Nova vrata bila jednostavnija, prvi kat je bio natkrivan četveroslivnim stožastim krovom. Na katu su bila artiljerijska skladišta, zidni su otvori bili uski (artiljerijske puškarnice), jedan sprijeda i po jedna bočno.
Nacrt iz 1845. bilježi značajne promjene u formi Novih vrata. Nema više ulazne građevine, ulazi se između dva klasicistički oblikovana stuba izbačena na unutarnju kosinu šanca (skarpu), a uočljiv je i šaht odvoda (kanalizacije) u šanac. Upravo se on pokazao dragocjenim za definiranje zatečenih struktura in situ, ali i za planiranje daljnjih istraživanja. Budući da je otkopan podzid i otvor odvoda te prvi nosač drvenog mosta, moguće je utvrditi veće zone preklapanja povijesnih nacrta i snimki sadašnjeg stanja. Moguće je, dakle, s manjim odstupanjima, utvrditi onovremenu dubinu i širinu šanca te položaj pojedinih nosača.

51670525_2410655679158267_2283644363370135552_o
Reprezentativno je izveden podzid ulaza: za zidanje je upotrebljavana opeka, vjerojatno lokalno proizvedena – biti će moguće usporediti njezinu materiju s depozitom glinom na području današnje ciglane Ilovac. Opeka je naslonjena na debele kamene blokove koje je potrebno usporediti s ozaljskima i napraviti analizu kamena s obje lokacije. Nekoliko metara ispred vrata je pokretni dio mosta, privlači se pomoću dva rubno postavljena lanca koje se potežu pomoću masivnih kugli nanizanih na drugom kraju lanca. Most nosi šest nosača lučnog poprečnog presjeka, a pristiže na glasiju (vanjski prostor), pri čemu je vanjska kosina šanca (kontraskarpa) također podzidana opekom.
Zanimljivo je da se gotovo istovremeno u Osječkoj tvrđavi uređuju tzv. Donjogradska vrata, što čini zanimljiv komparativni materijal ne samo za historiografsku prezentaciju već i za promišljanje budućeg uređenja ovog dijela karlovačke zvijezde. Naime, za Osijek su već izrađeni konzervatorsko-urbanistički prijedlozi (objavljeno u godišnjaku „Portal“ za 2018. godinu).
Ubrzo nakon 1881., kada je uspostavljena civilna uprava nad prostorom dotad pod vojnom upravom, započele su nove graditeljske aktivnosti. Već 1886. planirano je (a možda i izvedeno) potpuno uklanjane vrata i mosta, do unutarnjeg grada vodila je cesta koja se proteže hrptom zemljanog nasipa. Najvjerojatnije je, naravno, da je most jednostavno zasut unutar nasipa, a ne uklonjen. Ovu pretpostavku ćemo pokušati potkrijepiti nastavkom istraživanja krećući se južno prema Đaferu u smjeru Rakovca.
Od pokretnih nalaza brojem prednjače ulomci novovjekovne keramike, a u nešto manjem broju nalaze se ulomci različitih staklenih predmeta. Svakako valja izdvojiti i nalaze novovjekovnog novca, različitih metalnih predmeta te aplika i kopčica.

51612646_2410655852491583_4166416124512043008_o

 

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.