Kamengrad

dr.sc. Stanko Andrić, Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod
Izvor: Podgorje Papuka i Krndije u srednjem vijeku: prilozi za lokalnu povijest (drugi dio), Scrinia Slavonica 9 (2009)
47505983_360890991133715_6836704950085484544_nFotografija Facebook stranica Kamengrad Požega-Papuk-medieval city

 

Položaj. Najprostranija utvrda srednjovjekovne Požeške županije nalazila se u njezinom gorovitom sjeverozapadnom kutu, 3-4 km daleko od najvišeg vrha Papuka. Utvrda zauzima čunjasti vrh brda visine 612 m n/m. Sjeverno od utvrde su udoline kroz koje teku gornji lijevi pritoci potoka Brzaje (ranije zvanog Kamenska, a u srednjem vijeku Crkvenik). Te pritoke sabire današnja Duboka rijeka, ranije zvana Vujčica. Utvrdi su danas najbliža naselja Vučjak Kamenski i Gornji Vrhovci, oko 3 km prema jugozapadu odnosno jugu. U novom vijeku nikoja važnija cestovna komunikacija ne prolazi u neposrednoj blizini Kamengrada. Najbliže su mu ceste ona koja iz Voćina preko Zvečevske visoravni i dolinom Brzaje vodi prema Orljavi, odnosno cesti Požega-Pakrac, i njezin istočni odvojak koji iznad Vučjaka skreće prema Vrhovcima, Poljanskoj i dalje prema Požegi. Moguće je da je ta potonja cesta u srednjem vijeku napuštala tok Brzaje nešto sjevernije, kod njezina sutoka s Dubokom rijekom, te je vodeći ispod Kamengrada prelazila u dolinu potoka Stražemanke. (Na tom potezu postoje i danas neke sporedne ceste i kolni putovi.)

Kamengradska utvrda sastojala se od unutrašnjeg kaštela-palače približno pravokutnog oblika (dimenzija oko 45 × 50 m) s izdvojenom ulaznom kulom, i od vanjskih bedema ojačanih sa šest kružnih kula ili polukula (dužina bedema doseže oko 160 m, a širina blizu 110 m). Restauratorskih radova na utvrdi još nije bilo, a ni arheološka istraživanja nisu odmakla dalje od preliminarnih opservacija.
(Literatura: Csánki, Magyarország, sv. 2: 390-1; Kempf, Iz Požeške, 112-3; Szabo, Sredovječni gradovi, 116-8; Balić, “Pregled dvoraca”, 22-23; Horvat i Mirnik, “Graditeljstvo”, 124-5; Požeški leksikon, 112-4; Buturac, Pisani spomenici, 43; Engel, Magyarország, sv. 1: 352, s. v. Kõvár; Ðurić i Feletar, Stari gradovi, 146-7; HTZ, sv. 5: karte Sekcije 20 i 21; HTZ, sv. 6:173; Veliki atlas Hrvatske, karte 50 i 73.)

Ime. Glavno zemljopisno ime na području između središnjeg Papuka i gornje Orljave u zrelom srednjem vijeku bilo je ime Crkvenik. Tako se, naime, zvala današnja Brzaja, lijevi pritok gornje Orljave. Otud se središnji posjed na tom području također zvao Crkvenik, a čitava dolina oko potoka nazivala se mađarski Cerkvenikmelléke (čemu bi odgovaralo hrv. *Pocrkveničje). Samo naselje Crkvenik zvalo se još i Streževac i kasnije Striževica (danas Striježevica na donjoj Brzaji). To je bilo i župno središte te sjedište jedne plemićke obitelji. Kao hidronim, imenica crkvenik vjerojatno znači naprosto ‘potok na kojem je crkva’. Premda se nalazio oko 2 km istočno od potoka Crkvenika (Brzaje), Kamengrad se vjerojatno također prvotno nazivao utvrdom Crkvenik. Od kasnijeg 14. st. pa sve do pada pod Turke, međutim, ta se utvrda javlja isključivo pod mađarskim imenom Kõvár, što znači ‘kamena utvrda’. (Znamo za samo jednu u izvoru zabilježenu iznimku, iz 1530, kada je ta utvrda u latinskom pismu nazvana Kameny.) Ime Kõvár je generičko ime za utvrdu, tipološki sukladno imenu Földvár ‘zemljana utvrda’. (Od povijesnog oblika Zemlen(grad) potječe i današnji toponim Zemun.)
U srednjovjekovnoj Slavoniji bilo je i drugih utvrda koje se u izvorima zovu Kõvár: pod tim se imenom često javljala koprivnička utvrda (poznata između ostalog kao Kõkapronca), a i pokraj trgovišta Toplica (mađ. Hévíz) na području današnjeg Daruvara stajao je manji kaštel zvan Kõvár. U srednjovjekovnoj Donjoj Slavoniji, pak, u Sanskoj županiji, stajao je još jedan Kamengrad ili Kõvar nedaleko od današnjeg Sanskog Mosta, koji su Osmanlije konačno osvojili još potkraj 15. stoljeća. Na taj se bosanski Kamengrad, a ne na ovaj slavonski, bez dvojbe odnosi i bilješka hrvatskog kroničara Ivana Tomašića da je “Kamengrad predan (Turcima) na dan Glavosijeka sv. Ivana”.

Za požeški Kõvár hrvatska inačica imena, Kamengrad, bilježi se redovito tek u turskim vrelima. U to doba nastupa zanimljiv obrat: ime utvrde prenosi se na potok pa stari Crkvenik postaje Kamenska (rijeka). Taj stadij u mijeni ovdašnje toponimije dobro posvjedoćuju habsburški popisi s prijeloma 17. i 18. st. Tako se prema popisu iz 1698. uz “rječicu Kamensku” nalaze sela Vuèjak, Mrkoplje, Striževica, Sažija i Šehovci (danas Kamenski Šeovci). Jedino se u najgornjem toku, kod Zvečeva, potok Kamenska tada nazivao Brzaja. Čitavo porječje potoka Kamenske tada je bilo obuhvaćeno sklopom jednog “vojvodstva” (vaivodatus Kamenska) u sastavu Požeškog “distrikta”, koji je pak obuhvaćao čitavu Požešku kotlinu. I prema habsburškim vojnim kartama iz 1782. i njihovim popratnim opisima, današnja Brzaja zove se Bach Kamensko, njezino porječje Gegend Kamensko, a tamošnja utvrda je Kamengrad i Schlosse Kamen. U takvim je okvirima razumljivo i to da se selo mlađeg postanka na utoku Brzaje u Orljavu zove Kamenska, iako je od kamengradske utvrde udaljeno gotovo 10 km zračnom crtom.
Novije proširenje imena Brzaja na čitav potok od vrhova Papuka do Orljave izbrisalo je, dakle, povijesnu poveznicu među različitim toponimima u tom dijelu Požeške kotline.
(Literatura: Csánki, Magyarország, sv. 2: 404, s. v. Czirkvenik; Csánki, Körösmegye, 13, 45; Mažuran, Popis naselja, 345-360; Engel, Magyarország, sv. 1: 335, 351; HTZ, sv. 6: 163-170, 173. Uz to o Kamengradu kod Sanskog Mosta v. Kreševljaković, “Kamengrad”, i kroničarev navod u Tomašić, Chronicon breve, 32; Horvat i Mirnik, “Graditeljstvo”, 124, pogrešno shvaćaju taj podatak pa zaključuju da je požeški Kamengrad “izdajom pao u turske ruke 29. VIII 1536.”)

Ovaj unos je objavljen u Utvrde i označen sa , , , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.