Aktivnosti i rezultati uspostavnog istraživačkog projekta Život na rimskoj cesti u 2018. godini

Ivana Ožanić Roguljić ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Pia Šmalcelj Novaković ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Anita Rapan Papeša ; Gradski muzej Vinkovci, Vinkovci, Hrvatska
Angelina Raičković Savić ; Arheološki institut, Beograd, Srbija
Valentina Mantovani ; Creazzo, Italija
Hrvoje Kalafatić ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Bartul Šiljeg ; Institut za arheologiju, Zagreb, Hrvatska
Izvor: Annales Instituti Archaeologici, Vol. XV No. 1, 2019.

map.jpg

S početkom 2018. godine, započeo je projekt Život na rimskoj cesti – komunikacije, trgovina i identiteti na rimskim cestama u Hrvatskoj od 1. do 8. st. (UIP-05-2017-9768) (voditeljica Ivana Ožanić Roguljić) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, a izvodi se pri Institututu za arheologiju u Zagrebu. U prvoj godini projekta provodile su se istraživačke, diseminacijske, popularizacijske i edukacijske aktivnosti. Prva aktivnost projekta bio je terenski pregled općine Čepin te prostora uz naselje Josipovac.

S početkom 2018. godine (1. siječnja 2018.), s djelovanjem je započeo projekt Život na rimskoj cesti – komunikacije, trgovina i identiteti na rimskim cestama u Hrvatskoj od 1. do 8. st. (UIP-05-2017-9768) (voditeljica Ivana Ožanić Roguljić) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost, a izvodi se pri Institutu za arheologiju u Zagrebu. U prvoj godini projekta provodile su se većinom istraživačke, diseminacijske, popularizacijske i edukacijske aktivnosti. Prva istraživačka aktivnost koju su proveli suradnici projekta Life on the Roman Road je arheološko rekognosciranje prostora općine Čepin i prostora naselja Josipovac. Kako su povremeno vremenski uvjeti bili nepovoljni, dio aktivnosti se provodio pregledom analognog arheološkog materijala u Gradskom muzeju Vinkovci. Jedan od ciljeva istraživanja bilo je utvrditi lokaciju lokaliteta Kravičke livade kojeg opisuje Bulat (1969), a prenosi Gračanin (2010). Iz literature preuzimamo podatak da je cesta prema Mursi vjerojatno prelazila preko lokaliteta Kravičke livade zapadno od zaseoka Kravice (danas dio Josipovca kod Osijeka), gdje su utvrđeni rimskodobni nalazi (Bulat 1969: 48; Gračanin 2010: 24). Prilikom rekognosciranja koje je proveo projekt LRR 2018. godine ustanovljen je rimskodobni lokalitet Kravičke njive kod Čepina, ali i lokalitet kod Josipovca nedaleko od zaseoka Kravice koji ima toponim Vinogradi. Danas su se sela Josipovac i Kravice spojile u isto naselje. U okolici Josipovca i zaseoka Kravice nema toponima Kravičke Livade. Prema predaji Kravičke Livade/Njive kod Čepina su bile u vlasništvu obitelji iz zaseoka Kravice te je vrlo vjerojatno da je lokalitet koji spominje Bulat zapravo lokalitet Kravičke livade kod Čepina. Zračnom linijom su ta dva lokaliteta udaljena svega 3,22 km. Godine 2010. sjeverno od područja koje smo obišli provodila su se zaštitna istraživanja koja su otkrila dio, prema njihovom tumačenju, vicusa koji se datira od 1. st. (Jerončić, Paro 2010: 15–17). Bulat 1981. godine spominje lokalitet Brondin kanal južno od Josipovca, danas se taj kanal zove Poganovačko Brondinčki kanal. Na toj poziciji prema Bulatu utvrđena je kasnoantička građevina te nalazi opeka i tegula. Toponim Vinogradi se proteže od Poganovačko Brondinčkog kanala do kanala Crni Fok. Danas je nemoguće utvrditi koji (novo?)otkriveni lokaliteti odgovaraju podacima koje spominje Bulat. U daljnim istraživanjima, analizama i objavama pridržavat ćemo se rezultata koji su dobiveni novim rekognosciranjima. Na lokalitetu Josipovac – Vinogradi prikupljeno je 23 ulomka dijagnostičke vrijednosti, lonaca, vrčeva, zdjela koje se mogu datirati od 2. do 3. st. Prilikom rekognosciranja lokaliteta Kravičke njive kod Čepina prikupljeno je 16 dijagnostičkih ulomaka i 20 ulomaka koji nisu bili pogodni za analizu. Rječ je o ulomcima panonske keramike s premazom, tarionicima, dolijima, loncima koji se datiraju od 2. do 3. st. Na prostoru općine Čepin ustanovljena su još dva rimskodobna lokaliteta: Čepin – Jozina Ada i Čepin – Rit. U rekognosciranju Jozine Ade otkriveno je pet dijagnostičkih ulomaka (lonci, poklopac, vrčevi). Lokalitet Čepin – Rit je pokazao izuzetno zanimljive rezultate, a prema materijalu možemo ga datirati od 2. do 3. st. Prikupljeno je 58 ulomaka dijagnostičke keramike. Zastupljeni su ulomci terra sigillatae, dolija, lonaca, poklopaca, vrčeva, vrčeva s dvije ručke. Riječ je o izuzetno zanimljivom nalazu do sada nepoznatog lokaliteta. Sav materijal je nacrtan i u postupku znanstvene obrade.

