Velika

dr.sc. Stanko Andrić, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod
Izvor: Podgorje Papuka i Krndije u srednjem vijeku: prilozi za lokalnu povijest (drugi dio), Scrinia Slavonica 9 (2009)
23215537_2022835861066309_6100589498457463876_oFotografija  Josip Fajgl

Položaj.  Naselje Velika nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Požeške kotline, pružajući se danas više kilometara uzduž potoka Veličanke. U srednjem vijeku razvilo se oko dvije središnje jezgre pa su tako 1488. zabilježene Gornja i Donja Velika. Naselje u Donjoj Velikoj, vjerojatno starije, nalazilo se oko stare župne crkve Blažene Djevice Marije na južnom rubu posjeda Velika; to je područje današnjeg veličkog groblja s kapelom sv. Marka. Gornja Velika izrasla je oko tri kilometra sjevernije, kod sutoka današnje Veličanke i Dubočanke, gdje je kasnije podignut i samostan nepoznata reda (vjerojatno augustinskih pustinjaka). Srednjovjekovna utvrda stajala je još oko 1 km sjevernije, na visini od 452 m n/m, na južnom rubu brda Lapjak koje se pruža u smjeru sjever-jug između spomenutih dvaju potoka. Utvrda Velika, danas poznata i kao Turski grad, imala je gotovo isključivo obrambenu funkciju te je stoga razmjerno skromnih dimenzija (max. dužina oko 40 m, max. širina blizu 20 m). Zidana kamenom lomljencem, ima nepravilan peterokutni tlocrt s najšiljatijim kutom okrenutim prema sjeveru, otkud je prilaz utvrdi najmanje težak. U tom sjevernom kutu utvrde stajala je i višekatna glavna branič-kula, približno trokutnog tlocrta. U novije vrijeme pronađeni rani dokument iz 1250. potvrđuje ocjenu stručnjaka za staro graditeljstvo kako ravne linije i jednostavni oblici veličke utvrde upućuju na to da je kao “romaničku retardaciju” treba datirati u 13. st. Prema habsburškim vojnim zemljovidima, Velika se u 18. st. nije nalazila na važnijoj regionalnoj cesti. “Zemaljska cesta” od Požege preko Papuka do Drenovca prolazila je nešto istočnije, kroz Češljakovce, a Veliku je s njom, u smjeru Drenovca, vezao “uzak kolni put” koji je prolazio između vrhova Toplička glava i Rust. Bliže samoj utvrdi vodio je put uz današnju Dubočanku prema brdu Nevoljaš te se nešto sjevernije spajao s uzdužnim planinskim putem na glavnom bilu Papuka. (Literatura: Csánki, Magyarország, sv. 2: 394 i 398, s. v. Velike; Kempf, Iz Požeške, 93-98; Szabo, Sredovjeèni gradovi, 117-9; Buturac, “Naselja”, 20; Horvat, “Tvrdi grad”; Baliæ, “Pregled dvoraca”, 22; Heller, Comitatus Poseganensis, 231; Horvat i Mirnik, “Graditeljstvo”, 130-2; Požeški leksikon, 340-1; Sablek, Velika; Cvekan, Velika; Buturac, Pisani spomenici, 40-2; Engel, Magyarország, sv. 1: 456; Ðuriæ i Feletar, Stari gradovi, 149-51; HTZ, sv. 5: karte Sekcije 21 i 28; HTZ, sv. 6: 174-5, 211-3; Veliki atlas Hrvatske, karte 50 i 73.)

Ime. U srednjem vijeku glasilo je Velika (u zapisima Welica, Welika) jedino u dva najranija izvora iz 13. st., dočim u mnogo brojnijim izvorima iz kasnijih stoljeća uvijek glasi Velike (Velyke, Welike, Welyke i sl.). Oblik Velike vjerojatno odgovara prethodnom hrvatskom obliku Veliki (određeni pridjev muškog roda), a u njegovu fiksiranju svakako je posredovao mađarski jezik. U prilog tumačenju velike < veliki možemo navesti primjer s imenom brda koje je u jednoj listini iz 1380. (tiče se posjeda oko Obrovnice kod Bjelovara) zapisano kao Velike Harazt: to je očito mađarska glasovna preinaka izvorne sintagme veliki hrast. Poimeničeni pridjev velike/veliki podrazumijevao je prvotno neku imenicu muškog roda koja je, bez dvojbe, i u ovom slučaju značila nekakav vodotok. Izvorna sintagma mogla je tako glasiti *Veliki potok, kao što je u 13. st. zacijelo glasila *Velika voda (ili rijeka).

