Revitalizacija koprivničke renesansne tvrđave: problemi, mogućnosti i smjernice

Robert Čimin, Muzej grada Koprivnice 
Izvor: Revitalizacija koprivničke renesansne tvrđave: problemi, mogućnosti i smjernice Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin; br. 26, 2015.
img_3022Fotografija koprivnica.hr

Zbog čega se kreće s revitalizacijom određenih kulturno-povijesnih cjelina? Vjerojatno ponajprije poradi popunjavanja kulturno-turističke ponude određene sredine. Revitalizacija u osnovi znači oživljavanje, vraćanje života / živosti, a pokatkad i obnavljanje zapuštenih i zaboravljenih vrijednosti. U takvim slučajevima ona obuhvaća više razina: istraživanje (povijest, arheologija), zaštitu (konzervatorski posebni uvjeti i smjernice), urbanizam (promjene GUP-a grada), samoodrživost (popunjavanje sadržaja) itd., a s krajnjim ciljem neposredne interpolacije prikupljenih saznanja prema zajednici.

Preduvjet svake revitalizacije jest kulturno-povijesna podloga, odnosno njena utemeljenost. U Koprivnici toga ne nedostaje budući da su dijelovi renesansne tvrđave i danas vidljivi u prostoru, doduše većim dijelom oštećeni i izmijenjeni. Upravo je stoga rađeno nekoliko konzervatorskih studija obnove i revitalizacije tvrđave (prvo L. Klemenčić, zatim zajedno A. Žmegač i D. Stepinac) kojima se došlo do posljednje studije (Z. i D. Uzelac) kojom su pomireni i uključeni svi očuvani dijelovi tvrđave. Te su studije bazirane na osnovi povijesnih i kartografskih izvora,  a u krajnjim projektima koristit će se u što je moguće većoj mjeri prikupljena arheološka saznanja. Uzelčevom studijom predviđen je modalitet revitalizacije tvrđave u 6 izvedbenih faza, a koji se u osnovi bazira na rekonstrukciju drvenog mosta s mogućnošću ostavljanja i/ili uklanjanja Oružanske ulice. No, ukoliko će se slijepo slijediti rezultati arheoloških iskopavanja koja su potvrdila kako most ima blagi otklon prema zapadu i zalazi pod prostor današnje ulice, istu je nužno ukloniti. Usporedno s time potrebno je ukloniti i preraspodijeliti komunalnu infrastrukturu koja se pruža duž istočne strane ulice. Sve to potrebno je mijenjati u GUP-u grada Koprivnice, odnosno situacije oko koje se u javnoj raspravi vrlo rijetko postiže dogovor. Moguće je ostavljanje ceste uz otklon mosta prema istoku, koji bi se nalazio usporedno uz cestu, ali bi se time vizualni doživljaj znatno umanjio. Jedna od mogućnosti jest i djelomično ostavljanje ulice uz Gradska vrata kako bi se omogućio pristup Reberinskoj ulici. Možda je to i najlogičnije izvedbeno rješenje jer taj mali dio ceste ne remeti cjelovitost jugoistočnih dijelova, već dapače snažno odvaja moderni dio grada od same povijesne cjeline. Arheološkim iskopavanjima prepoznat je tlocrtni oblik i način stabilizatorske gradnje drveno-zemljanih bedema uške bastiona tako, kao i način gradnje drvenog mosta, pa tu ne izostaju povijesne činjenice u njihovoj budućoj rekonstrukciji. Vrlo bitan segment u revitalizaciji lokaliteta jest popunjavanje sadržaja na tom prostoru. Djelomičnim uklanjanjem Oružanske ulice gubi se na protočnosti prometa i taj prostor postaje neka polupješačka zona. Stvaranje takve situacije ide u korist revitalizaciji tvrđave jer se time ljudi zadržavaju na tom prostoru i dolaze ciljano, umjesto da pored njega prolaze kao pored bilo koje druge javne zgrade. Gradskim vratima tako se vraća prvotna funkcija iz 16. stoljeća – ulaz u grad. U prizemlju Gradskih vrata potrebno je osigurati prostorije Turističke zajednice grada Koprivnice sa suvenirnicom u jednom krilu i suvremeno muzeološki koncipiran stalni postav o povijesti koprivničke tvrđave u drugom krilu. Šetnjom preko drvenog mosta i prolaskom kroz Gradska vrata potencijalan turist dobio bi prvi dojam i informacije o povijesti i razvoju koprivničke tvrđave. Na katu Gradskih vrata bilo bi moguće pružiti ugostiteljsku uslugu s visokokvalitetnom ponudom izvornih podravskih jela (bazirati je možda na koprivi?). Na prostoru sjeverno i istočno od Gradskih vrata ima dovoljno prostora za smještaj vrtne ugostiteljske terase s dječjim igralištem koje bi privlačilo mlade parove u za djecu siguran neprometan dio grada. Sanitarni čvor namjerava se smjestiti u rekonstruirani dio zemljanog bedema koji će se naslanjati na bočnu stranu Gradskih vrata što je i vizualno i tehnološki najprihvatljivije rješenje.