U Gradskom muzeju Vinkovci obavljen je primarni pregled materijala s lokaliteta Stari Jankovci – Gatina i dio materijala sa lokaliteta Privlaka – Gole njive, koji je pohranjen u Gradskom muzeju Vinkovci, za potrebe izrade doktorskog rada unutar projekta. Materijal je fotodokumentiran i podaci su uspoređeni s podacima iz dostupne terenske dokumentacije istraživanja koja su vršena 70-ih i 80-ih godina 20. st., kako bi se utvrdio stupanj očuvanosti nalaza i točnosti podataka iz terenske dokumentacije. Tijekom svibnja, suradnica projekta Pia Šmalcelj Novaković pohađala je radionicu Montelius and WinSerion u Naturhistorischesmuseum Wien. Sudionici radionice su se upoznali sa svim mogućnostima programa koje je stvorio Dr Peter Stadler (University of Munich, University of Vienna, NHM Wien) s ciljem serijacije i kronologizacije svog objavljenog avarodobnog materijala na prostoru Karpatske kotline. Sam sustav programa omogućava ne samo bržu obradu arheološkog fundusa u svrhu daljnje obrade podataka i provedbe analize nalaza, već i omogućava istraživaču da sam odredi faktore i tipove te provede vrlo lako provjerljivu i preglednu kompjutersku serijaciju. Iznimno je važno što se rezultati serijacije automatski mapiraju, a sama karta se lako uklapa u postojeći sustav karata koje pokrivaju područje cijele Europe, pa je i kartiranje analogija znatno olakšano i ubrzano.