Prvotnu hidronimsku funkciju imena Velika potvrđuju najstariji zapisi iz 1250. i 1266. (aqua / rivulus Welica; aqua Welika), a uz to, kao i kod Stražemlja, postojanje složenog mađarskog toponima Velikemelléke ‘Poveličje’. (Za jezično tumačenje te složenice v. pod Stražeman, ime.) Srednjovjekovni vodotok Velika / Velike (Veliki) odgovara današnjoj Veličanki, koja u svom srednjem toku prima pritoku Stražemanku (staro Stražemlje) te blizu Požege utječe u Orljavu. U osmanskom popisu iz 1579. Veličanka se, u svom najdonjem toku, zove još uvijek “voda” i “rijeka” Velika, a današnji oblik imena zabilježen je možda prvi put u habsburškom popisu iz 1698. (rivulus / fluvius Velicsanka). Tako je jezični razvoj obrnuo prvotni odnos imena naselja i imena vodotoka, učinivši potonje izvedenicom prvoga (Velika > Veličanka). U vezi s hidronimom Velika/Velike/Veličanka treba još napomenuti da se njegova današnja aplikacija u gornjem dijelu vodotoka ne podudara nužno s onom u prošlosti. Današnja gornja Veličanka teče zapadno od brda Lapjak i izvire oko 2 km južno od Ivačke glave (ranije Klinovac) i Koprivnatog brda. Tok joj slijedi cesta iz Velike prema Drenovcu. Istočno od Lapjaka, pak, ispod vrhova Kaniška glava i Tisovac i kroz uvalu Duboka, teče danas Dubočanka, koja u (starom) središtu Velike utječe u Veličanku. Izvor Dubočanke je u predjelu zvanom Trišnjica sjeverozap. od vrha Češljakovaèki vis, iako se u tom gornjem dijelu toka Dubočanka zove i Tisovac. U 18. st. predodžbe o najgornjem toku Veličanke bile su drukčije. Primjerice, u prvoj polovici tog stoljeća Ivan Stražemanac bilježi da se u podnožju brda na kojem je velička utvrda stječu dva potoka, Toplice s istočne i Božji zdenac sa zapadne strane, te da oni tako združeni postaju potok Veličanka. Habsburški vojni zemljovidi iz 1782. i njihovi prateći opisi dokumentiraju opet drukčije nekadašnje stanje. Današnja Dubočanka bila je u to vrijeme gornja Veličanka (Velicsanka Bach), koja se u svom najgornjem dijelu, iznad Duboke, zvala i Bukova voda. Današnja gornja Veličanka, pak, zvala se tada Božji Zdenac (Boxi Zdenacz Bach), ili jednostavnije Zdenac, što je i danas ime manjeg gorskog vrela koje se s brda Pliš kod Velike slijeva u Veličanku, pa je prema tome bila pritok tadašnje Veličanke. Te podatke iz zemljovida kratko sažima i tekst opisa kad kaže: “na uzvisini između potoka Zdenca i Veličanke mogu se vidjeti još preostale zidine uništene gradine zvane Velika”. Tako tu imamo još jedan primjer povijesne promjene u ljudskom viđenju hijerarhije vodâ, zbog koje je raniji pritok postao dio glavnog vodotoka i obrnuto.

Napokon, valja još reći da i u slučaju Velike nailazimo na poznati povijesnotopografski problem homonimije. Osim potoka i naselja u Požeškoj županiji, ime Velike/Velika nosilo je u srednjem vijeku više različitih vodotoka i naselja u srednjovjekovnoj Slavoniji. Jedna se Velika nalazila u južnom, posavskom dijelu velike Križevačke županije: to je današnje selo Kraljeva Velika, kraj kojeg je u kasnom srednjem vijeku i u tursko doba stajala vrlo važna utvrda. Za razliku od požeške Velike, čije ime srednjovjekovna vrela (osim onih najranijih) u pravilu pišu Velike, posavska Kraljeva Velika redovito se, osobito u starijim vrelima, nazivala Velika (što bi izvorno podrazumijevalo imenicu “voda” ili “rijeka”), a inačica Velike bila je kod nje sekundarna. Ipak u stručnoj literaturi ima više slučajeva brkanja tih dvaju (gotovo) homonimnih lokaliteta. Primjerice, poznati opis Evlije Čelebija iz 17. st., koji zapravo govori o Kraljevoj Velikoj (“usamljeni grad na obali rijeke Ilove…”!), èesto se pogrešno pripisivalo požeškoj Velikoj. (Csánki, Magyarország, sv. 2: 430, s. v. Velikemelléke; Smièiklas, Codex diplomaticus, sv. 16: 65, br. 55; Stražemanac, Expositio, 248-9; Mažuran, Popis naselja, 253, 257, 373; Moaèanin, Požega, 403-4 = Popis sandžaka Požega, 33-34)

Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.