Gradec i Kaptol

Ljubomir Škrinjar
Izvor: Portal Hrvatskog kulturnog vijeća, hkv.hr
kig.jpgNajstariji prikaz Zagreba “Zagrabia Capitl. ” iz početka XVI stoljeća (1521 – 1529.), original u Nacionalnoj knjižnici u Beču.

Gradska tržnica je tijekom srednjeg vijeka u Gradecu i biskupskom Zagrebu bila otvorena svakodnevno, a najstariji spomen zagrebačkih kumica (žene koje sir, jaja, živež i ostale namirnice “donose na glavi”, u starim hrvatskim “rogožarima”, koji se pletu od rogoza ili u velikim, modrim pletenim rubcima) nalazimo u gradečkim sudskim spisima iz 1359. godine.
Godine 1368. bilo je na Gradecu 11 mesnica i osam ribarnica(!) oko tržnice na Trgu svetog Marka.

Akvarel koji prikazuje Zagreb kao dvojni grad (Gradec i Kaptol) razdvojen dolinom kojom teće potok Cirkvenitza (Crkvenščak, Medveščak) je zapravo vojna karta s točno označenim sistemom utvrda i konfiguracijom okolnog terena. Vide se crkva Sv. Marka i Sv. Katarine na Gradecu, te katedrala i crkva Sv. Marije na Kaptolu, kao i močvara (ribnjaci) istočno od Kaptola – danas Park biskupa Langa. Kuće za stanovanje, podgrađe i ostala naselja izvan zidina nisu naslikane. Potok Medveščak, višestoljetna granica između dva grada, se prvi put spominje u ispravi kralja Emerika 1201. godine.

2_Gradec_Kaptol_ZagrebMaketa prikazuje Zagreb s jugoistočne strane (Muzej grada Zagreba, 2011.)

Od istočnog obrambenog zida Gradeca, ispod kojeg teće potok Medveščak (današnja Medvedgradska i Tkalčićeva ulica) ostale su nam tek dvije kule, Popov toranj i Kamenita vrata , a od vanjskih obrambenih zidina Kaptola očuvala se Prišlinova kula i ostaci sjevernog kaptolskog zida na Opatovini, te pet renesansnih kula obrambenog zida oko katedrale.

3_Gradec_Kaptol_1639_g.jpgZagreb s jugoistočne strane oko godine 1639. (Nacionalna knjižnica u Beču)

Ovaj akvarelirani crtež vjerno prikazuje izgled grada. Vidimo i podgrađe sa crkvom sv. Margarete u Ilici.

U zaleđu vidi se najviši vrh Zagrebačke gore, Sljeme (1035 m/nm) poznato pod imenom Mons Zelemen već od 1209. godine, a iste godine spominje se i Mons Ursi (Medvedski breg, tj. Medvednica). Na nižem brdu (587 m/nm) je zagrebački biskup Filip podigao grad Medvedgrad (1249 – 1254. godine) “kojega bijaše potres od god. 1590. tako rasklimao, da se je gospodar njegov Stjepan Gregorijanec morao preseliti u Šestine”.

Gradec je podignut na brdašcu Grič (156 m/nm), i od 16. studenoga 1242. je “slobodni kraljevski grad”. Biskupski grad “Zagreb” je podignut na nešto nižoj uzvisini, brežuljku kasnije nazvanom Kaptol, od 1094. središte Zagrebačke biskupije.

* Veliki pomor izazvan epidemijom kuge potaknuo je raspravu na sjednici Hrvatskoga sabora 21. listopada 1599. godine o potrebi da se u grad pozove dobar liječnik i ljekarnik.

* Godine 1647. pojavila se kuga na Kaptolu, a iste godine veliki požar poharao je Gradec.

Sporovi i sukobi između Gradeca i Kaptola trajali su stoljećima, sve do 7. rujna 1850. kada su zaslugom bana Josipa Jelačića sjedinjeni slobodni i kraljevski grad na brdu Gradecu, Kaptol, Nova Ves i Vlaška Ves  u jednu gradsku općinu Kraljevski grad Zagreb. Gradski su vijećnici izabrani 19. svibnja 1851. godine, a dotadašnji gradečki sudac Janko Kamauff je izabran za prvog gradonačelnika.

4_Kaptol_prije_potresa.jpgMaketa Kaptola prije 1880. godine (Muzej grada Zagreba, rad arh. V. Mišića)

Zagrebačka katedrala sv. Stjepana (Uznesenja Blažene Djevice Marije) s palačom biskupskog dvora i gradskom vijećnicom prvostolnog Kaptola ispred Bakačeve kule, zatim crkva Franjevaca sa samostanom na Opatovini, i na zapadnom dijelu Kaptola vidi se crkva sv. Marije na Dolcu.

Lijevo od biskupskog dvora i kule Nebojan vidimo Južna kaptolska vrata (srušena 1862.) od kojih vodi put (današnja Bakačeva ulica) preko zidanog mosta Manduševec na Harmicu. Negdašnji kaptolski zid na južnoj strani naselja očuvao se još samo u današnjem imenu ulice Pod zidom.

10_Kaptol_1862.jpgKaptolski trg prije 1876.
11_Ceni-Kaptolski-trg_1905.jpg1905. Na Kaptolskom trgu, kolorirani bakropis (Menci Clement Crnčić)
13-Bakaceva-kula-1905-kaptolBakačeva kula (podignuta na mjestu srušene crkve sv. Emerika), knjižnica Metropolitana i dio renesansnog obrambenog zida katedrale – bezdušno su srušeni 1906. godine.

 

Ovaj unos je objavljen u Stari gradovi i označen sa , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.