Predstavljanje projekta održano je u više navrata. Prvo je održano 27. veljače u Institutu za arheologiju; Ivana Ožanić Roguljić, Anita Rapan Papeša i Pia Šmalcelj Novaković predavanjima su predstavile osnovne ideje, strukturu i planirane aktivnosti projekta. Događaj je bio odlično posjećen. U kraćem obliku, projekt LRR predstavljen je i na međunarodnom skupu u organizaciji Hrvatskog arheološkog društva Arheologija Požeške kotline i zapadne Slavonije koji se održao u Požegi od 8. do 12. listopada 2018. godine. Cilj ovog predstavljanja bio je doprijeti do šire stručne publike i zainteresiranih kolega koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati predstavljanju u Zagrebu. Rezultati projekta u 2018. godini prezentirani su predavanjem dr. sc. Ožanić Roguljić Project UIP-052017-9768 of the Croatian National Science Foundation: Life on the Roman Road, Results, achievement and performance of the first year (27. studeni), također u Institutu za arheologiju. Nakon predstavljanja predavanja su održale Valentina Mantovani, suradnica na projektu te Eleni Schindler Kaudelka kao gost projekta. Suradnici projekta ove su godine izvršili i velik broj diseminacijskih aktivnosti. Ivana Ožanić Roguljić i Angelina Raičković Savić (Arheološki institut, Beograd) sudjelovale su na 24. Limes congress Serbia 2018 izlaganjem Evidence of cheesemaking in Lower Pannonia and Upper Moesia. Ivana Ožanić Roguljić održala je i pozvano predavanje Thinwalled pottery from Žuta lokva, Roman Dalmatia (Croatia) u Klagenfurtu, Austrija u sklopu međunarodnog kolokvija Chronologie und vergleichende Chronologien zum Ausgang der Republik und frühen Kaiserzeit 19. – 21. rujna 2018., dok je na 31. RCRF kongresu (23. – 30. rujna 2018. godine) također sa suradnicom projekta, Valentinom Mantovani, predstavila poster Sarius cups from Žuta Lokva, Roman Dalmatia (Croatia). Sudjelovali smo i na na 5. Međunarodnom skupu srednjovjekovne arheologije – Život i smrt u srednjem i ranom novom vijeku u organizaciji Instituta za arheologiju (6. i 7. lipnja 2018. godine) s 2 predavanja. Suradnica Anita Rapan Papeša (Gradski muzej Vinkovci) održala je predavanje Magic or practicality? “antiquities” within Avar period graves in Eastern Croatia, a suradnica Pia Šmalcelj Novaković predavanje Classics are classic for a reason: typological analysis of earrings from Privlaka. U sklopu diseminacijskih aktivnosti, 16. studenog 2018. godine u Institutu za arheologiju održan je i tematski seminar avarodobne arheologije u Hrvatskoj; nakon predstavljanja i uvoda muzejske savjetnice dr. sc. Maje Petrinec (MHAS, Split) održana su dva predavanja: suradnica Anita Rapan Papeša nastupila je temom Jesu li prilozi dobar indikator spola; primjer kasnoavarodobnog groblja Nuštar/Dvorac, a suradnica Pia Šmalcelj Novaković Grobovi centralnog reda kasnoavarodobnog groblja Privlaka –Gole njive. Osobito smo pažnju posvetili popularizacijskim aktivnostima ove godine. Ivana Ožanić Roguljić održala je popularizacijsko predavanje In vino veritas u sklopu manifestacije Rimske noći u Naroni 27. srpnja 2018. godine. Pia Šmalcelj Novaković održala je dva popularizacijska predavanja iz sfere avarodobne arheologije: predavanje Avaroslavenska i ranohrvatska arheološka nalazišta održano je 8. svibnja 2018. godine u Matici hrvatskoj, u sklopu programa Hrvatska mitska baština u ranome srednjem vijeku, dok je predavanje Avari u Hrvatskoj održano 26. rujna 2018. godine u sklopu ciklusa popularizacijskih predavanja Antikvarijat (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split).1 Svjesni smo kako se senzibiltet prema kulturnoj baštini i arheološkoj znanosti gradi od najmlađe dobi, pa je 7. prosinca 2018. godine održana i radionica izrade ženskog „pučkog“ nakita avarodobnog kulturnog kruga za djecu osnovnoškolske dobi, naslova Ženski nakit u kasnom Avarikumu – Mašta radi svašta. Treba napomenuti kako je projekt zastupljen i na socijalnim mrežama: aktivirani su profili Life on the Roman road na Facebooku i Twitteru, te mrežna stranica projekta (http://lrr.iarh.hr/)

Literatura / Bibliography
Bulat, M. 1969, Topografska istraživanja limesa u Slavoniji i Baranji, Osiječki zbornik, Vol. 12, 39–52.
Gračanin, H. 2010, Rimske prometnice i komunikacije u kasnoantičkoj južnoj Panoniji, Scrinia Slavonica, Vol. 10, 6–69. Jerončić, T., Paro, A. 2014, Josipovac – Vinogradi (AN 1), Hrvatski arheološki godišnjak, Vol. 10/2013, 15–17.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , , , , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.