Činjenica je kako stajaća voda stvara močvaru i kolonije invazivnih vodozemaca (žabe) i insekata (komarci) što ne priliči urbanom središtu poput Koprivnice. Samim time nameće se pitanje potrebe vraćanja vode u opkop. U tom slučaju uistinu treba napomenuti kako postoje brojni slični primjeri vraćanja vode koja se određenim sustavom filtara i propuštanja drži pod kontrolom, poput tvrđava u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj ili Bourtange u Nizozemskoj, tako da je i takav problem moguće izbjeći. Voda svakako predstavlja u stvarnu funkciju drveni most i tvrđavu općenito te pruža i neke druge mogućnosti korištenja. U organizaciji Turističke zajednice grada Koprivnice na središnjem se gradskom trgu održava nekoliko godišnjih manifestacija koje bi se bolje uklopile upravo u revitalizirani prostor tvrđave. Primjerice, krajem ožujka održava se manifestacija ‘‘Ribolovci svome gradu“ kojom se promovira ribolov i spremanje poslastica od slatkovodne ribe (šaran na rašljama, fiš-paprikaš). Sjetimo li se pronađenih ribarskih osti i pristaništa kod Gradskih vrata nastaje povijesno uporište za održavanje takvih događanja u opkopu i pokrajnjoj glasiji tvrđave. S druge strane, rekonstruirano pristanište možda bi se moglo koristiti i za turističku vožnju opkopom u manjim čamcima. Druga manifestacija na središnjem gradskom trgu jest gradsko klizalište koje se otvara sredinom prosinca i traje sve do kraja veljače, a za koje se posebno priprema drvena i poprilično neugledna platforma. U opkopima staronizozemskih tvrđava nije se samo uzgajala riba, već se i klizalo. To nam zorno pokazuje slika Hendricka Avercampa ‘‘A Scene on the Ice“ nastale oko 1625. godine, u vrijeme tzv. malog ledenog doba, a na kojoj je opkop tvrđave zaleđen i na njemu se odvijaju razni ledeni sportovi (klizanje, kolf). Pridodajmo k tome kako u Koprivnici 1893. godine djeluje ‘‘Klizalačko društvo“, kao prvi povijesno dokumentiran sport u Koprivnici, koji se tada mogao provoditi upravo u opkopima uz Đurđevački bastion, budući da su ostali dijelovi bili zatrpani. Za obje spomenute manifestacije koristi se neprimjeren prostor i potrebna ‘‘scenografija“ pa bi njihovo premještanje bilo najbolje rješenje, kako s povijesne tako i s ambijentalne strane.

Donedavno je na prvom katu zgrade Gradskih vrata bio smješten Državni arhiv u Varaždinu – Sabirni arhivski centar Koprivnica, a prostor gradskih bedema koristi se u snježnim mjesecima kao gradsko sanjkalište. Jednom godišnje, krajem kolovoza, održava se četverodnevni Renesansni festival (u 2015. godini 10. po redu) sa scenskim uprizorenjem viteških igara, srednjovjekovnog života, obrta i kulinarstva. Sve to nije dovoljno. Kod revitalizacije je potrebno ponajprije povećati mobilnost ljudi tim prostorom što je moguće zatvaranjem Oružanske ulice kao prometnice, gradnjom centralnog gradskog parkirališta na prostoru sajmišta i svojevrsno usmjeravanje ljudi na prolaz Gradskim vratima na putu prema centru grada. Sve to neće moći biti izvedivo bez sredstava Europske unije, na čije će fondove Grad Koprivnica kao nositelj projekta aplicirati program revitalizacije. Koliko će vremena trebati da se čitav projekt i realizira, ostaje nam da vidimo.

Oglasi
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Jedan odgovor na Revitalizacija koprivničke renesansne tvrđave: problemi, mogućnosti i smjernice

  1. Miodrag Maričić napisao:

    Bez nekakve ekonomske funkcije, ništa od toga… Pored cijenjenog arheologa i muzealca, potrebno je širokim zahvatom vidjeti što bi se dalo ondje smjestiti cijele godine kako bi cijeli projekt bio samoodrživ…

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.